Poslovni broj: Ps-16/2023-23
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
PRESUDA ZBOG OGLUHE
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Ivković, u pravnoj stvari tužiteljice 1) AC, Schutzengelstr. 27, Baar, Švicarska, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kutleša & Žakula j.t.d., sa sjedištem ureda u Zagrebu, Ulica Crvenog križa 18, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika 1) BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) Z-A Promet d.o.o. za trgovinu i usluge, Matije Gupca 27, Osijek, OIB: 85291179328, nakon glavne rasprave održane i zaključene 5. studenog 2024. u nazočnosti tužiteljica i punomoćnika tužiteljica Zorana Žakule, odvjetnika iz Zagreba, te u odsutnosti tuženika, presude objavljene 15. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku pod 1) BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iseliti iz nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], zk.čest.br. 7344, broj D.L. 31, u naravi SLATINA, ukupne površine 210 m2, od čega DVORIŠTE površine 93 m2 i KUĆA, SLATINA površine 117 m2 te predati istu nekretninu u posjed tužiteljima AC, A. 27, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], slobodnu od osoba i svojih osobnih stvari, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku pod 2) Z-A Promet d.o.o. za trgovinu i usluge, Matije Gupca 27, Osijek, OIB: 85291179328 iseliti iz nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], zk.čest.br. 7344, broj D.L. 31, u naravi SLATINA, ukupne površine 210 m2, od čega DVORIŠTE površine 93 m2 i KUĆA, SLATINA površine 117 m2 te predati istu nekretninu u posjed tužiteljima AC, A. 27, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], slobodnu od osoba i svojih osobnih stvari, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku pod 1) BC da tužiteljicama pod 1) i 2) naknadi parnični trošak u iznosu od 196,75 EUR, te se nalaže tuženiku pod 2) Z-A Promet d.o.o. za trgovinu i usluge da tužiteljicama pod 1) i 2) naknadi parnični trošak u iznosu od 1.218,50 EUR, odnosno oboje tuženika da naknade tužiteljicama ukupan trošak od 1.415,25 EUR, sve sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se odbija zahtjev tužiteljica pod 1) i 2) da sud naloži solidarnu naknadu troškova parničnog postupka tuženicima.
Obrazloženje
1. Tužiteljica pod 1) ŠC i 2) UC u tužbi podnesenoj 14. srpnja 2023. navode da su proglašene nasljednice vlasnika predmetne nekretnine SC pok. U na jednake dijelove, kako se to navodi u rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Veri Marčina kao povjerenika suda O-2207/2022, UPP-OS-193/2022 od 7. studenog 2022., u kojem je predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi Slatina, ukupne površine 210 m2, od čega dvorište površine 93 m2 i kuća B površine 117 m2, a koja nekretnina se nalazi na adresi [adresa]. Kako tužiteljice žive u [adresa], a nisu raspolagale ključem predmetne nekretnine, niti su bili upoznati tko je u posjedu iste, iste su dana 16. travnja 2023. godine pokušali stupiti u posjed predmetne nekretnine. Međutim su ulazna vrata predmetne nekretnine bila su zaključana pa u istu nisu bili u mogućnosti ući, niti su mogli utvrditi u kakvom se stanju nekretnina nalazi. Kako bi stupili u posjed nekretnine, dana 17. travnja 2023. godine, tužitelji su, zajedno s javnom bilježnicom Josipom Zubčić iz Zadra, radi posvjedočenja činjenica i izrade popisa pokretnina koje se u nekretnini nalaze, te uz pomoć bravara HC, stupili u posjed predmetne nekretnine te je javni bilježnik o istome sastavio Zapisnik o posvjedočenju činjenica – popis pokretnina koje se nalaze u nekretnini prilikom stupanja u posjed. Zamjenik punomoćnika tužitelja, odvjetnički vježbenik KC je 19. travnja 2023, po uputi tužitelja, pristupio je do predmetne nekretnini, a kako bi se utvrdilo je li stanje nekretnine, od trenutka stupanja u posjed nekretnine od strane tužitelja, ostalo nepromijenjeno. Međutim je dolaskom pred nekretninu imenovani odvjetnički vježbenik zatekao je provaljena ulazna vrata nekretnine te je o istome obavijestio policiju. Izlaskom na teren, policijski su službenici u predmetnoj nekretnini zatekli gospodina GC, koji im je izjavio kako mu je ključeve predmetne nekretnine predao njegov šef, tuženik pod 1), s kojim je PC u određenom obliku radnoga odnosa (pomoćnik u posjedovanju), te mu je dopustio da u istoj stanuje. Policijski su službenici naknadno obavili razgovor s tuženikom pod 1) koji im je izjavio kako je on zadnjih 8 godina korisnik nekretnine, temeljem pravovaljanih ugovora s vlasnikom nekretnine, a koje ugovore je tuženik pod 1), na poziv punomoćnika tužitelja, tužiteljima odbio prezentirati. Iako se u policijskom zapisniku spominje stan, tuženik pod 1) je u posjedu cjelokupne nekretnine. Nakon što su tužitelji saznali da je nekretnina trenutno u posjedu tuženika pod 1), tužitelji su se, preko punomoćnika, telefonskim putem obratili tuženiku pod 1) s pozivom da napusti nekretninu u njihovu vlasništvu te da istu isprazni od osoba i stvari, međutim je tuženik pod 1) navedeno odbio. Tužitelji su pri tome, provjerom na terenu, utvrdili kako nekretninu za funkcioniranje ugostiteljskog objekta pod nazivom „Slavonska kuća“ koristi tuženik pod 2), pri čemu je odnos između tuženika nepoznat tužiteljicama kao i pravna osnova posjeda tuženika pod 2), s obzirom da ugostiteljski objekt nije bio u funkciji u vrijeme kada su tužitelji privremeno 16. travnja 2023. stupili u posjed.
2. Sud je tuženicima dostavio tužbu na odgovor uz upozorenje na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu, kako to proizlazi iz čl. 284, u svezi s čl. 331. b. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22., 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP).
3. Tuženik pod 1) BC u ostavljenom roku od 30 (trideset) dana nije podnio odgovor na tužbu. Budući da su se ispunile zakonske pretpostavke iz citiranog čl. 331. b st. 1. ZPP-a, jer su tuženicima tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, a osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi i činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je podnio tužitelj, nadalje, ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, pa je valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i u odnosu na tuženika pod 1) donijeti presudu zbog ogluhe kojom je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 1), kao u izreci ove presude.
4. Tuženik pod 2) Z-A Promet d.o.o. za trgovinu i usluge u odgovoru na tužbu navodi da je točno da se nalazi u posjedu predmetne nekretnine pod nazivom „Objekt brze prehrane IPPON, [adresa]“, te da se u posjedu nalazi osnovom zaključenog ugovora o podzakupu s BC. Ističu da se objekt nalazi u funkciji samo ljeti tijekom turističke sezone, dok je tijekom ostatka godine zatvoren. Predlažu da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljica.
5. Sud je u odnosu na tuženika pod 2) proveo dokazni postupak i u dokaznom postupku je izvršio uvid i pročitao: zk. izvadak (l.s. 7), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. broj: O-2207/2022 od 7. studenog 2022. (l.s. 8-10), Zapisnik o posvjedočenju činjenica od 17. travnja 2023. javnog bilježnika Josipe Zubčić (l.s. 11-15), dopis o intervenciji PU zadarske, PP Zadar od 5. srpnja 2023., Klasa: 211- 06/23-03/1647, Ur. broj: 511-18-07-23-2 (l.s. 16), fotografije (l.s. 17-20), izvadak iz sudskog registra za tuženika pod 2) (l.s. 22-25), rješenje Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 16. srpnja 2015. (l.s. 29-30), ugovor o podzakupu poslovnog prostora od 12. lipnja 2017. (l.s. 31-33), saslušani su svjedoci FC (l.s. 58), DC (l.s. 59) i ZC (l.s. 57-58), te je proveden dokaz stranačkog saslušanja tužiteljica pod 1) i 2) (l.s. 56-57).
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Predmet tužbenog zahtjeva je predaja u posjed čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuće i dvorišta ukupne površine 210 m2.
7. U odlučivanju u konkretnoj pravnoj stvari ima se primijeniti odredba čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/10, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 94/17 – dalje: ZV).
8. Tužiteljice su bile dužne dokazati: vlasništvo na stvari, da se stvar koju traži nalazi u posjedu tuženika i identitet stvari.
9. Iz zk. izvatka proizlazi da su tužiteljice suvlasnice na jednake dijelove predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Slatin dvorište 93 m2 i Slatina kuća 117 m2, ukupno 210 m2. Prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru posl. broj: O-2207/2022 od 7. studenog 2022. proizlazi da su predmetnu nekretninu stekle u vlasništvo nasljeđivanjem svog pokojnog oca ĆC pok. U, preminulog **.**.2022.
9.1. Iz Zapisnika o posvjedočenju činjenica od 17. travnja 2023. javnog bilježnika Josipe Zubčić poslovni broj OU-36/23-1 vidljivo je da su tužiteljice pristupile na predmetnu nekretninu u nazočnosti javnog bilježnika, zamjenika punomoćnika tužiteljica KC, odvjetničkog vježbenika, te bravara HC. Javni bilježnik utvrđuje da je riječ o kući sa neograđenim dvorištem na kojoj na vanjskoj fasadi stoji reklama „Slavonska kuća”, te izgleda kao zapušteni ugostiteljski objekt koji nije u funkciji. Kuća se sastoji od prizemlja i dva kata. Predlagateljice izjavljuju da nemaju ključ kuće koju su naslijedile od pok. oca SC, te su radi navedenog pozvale bravara radi obijanja brave na ulaznim vratima kako bi mogle ući u kuću i stupiti u posjed nekretnine. Utvrđuje se da je bravar HC obio ulazna vrata u prizemlju obiteljske kuće u kojem se nalazi stan koji se sastoji od hodnika, četiri kupaonice, ostave i kuhinje. Na prvom katu kuće se nalazi kupaonica, te dva zasebna stana sa zaključanim vratima koja je bravar također obio te je ustanovljeno da su stanovi namješteni. Na drugom katu kuće se nalazi jedan stan koji je također namješten. Potom je javni bilježnik popisao namještaj i kućanske aparate koje se nalaze u kući.
9.2. Prema sadržaju zapisnika o intervenciji PU zadarske, PP Zadar od 5. srpnja 2023., Klasa: 211-06/23-03/1647, Ur. broj: 511-18-07-23-2 proizlazi da su 19. travnja 2023. u 14:20 sati policijski službenici pristupili na predmetnu nekretninu postupajući po prijavi KC koji je prijavio provalu na adresi predmetne nekretnine u [adresa]. Na okolnosti dojave je obavljen razgovor s VC koji je izjavio da je on zastupnik UC i AC koje su naslijedile predmetnu nekretninu te posjeduju vlasnički list. Nadalje je naveo da je dana 17. travnja 2023. u 17:00 sati zajedno s tužiteljicama, javnim bilježnikom i bravarom promijenio bravu na ulaznim vratima kuće, te da je potom 19. travnja 2023. u 14:00 sati došao na navedenu adresu i zatekao promijenjen cilindar brave na ulaznim vratima stana. Na adresi u [adresa] je po policijskim službenicima zatečen PC koji je izjavio da boravi na navedenoj adresi već duže vrijeme, te da mu je ključ kuće ustupio njegov šef BC. Od strane policijskih službenika je obavljen razgovor s BC koji je izjavio da je korisnik kuće zadnjih 8 godina i da posjeduje ugovor o korištenju kuće.
9.3. Iz rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 16. srpnja 2015. (l.s. 29-30) proizlazi da se istim utvrđuje da Z-A PROMET j.d.o.o. ispunjava minimalne uvjete glede uređenja i oprema ugostiteljskih objekata, usluga te zdravstvene i druge uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine Restorani vrste objekt brze prehrane, te da će ugostiteljski objekt poslovati pod nazivom Objekt brze prehrane „IPPON”, [adresa].
9.4. Iz ugovora o podzakupu poslovnog prostora od 12. lipnja 2017. (l.s. 31-33) proizlazi da je tuženik pod 1) BC kao zakupodavac zaključio navedeni ugovor s tuženikom pod 2) Z-A PROMET d.o.o. iz Osijeka kao zakupnikom na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa] u [adresa]. Ugovor je zaključen radi obavljanja ugostiteljske djelatnosti na neodređeno od 2017. godine
9.5. Svjedok FC je naveo da je bio prijatelj pokojnog ĆC, oca tužiteljica, tijekom 30 godina, te da je to prijateljstvo bilo vezano uz rad. Tako mu je poznato da je NC odlučio nekome dati kuću na korištenje, a od čega ga je on odgovarao i smatrao sam da je treba otići sam raditi po malo na kući i održavati je koliko može, ali ga je NC uvjeravao da je to sa Š jedna rodbinsko prijateljska veza, jer je navodno nečija kći, koja je rodbinski povezana, udata za BC, pa ga je SC uvjeravao da je to sigurna stvar. Međutim je SC imao problema s BC, a ti problemi s njim i su počeli odmah nakon prve sezone nakon što mu je kuća dana na korištenje bez naplate. On ga je savjetovao da uzme zaštitarsku tvrtku i da ih izbaci te da tako završi tu priču. Motiv za taj njegov savjet je bio taj što je NC morao platiti dugove za struju BC. NC nije uspio izbaciti BC iz kuće, iako je to htio, jer se NC nažalost razbolio od karcinoma, a tada je još bio zaposlen i znao je voziti kamion u Rusiju što traje nekih 45 dana, a to je sve utjecalo na njega tako da on ni fizički, a niti vremenski nije mogao izbaciti te ljude iz kuće. Poznato mu je da je prije ovoga s S on dao jedan dio te kuće na korištenje jednom susjedu pekaru koji je koristio kuću jednu ili dvije godine pa ga je NC pozvao da mu pomogne izbaciti iz kuće stvari koje je ostavio taj pekar i između ostalog pljesnive kruhove, ali je taj pekar barem izašao iz kuće. Koliko zna tuženik pod 1) nije bio u kući temeljem bilo kakve pravne osnove, već samo po Antinoj dobroj volji. Kuća se nalazi na jako lijepoj lokaciji.
9.6. Svjedok DC je naveo da je u daljnjem tazbinskom srodstvu s tuženikom pod 1) tako što je BC zet njegovog šogora (brata od njegove žene), dok pok. oca tužiteljica ĆC poznaje od rođenja, jer su bili susjedi u Bosni. Ne zna pod kojim uvjetima je NC pustio u kuću navedenog BC. Zna iz Antinih usta, i od Antinog brata, da je to bilo prije nekoliko godina da je NC dao BC na korištenje tu kuću bez naplate i da mu kuću vrati najkasnije do Antine mirovine, a mogao je i NC koristiti i kuću po potrebi pa je tako NC odlazio na [adresa] i boravio na kući ljeti gdje je imao svoju sobu. Zna da je NC dao BC 50.000,00 ili 60.000,00 kuna da priključi struju na kuću jer kuća nije imala priključenu struju. Potom zna da je kasnije općina tražila od ĆC da plati 120.000,00 kuna jer je BC predao papire za legalizaciju. NC i BC su se upoznali u [adresa] jer je šogor svjedoka uz navedenog BC imao i drugog zeta koji je radio na [adresa] i iznajmljivao je tuđe kuće, pa zna da su se tako NC i BC upoznali. Kasnije je došlo do problema između njih dvojice vezano za korištenje te kuće te ga je NC molio da urgira kod BC da on izađe iz kuće radi te svjedokove tazbinske veze s BC, ali on to nije mogao jer tog BC jedva poznaje i izmijenio je s njim svega par riječi u životu. Savjetovao je ĆC da taj problem s BC riješi tako da mu isključi struju, pa ovaj ne bi mogao koristiti kuću, ali ga NC nije poslušao.
9.7. Svjedok ZC, majka tužiteljica, je navela da je od oca tužiteljica ĆC rastavljena od 1992/1994. godine, a da je s njim ostala u jako dobrim odnosima. NC se ponajprije zaposlio tako što je sa svjedok H kupio kamion i prevozio voće i povrće, a potom je radio u špediciji, a za to vrijeme je živio u [adresa], te je predmetnu kuću u [adresa] koristio ljeti. NC je smatrao da kuća propada ako je prazna, pa je dopustio BC da boravi u kući, a to je bilo više godina prije njegove smrti. Ona nije nikada vidjela BC. NC je BC ustupio kuću na korištenje i dao mu je oko 50.000, 00 kuna da kuću očisti i da plati zaostale račune, a dogovor je bio da kuća izvana i iznutra mora ostati kakva je i da BC može koristiti kuću do opoziva ili dok NC ne ode u mirovinu. Međutim, BC nije upotrijebio navedeni novac da očisti kuću i plati račune, a to zna iz priče bivšeg supruga. Također zna da je NC zabranio BC da kuću daje na korištenje nekoj trećoj osobi da ju iznajmljuje ili daje u zakup. Ističe da je NC tražio njihovu pomoć pred smrt oko ovih problema s kućom jer je želio da njegove kćerke kuću naslijede, te uzmu u vlasništvo i posjed.
9.8. Tužiteljica pod 1) ŠC je navela da je ona tek kasnije saznala za to tko je tuženik pod 1) i radi čega on koristi njihovu kuću koja je pripadala pok. ocu SC. To je saznala dvije godine prije smrti moga oca, odnosno tada je čula ime, a prije je znala da je netko treći u kući. Tako joj je poznato da se njezin otac dogovorio s navedenim BC da ovaj može privatno koristiti predmetnu nekretninu za svoje potrebe, ali bez da je daje u zakup, bez da je daje u bilo kakve poslovne namjene i bez da joj mijenja oblik i izgled. Koliko je njoj poznato, njezin otac i BC nisu o tome korištenju nekretnine sačinili bilo kakav ugovor već je njih dogovor bio usmen. Njezin otac je nadalje dogovorio da će mu BC vratiti nekretninu kada zatraži, najkasnije kada otac ode u mirovinu s tim da će otac koristiti predmetnu nekretninu kada mu zatreba. Tako je otac svako ljeto prije smrti odlazio na [adresa] i koristio tu nekretninu redovito do pet godina prije smrti, a potom više nije koristio nekretninu tako redovito. Pretpostavlja da su radi toga i nastali problemi s BC jer otac nije više redovito dolazio u tu kuću. Njih otac inače nije htio opterećivati sa svojim problemima tako da jedino znam da su prvi problemi sa BC započeli pet godina prije smrti oca, te iz očeve priče znam da nije uspijevao vratiti posjed kuće i natjerati BC da izađe iz kuće, a da ga je pokušao iseliti tako što je pisao BC preporučena pisma, ali bezuspješno. Radi ovih problema s BC, one više nisu mogle koristiti tu nekretninu ljeti, a znale su ranije ići s ocem u tu nekretninu. Nakon što je pred javnom bilježnicom privremeno vraćen posjed nekretnine, one su kontaktirale BC preko odvjetnika telefonski, a on je odbio predati kuću i čak se smijao preko telefona što one to od njega traže. Na kraju dodaje da je ona s ocem uspjela razgovarati o ovim problemima dva tri dana prije očeve smrti u prisustvu majke, pa je tako na kraju otac nazvao pred njom BC telefonom tražeći ga da izađe iz kuće, a BC ga je preko telefona ismijavao što ga to traži i rekao je da će mu morati platiti da on izađe iz kuće. Njoj je bilo to jako čudno da oni moraju platiti BC da izađe iz očeve kuće. Sigurna je da je ova situacija ubrzala proces očeve bolesti, jer je ocu radi svega toga radi kuće i BC bilo jako loše. Njoj i tužiteljici pod 2) BC nije ništa plaćao za korištenje kuće otkada su one vlasnice te kuće.
9.9. Tužiteljica pod 2) UC se pridružila stranačkom iskazu tužiteljice pod 1) koja joj je sestra. Dodala je da su ranije posjećivali oca u [adresa] čak tri, četiri puta godišnje kada bi dolazili na odmor u Hrvatsku iz Švicarske gdje obje tužiteljice žive. Otac ih nije htio opterećivati sa svojim problemima. Zna da je otac bio prijavljen da živi u predmetnoj kući na [adresa]. Dodaje da je prije 5 ili 6 godina sa sinom u dobi od 3/4 godine bila na odmoru u Zagrebu, a otac je tada vozio kamionom pakete iz Zagreba u cijelu Hrvatsku i pitao ju je želi li se ići okupati na [adresa] sa sinom. Tako su s njim došli na [adresa] gdje je otac parkirao svoj kamion. Otac je umoran pa je izvadio madrac iz kamiona da se odmori. Ona ga je pitala što radi jer kada ima tako veliku kuću ne treba spavati na madracu ispod drveta na plaži. Potom ga je pitala da se želi u kući istuširati sa sinom, a ocu je to pitanje bilo neugodno pa je rekao da ide pitati da li se mogu istuširati u njegovoj vlastitoj kući. Ona se čudila i pitala je oca radi čega treba pitati kada je kuća njegova, a na to joj je otac rekao da se više ne osjeća kao da je to njegova kuća, da je dao kuću na korištenje BC i da mu je izričito rekao da ništa ne mijenja, a da je ovaj sve promijenio. Te prigode je u kući bio restoran. Otac joj je rekao da nije ništa potpisao za davanje kuće na korištenje i da mu BC mora vratiti kuću najkasnije kada ode u penziju, koliko ona zna BC nije ocu ništa plaćao za korištenje kuće. Otac je prije smrti bolovao od raka i tražio je BC da izađe iz kuće jer je bolestan, ali ga nije uspio iseliti iz kuće, a tada kada ga je tražio da izađe je već dvije godine bio u penziji. Njoj i tužiteljici pod 1) BC nije ništa plaćao za korištenje kuće otkada su one vlasnice te kuće.
10. Sud vjeruje iskazu svjedoka JC, DC i ZC jer su iskazi ovih svjedoka sukladni materijalnim dokazima u spisu, uvjerljivi i životni. Sud nema razloga ne vjerovati iskazima tužiteljica UC i AC jer su njihovi iskazi sukladni svih provedenim dokazima i nisu dovedeni u pitanje.
11. Tako je temeljem iskaza saslušanih svjedoka i stranačkih iskaza tužiteljica utvrđeno da je pokojni otac tužiteljica NC (preminuo **.**.2022.) više godina prije smrti dao predmetnu kuću na besplatno korištenje tuženiku pod 1) BC, i to na besplatno korištenje do opoziva, a najkasnije do vremena kada NC ode u mirovinu. Kuću je dao na korištenje tuženiku pod 1) bez zaključenja formalnog ugovora i uz uvjet da BC ništa na kući ne mijenja, da je ne daje u podzakup i da mu BC dozvoli da i dalje koristi kuću kada mu to bude potrebno, pa je tako NC jedno vrijeme ljeti koristio sobu u kući. Kod davanja na besplatno korištenje je NC bio motiviran time što je smatrao da kuća propada ako se ne koristi, a tuženiku pod 1) BC je vjerovao jer je bio s njim prijateljski povezan, a rodbinski je s BC bio povezan prijatelj prednika tužiteljica DC koji je saslušan u svojstvu svjedoka. Na kraju je nekoliko godina prije smrti prednik tužiteljica NC zatražio od tuženika pod 1) da mu vrati posjed njegove kuće, sve prema njihovom usmenom dogovoru, ali je tuženik pod 1) to odbio. Kako se nekoliko godina prije smrti NC razbolio od karcinoma, nije uspio tuženika pod 1) iseliti iz svoje kuće, iako je to pokušavao mirnim putem.
12. Uvidom u materijalne dokaze proizlazi utvrđenim da su tužiteljice uknjižene vlasnice predmetne kuće koju su stekle nasljeđivanjem pok. oca ĆC koji je preminuo **.**.2022., te da su tužiteljice nakratko tijekom 2023. godine uspjele na kratko vratiti naslijeđen posjed predmetne kuće, ali da je tuženik pod 1) promijenio bravu i ponovno uzeo nekretninu u posjed tuženika.
12.1. Tuženik pod 2) u odgovoru na tužbu priznaje da se nalazi u posjedu predmetne nekretnine i to pod nazivom Objekt brze prehrane IPPON, [adresa], te je potvrdio kako se u posjedu predmetne nekretnine nalazi tijekom ljetne turističke sezone i upravo na temelju zaključenog ugovora o podzakupu s tuženikom pod 1), a navedeni ugovor je i dostavio. Međutim, tuženik pod 2) do zaključenja raspravljanja nije dostavio ugovor o zakupu predmetne nekretnine kojeg je tuženik pod 1) sklopio s vlasnikom SC, pa proizlazi da tuženik pod 2) nije dokazao da ima valjani pravni temelj za posjedovanje predmetnog poslovnog prostora.
12.2. Sukladno odredbi čl. 537. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO), zakupnik može zakupljenu stvar dati u podzakup ako se time ne nanosi šteta zakupodavcu. Međutim, u konkretnom slučaju tuženik pod 2) nije dokazao da je između tuženika pod 1) i vlasnika bio zaključen ugovor o zakupu. Tako da tuženik pod 2) nije doveo u pitanje prednja utvrđenja suda da je tuženiku pod 1) predmetna kuća dana na besplatno korištenje do opoziva, a da mu je pravo korištenja opozvano. S obzirom na sve navedeno, nedvojbeno je utvrđeno da je tuženik pod 2) u posjedu predmetne nekretnine bez valjanog pravnog temelja, odnosno da nema pravo na posjed.
13. Prema tome, iz svega naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da su tužiteljice dokazale svoje vlasništvo predmetne nekretnine i da ju tuženik pod 2) drži bez valjanog pravnog temelja. Stoga su se po mišljenju ovog suda ispunile sve zakonske pretpostavke iz naprijed citirane odredbe čl. 162. ZV, te je naloženo tuženiku pod 2) predaju posjeda kuće tužiteljica, kao u izreci ove presude.
14. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 164. ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine, broj: 138/23), obzirom da su tužiteljice u cijelosti uspjele u postupku, to im je priznat parnični trošak prema VPS-u od 2.654,59 EUR, i to za: trošak sastava tužbe 100 bodova (Tbr. 7.1.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25 % i 10 % za zastupanje više osoba iznosi 247,50 EUR čemu treba pridodati trošak sudskih pristojbi od ukupno 146 EUR, što ukupno iznosi 393,50 EUR. Navedeni trošak se odnosi na obojicu tuženika, jer su ga svojim radnjama prouzročili, te je navedeni trošak podijeljen na jednake dijelove između obojice tuženika i naloženo im je da ga podmire po 196,75 EUR svaki, kao u točki III. izreke presude.
14.1. Daljnji trošak je prouzročio isključivo tuženik pod 2) svojim radnjama, budući je osporio tužbu i predložio je odbiti, te mu je naloženo da naknadi i daljnji trošak tužiteljica, i to: trošak pristupa na ročišta od 18. prosinca 2023. i 5. studenog 2024. po 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9.1.) i 100 bodova za trošak sastava podneska od 2. veljače 2024. (Tbr. 8.1.), ukupno 300 bodova, što uz što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, PDV od 25 % i 10 % za zastupanje dvije osobe iznosi 825,00 EUR čemu treba pridodati trošak sudskog tumača od 96,75 EUR i materijalni trošak svjedoka JC od 100,00 EUR, što iznosi 1.021,75 EUR, što uz ranije obračunat trošak koji se odnosi na tuženika pod 2) od 196,75 EUR iznosi 1.218,50 EUR kojeg je sud naložio tuženiku pod 2) da naknadi tužiteljicama, kao u točki III. izreke presude.
14.2. Sud je odbio zahtjev tužiteljica da naloži plaćanje sudskih troškova solidarno obojici tuženika, jer predaja u posjed nije solidarna obveza, pa kako tuženici nisu solidarni dužnici nema temelja da im se naloži solidarno plaćanje sudskog troška kako to propisuje čl. 161. st. 3. ZPP, te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
U Zadru, 15. siječnja 2025.
Sutkinja
Maja Ivković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana objave odluke, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
-Tužiteljicama pod 1) i 2) po punomoćniku
-Tuženicima pod 1) i 2) osobno
