Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7616/2022

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PH, zbog prekršaja iz čl.192. st.2. u svezi st.1. toč.2. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.), odlučujući o žalbi okrivljenika PH, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 2. lipnja 2022., KLASA: 413-01/21-26/2642, URBROJ : 513-02-7002/18-22-11, na sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenika PH, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje i predmet vraća na ponovni postupak i odlučivanje.

II Uslijed odluke pod toč.I. izreke ovog rješenja, žalba okrivljenika PH je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o prekršaju okrivljenik PH je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 kuna, zbog prekršaja iz čl.192. st.1. toč.2. Općeg poreznog zakona, pobliže opisanog u izreci prvostupanjskog rješenja o prekršaju.

2. Pod toč.II. izreke pobijanoga rješenja temeljem čl.76. st.1. Prekršajnog zakona, uz primjenu čl.192. st.6. Općeg poreznog zakona od okrivljenika je oduzeta imovinska korist ostvarena počinjenim prekršajem u iznosu od 98,10 kuna.

3. Istim je rješenjem o prekršaju okrivljenik obvezan na uplatu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.

4. Protiv tog rješenja okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni te u bitnome navodi kako se u nalogu spominje proizvod „pecivo sa hrenovkom“, a on to u pekari ne proizvodi i ne prodaje, te da se ne radi o višku nego blagajničkom minimumu u iznosu od 100,00 kuna, a razlika je nastala zbog povrata novca.

5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

6. Žalba je bespredmetna.

7. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe čl.202. st.1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), utvrdio je da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl.195. st.1. toč.10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz čl.90. Prekršajnog zakona.

8. Odredbom čl.90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, time da su nezakoniti dokazi u smislu st.2. toč.2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

9. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se odluka o krivnji okrivljenika temelji na materijalnom dokazu uvida u Zapisnik o obavljenom nadzoru od 6. rujna 2021., koji sadrži izjavu oca okrivljenika SH, kojem prethodno nisu izdana upozorenja koja moraju biti priopćena osobi koja se ispituje u svojstvu svjedoka, a isti je iskazivao o činjenicama koje se stavljaju na teret okrivljeniku.

10. Treba istaknuti da u skladu s odredbom čl.158. st.7. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a čl.158. st.8. citiranog Zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju, između ostalog svjedoka iz st.7. ovog čl., mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupka.

11. Nadalje, dokaz iskazom svjedoka nije izričito reguliran odredbama Prekršajnog zakona, već je u odredbi čl.173. st.1. Prekršajnog zakona propisano da se u prekršajnom postupku primjenjuju smisleno odredbe koje su propisane u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako Prekršajnim zakonom nije što drugačije određeno i to u slučaju stegovnog kažnjavanja sudionika postupka (čl.166. st.2. Prekršajnog zakona), izvanraspravnog ispitivanja (čl.167. st.7. Prekršajnog zakona) te odgode i prekida glavne rasprave (čl.168. st.2. Prekršajnog zakona). Radi se o personalnom dokazu čije je izvođenje strogo formalno regulirano zakonskim odredbama i čija je povreda propisana kao nezakonitost i neuporabljivost dokaza u postupku. Stoga se u prekršajnim postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe čl.283. do 300. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.), prilikom izvođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, dok su u čl.300. Zakona o kaznenom postupku izričito propisane situacije kada se iskaz svjedoka smatra nezakonitim dokazom.

12. Tako je odredbom čl.300. st.1. toč.2. i 5. Zakona o kaznenom postupku propisano, da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je, kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (čl.285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava, te ukoliko upozorenja iz čl.288. st.3. ovog Zakona nisu ubilježene u zapisnik.

13. Odredbom čl.285. st.1. toč.2. Zakona o kaznenom postupku propisano je da su oslobođeni od obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno, a st.3. citiranog čl.285. propisano je da tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u st.1. ovog čl., prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u st.1. toč.1. do 3. ovog čl. će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenje i odgovori unose se u zapisnik.

14. Nadalje odredbom čl.288. st.3. istog Zakona propisano je da će se nakon toga svjedok upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl.286. st.1. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.

15. Slijedom navedenog kako je u konkretnom slučaju nesporno da je SH u vrijeme kritičnog događaja dao izjavu kako je izdao račun, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada su postupale u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora svakako su ga mogle ispitati u svojstvu svjedoka, postupajući pri tom u skladu s odredbom čl.173. st.1. Prekršajnog zakona i smislene primjene odredbi Zakona o kaznenom postupku, koje važe za ispitivanje svjedoka.

16. Međutim, kako je otac okrivljenika morao biti upozoren u smislu odredbe čl.285. st.3. Zakona o kaznenom postupku da nije dužan svjedočiti, te su upozorenje i odgovor morali biti uneseni u zapisnik prije davanja izjave ovlaštenim carinskim službenicima, to predmetni Zapisnik o obavljenom nadzoru čini nezakonitim dokazom pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe čl.90. st.2. toč.2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti.

17. Imajući u vidu izneseno, počinjena je citirana bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

18. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl.206. st.1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Rješenje se dostavlja Vijeću za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave u 4 otpravka : za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.