Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-2039/24-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje dr. sc. Sanje Zagrajski predsjednice vijeća, Božidara Horvata člana vijeća i suca izvjestitelja i Anđele Bošković Rajković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnica CG po generalnoj punomoći, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Nikolić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Osijeku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pn-98/2023-5 od 20. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pn-98/2023-5 od 20. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 94472454976, platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, OIB: 84397956623, iznos od 69.802,08 kn, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama na taj iznos počevši od 1. travnja 2021. godine pa do isplate po stopi od 5,89% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa do isplate.", kao neosnovan u cijelosti.
II. Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, naknaditi tuženiku Adriatic Osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.271,15 EUR, sve u roku od 15 dana."
2. Navedenu presudu pravovremeno podnesenom žalbom u cijelosti pobija tužitelj zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju kao i žalbene navode tužitelja, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete s osnova isplate obiteljske mirovine udovici pok. osiguranika tužitelja za razdoblje od 1. travnja 2018. do 28.veljače 2021.
7. Među strankama nije sporno da se štetni događaj u kojemu je smrtno stradao osiguranik tužitelja, a za koji je odgovoran osiguranik tuženika, dogodio 14. kolovoza 2003. niti da je doprinos pok. osiguranika tužitelja nastanku prometne nesreće 30%.
8. U žalbenoj fazi postupka sporna je primjena materijalnog prava, odnosno primjenjuju li se na konkretan slučaj odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15. i 93/15., dalje u tekstu: ZOMO) ili odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje u tekstu ZOOP), odnosno sporna je pravna osnova potraživanja tužitelja.
9. Prvostupanjski je sud tijekom postupka utvrdio da je udovici pok. osiguranika tužitelja FG, priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. osiguranika tužitelja, ŠG koji je preminuo zbog ozljede na radu.
10. Prvostupanjski je sud s obzirom na naprijed navedeno, zaključio kako u konkretnom slučaju ne postoji razlika u visini mirovine koju bi tuženik eventualno bio dužan isplatiti tužitelju s obzirom da je udovici pok. osiguranika tužitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a smrt osiguranika nastala je uslijed povrede na radu, odnosno kako u konkretnom slučaju ne postoji stvarna šteta koju bi tužitelj trpio isplatom obiteljske mirovine udovici pok. osiguranika tužitelja, zbog čega je odbio tužbeni zahtjev pozivom na odredbu čl. 27.st. 1 .i 3. ZOOP-a.
11. Suprotno navodima žalbe, prema shvaćanju ovog suda koje je sadržano i u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao što su primjerice odluka broj Rev 66/2022-2 od 1. veljače 2022., Rev-954/2022-2 od 25. siječnja 2023., Rev- 958/2024-2 od 10. srpnja 2024., za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.
12. Naime, obveza tuženika regulirana je odredbama ZOOP-a temeljem kojeg je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi toga Zakona i preuzetih ugovornih obveza s obzirom da osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to ZOOP.
13. Odredbom čl. 27. ZOOP-a propisano je da je društvo za osiguranje uz ostalo dužno nadoknaditi i Zavodu koji obavlja poslove mirovinskog osiguranja stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom u smislu st. 1. tog članka smatra se uz ostalo i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njene obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuju se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem zavoda i invalidske mirovne koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3). Odredbe st. 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (st. 4.). Obvezu iz st. 1. ovoga čl. prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje (st. 5.).
14. Iz navedenoga slijedi da obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koja se isplaćuje udovici pok. osiguranika tužitelja i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja štetnika.
15. Stoga, a kako iz dokumentacije priložene spisu, koju stranke u postupku nisu osporile ne proizlazi razlika koja bi za tužitelja predstavljala štetu sukladno odredbi čl. 27. st. 1., 2. i 3. ZOOP-a (s obzirom da je udovici pok. osiguranika tužitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a smrt osiguranika nastala je uslijed povrede na radu), valjalo je odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.
16. Odluka o parničnom trošku je pravilna i u skladu sa odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, vrijednosti predmeta spora te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.).
17. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 15. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
dr. sc. Sanja Zagrajski
