Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4077/2024-2

R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja VF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Čizmiću, odvjetniku u Splitu, protiv predloženika JF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međa, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-117/19-27 od 11. lipnja 2024. godine, dana 15. siječnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-117/19-27 od 11. lipnja 2024. godine.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se prijedlog radi uređenja međe na način da se ista obnovi odnosno ispravi između istočnog dijela nekretnina opisanih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje upisane u ZU 887 k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), suvlasništvo predlagatelja i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2593 k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), suvlasništvo (posjed) protivne strane JF, na način da međa prolazi duž istočnog dijela parapetnog zida.

Svaka stranka snosi svoj trošak."

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi slijedeće:

"Postupak uređenja međa je izvanparnični postupak te se u konkretnom slučaju primjenjuju kao pravna pravila odredbe bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine i to paragrafi 275 – 283, temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g., prema kojem će se ovi propisi primjenjivati kao pravna pravila na odnose koji nisu uređeni važećim propisima RH, ako su u skladu s Ustavom i zakonima RH.

Čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV) i to stavkom 1. određeno je ako su međašni znaci između dviju nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uređenja međe istu obnovi ili ispravi. Nadalje, sud će obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi bio u stanju postupiti prema prethodnoj odredbi sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu stranaka čija je međa u pitanju, a ne budu li postigli sporazum onda prema posljednjem mirnom posjedu, a ukoliko ga ne uspiju utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

Iz provedenih dokaza proizlazi da međa između predmetnih nekretnina kojih su stranke posjednici prolazi uz zapadni rub parapetnog zida koji je identičan katastarskoj međi, koji je u skici sudskog vještaka Ivana Barbalića iz ožujka 2021. označen slovima A-B-C. Kao mjerodavan se preuzima katastarski plan. Iz iskaza stranaka proizlazi kako je predloženik u posljednjem mirnom posjedu predmetnog zida po prednicima dugi niz godina (više od 20 godina). Stoga je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. Zakona o parničnom postupku."

5. U ovoj pravnoj stvari provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za geodeziju, proizlazi da je isti uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar, Ispostava Omiš i Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Solinu, Ispostava Omiš, utvrdio da predmetne čestice nisu usklađene (u ZU upis je izvršen bez površine čestica). Vještak je naveo da predmet spora predstavlja zapadna međa č. zgr. [katastarska čestica] prema č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da u naravi spor predstavlja parapetni zid položen uz objekt izgrađen na č. zgr. [katastarska čestica], a položen na č. zem. [katastarska čestica] te je preklopom službenog katastarskog plana i sudske mape, te geodetskim snimkom stanja na terenu predložio uređenje međe po liniji A-B-C, a što u naravi odgovara katastarskoj međi između č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica].

6. Dakle, vještak je u svom grafičkom prikazu predložene međe preuzeo katastarski plan na način da je međa položena uz zapadni rub parapetnog zida.

7. Da bi u smislu odredbe čl. 103. st. 2. ZVDSP sud među obnovio ili ispravio prema katastarskom planu, potrebno je da je to moguće i da su stranke na to pristale, međutim, ovdje takvog pristanka stranaka nema obzirom da predlagatelj smatra da međa treba biti položena uz istočni rub parapetnog zida a predloženik uz zapadni rub parapetnog zida, tako da utoliko prijedlog predlagatelja za novim vještačenjem pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan.

8. Sukladno odredbi čl. 103. st. 3. ZVDSP, ako sud ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, a ovdje nije, prema posljednjem mirnom posjedu, a pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je u posljednjem mirnom posjedu bio predloženik.

9. Naime, ukoliko se sagleda fotografija mjesta prijepora sačinjena po vještaku (list 31 spisa) jasno proizlazi da taj parapetni zid se naslanja na kuću predlagatelja i visine je oko 1 metar s tim da istočno od njega, a to proizlazi i iz iskaza predloženika se nalazi betonirano dvorište predloženika koje u biti predstavlja njegov ulaz u garažu koja se nalazi u dvorištu.

10. I ovom sudu nije jasno na koji način bi predlagatelj mogao posjedovati taj parapetni zid do njegovog istočnog ruba, a kako predlaže da se uredi međa obzirom da je isti u funkciji dvorišta predloženika, na fotografiji mjesta prijepora sačinjenoj od strane vještaka je razvidno da su na tom parapetnom zidu postavljena i željezna vrata, a na fotografijama dostavljenim od predloženika osim tih željeznih vrata vide se i na tom parapetnom zidu postavljeni pitari (tegle za cvijeće), a iz iskaza predloženika jasno proizlazi da ih je on postavio, kao što je i ožbukao taj parapetni zid.

11. Obzirom na navedeno pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se u posljednjem mirnom posjedu nalazio predloženik a ne predlagatelj.

12. Na opširne navode žalbe glede toga tko je sagradio zid i kada treba reći da ti navodi sa stajališta tko je bio posljednji mirni posjednik nisu odlučni te predlagatelj u smislu odredbe čl. 103. st. 6. ZVDSP može na temelju takvih navoda dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.

13. Kako prvostupanjski sud nije počinio one bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka na koje ukazuje žalbe, a i materijalno pravo je pravilno primijenjeno, to je temeljem čl. 380. toč.2. ZPP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025. godine

Sudac:

Marijan Vugić