Broj: Pp -317/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EM, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem: 511-08-21/05-5-53-1/2021 od dana 08. ožujka 2021.godine, nakon održane usmene rasprave uz isključenje javnosti, dana 14. siječnja 2025. godine, u prisutnosti okrivljenika osobno i bez prisutnosti tužitelja, temeljem članka 167. stavka 5. i članka 210. stavka 3. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) ,dana 15. siječnja 2025.godine,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona,

okrivljenik:

EM, od oca E i majke pok. O,r. L, rođen dana **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., bez zanimanja sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, po narodnosti Đ, živi u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje djece, uzdržava se iz socijalne pomoći u iznosu od 150,00 eura mjesečno, državljanin Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

II

o s l o b a đ a  o d  o p t u ž b e

što se dana 04. ožujka 2021.godine, u 20,00 sati, u Puli, Ul. Braće Levak br.13, nasilnički ponašao u obitelji prema izvanbračnoj supruzi OM, r. 1973.god., sa kojom zajedno živi u kući u njezinom vlasništvu, te je došlo do verbalnog sukoba sa izvanbračnom suprugom koja je bila u vidno alkoholiziranom stanju, nakon čega je bacio svoj mobitel na pod, kojom prigodom se mobitel razbio te ju je vrijeđao pogrdnim riječima "kurvo nesposobna", a kada je LM nazvala policiju udaljio se sa adrese te po dolasku policijskih službenika nije zatečen, dok je LM navela da je EM bio pod utjecajem alkohola i da ju nije fizički napao,

dakle, počinio psihičko nasilje što je kod žrtve izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

III čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo člankom 22. stavkom 1. istog Zakona,

IV Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi sudskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. ovog Zakona, terete proračunska sredstva Suda.

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika EM, zbog osnovane sumnje da je ostvario prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenik proglasi krivim i osudi na novčanu kaznu u iznosu od 1 000,00 kuna/132,72 eura i da se uz kaznu izrekne zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana.

1.1.Ispitujući urednost optužnog prijedloga sudac je utvrdio da djelo činjenično opisano u optužnom prijedlogu uopće nema obilježja prekršaja iz materijalnog zakona pa je temeljem članka 161.stavka 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2.Protiv oslobađajuće presude Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pula-Pola, pravodobno je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga smatrajući da je presuda preuranjena jer da je iz činjeničnog opisa razvidno da se radi o psihičkom nasilju koje je prouzročilo posljedicu te je žrtva zatražila intervenciju policije, pa je rješavajući po žalbi drugostupanjski Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, prihvatio žalbu tužitelja, ukinuo pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratio sudu na ponovno suđenje i odluku.

3.S obzirom da je za okrivljenika prvostupanjska presuda ukinuta, ovaj je sudac za ponovno suđenje uzeo za osnovu prijašnji optužni prijedlog, pa kako je prvostupanjski sud dužan raspraviti sva sporna pitanja na koja ga je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci, u ponovljenom postupku sudac je proveo raspravu i pozvao okrivljenika i svjedokinju ĐM.

4.U postupku otvaranja rasprave sudac je utvrdio da je za okrivljenika i svjedokinju iskazana uredna dostava poziva i da je na raspravu pristupio okrivljenik, dok se svjedokinja nije odazvala pozivu. Tužitelj nije uredno pozvan.

4.1.Sudac je održao raspravu bez nazočnosti tužitelja smatrajući da to nije na štetu njegovog pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku ( čl.167. st.5. PZ).

4.2. Sudac otvara raspravu i objavljuje predmet postupka.

4.3. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji okrivljenik izjavljuje da se kritičnog dana posvađao sa izvanbračnom suprugom ali da se ne sjeća razloga svađe, smatra da je razlog bio beznačajan, no kako su oboje bili u kući i konzumirali alkohol, kojom prigodom je LM bila u većoj mjeri pod utjecajem alkohola, mišljenja je kako je ta činjenica i pridonijela tome da je LM pozvala policiju. Obrazlaže da je sa S u izvanbračnoj vezi 25 godina i da imaju dvoje odrasle djece, da kao i kod drugih i kod njih dolazi do povremenih svađa, no da te svađe sami rješavaju. Izjavljuje kako je i ovaj događaj bio obiteljska svađa, a ni u kom slučaju nasilje. On je u ljutnji bacio svoj mobitel jer je LM tražila da joj vrati mobitel, moguće da joj je rekao neke ružne riječi, ali te riječi nisu bile upućene s namjerom da ju povrijedi u dostojanstvu, a niti su je one uznemirile. Naime, za vrijeme trajanja njihove zajednice LM ga je dobro upoznala zbog čega je siguran kako ovaj događaj kod nje nije izazvao nikakvu posljedicu. Činjenica da je pozvala policiju bila je motivirana njenim stanjem, jer je bila u velikoj mjeri pod utjecajem alkohola. U nastavku obrane okrivljenik ispričava nedolazak svoje supruge na ročište navodeći da ima virozu, ali da ukoliko sud dopusti da može dostaviti pismenu izjavu u vezi događaja. Ističe da je od dana opisanog događaja proteklo duže vremensko razdoblje, da su oni nastavili živjeti u zajedničkoj izvanbračnoj zajednici, da kroz to razdoblje nisu kažnjavani zbog istovrsnog prekršaja, pa smatra kako i ta okolnost potkrjepljuje njegovu obranu u kojoj osporava da je konkretne prigode počinio nasilje u odnosu na izvanbračnu suprugu. Sve radnje koje su poduzeli posljedica je toga što su konzumirali alkohol.

4.4. U nastavku dokaznog postupka sudac je proveo dokaze o postojanu prekršajnog djela te proveo uvid i čitanje Naredbe o određivanju mjere opreza, pod ser. brojem [serijski broj] od 05. 03. 2021. god., Izvješće o prekršaju , pod brojem 51-08-21/1-12/372-2021. od 04. 03. 2021. god., i brojem 511-08-21/05-5-53-1/2021. od 08. 03. 2021. god., Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola za ĐM, pod ser. brojem [serijski broj] od 04. 03. 2021. god., Obavijesti žrtvi nasilja u obitelji iz čl.6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Obavijesti okrivljeniku iz čl.109.a PZ da će se protiv njega pokrenuti prekršajni postupak , pod ser. brojem [serijski broj] od 05. 03. 2021.god., ( stranica br.4. do br.6. i br.8. do br. 11. spisa), te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije o kažnjavanju ( stranica br.26.-27. spisa) .

4.5. Dana 15. 01.2025.god., svjedokinja LM dostavila je pisani dopis u kojem izvješćuje Sud da u konkretnom predmetu odbija svjedočiti protiv EM.

4.5.1. Budući je svjedokinja LM bila pozvana u svojstvu privilegiranog svjedoka, jer je izvanbračna supruga okrivljenika, a u svom dopisu svjedokinja navodi kako odbija svjedočiti protiv okrivljenika, sudac je isto prihvatio kao njezino prihvaćanje blagodati ne svjedočenja.

4.6. Sudac nije našao potrebnim provesti dokaze ispitivanja svjedoka SM i MM, smatrajući kako se radi o svjedocima koji su u svojstvu policijskih službenika upućeni na intervenciju, i koji nisu neposredno opažali događaj, već su saznanje o odlučnim činjenicama dobili na temelju obavljenog informativnog razgovora sa sudionica konkretnog događaja, zbog čega bi njihovo svjedočenje bilo po čuvenju i ne bi imalo dokaznu snagu na kojoj bi se temeljila ocjena o prekršajnom djelu.

5. Temeljem obrane okrivljenika i u ponovljenom postupku provedenih i ocjenjenih dokaza , ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju , logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, sudac smatra kako bez obzira na činjenicu da je okrivljenik priznao da je kritične prigode između njega i izvanbračne supruge došlo do svađe u kojoj joj je on možda rekao neke ružne riječi, no da događaj nije poprimio obilježje nasilja u obitelji već se radilo o uobičajenoj obiteljskoj svađi, a da činjenica kako je izvanbračna supruga pozvala policiju nije dokaz da je izvanbračna supruga bila uznemirena i povrijeđena, a niti da je on počinio psihičko nasilje prema njoj, već je njeno ponašanje bilo motivirano njenim stanjem u kojem se nalazila u velikoj mjeri pod utjecajem alkohola, što je i utvrđeno alkotestiranjem, kada je kod nje očitana koncentracija alkohola od 1,74 g/kg, a kako zajednica okrivljenika i izvanbračne supruge egzistira 25 godina i svjedokinja je prihvatila blagodat ne svjedočenja, sudac smatra da tužitelj nije dokazao činjeničnu tvrdnju iz optužnog prijedloga, odnosno da u konkretnom predmetu nedostaje " žrtva " nasilja u obitelji, slijedom čega je trebalo donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

6. Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći: 6.1. Člankom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 126/19-114/22), propisuju se prava žrtava nasilja u obitelji, krug osoba na koje se Zakon odnosi, određuju se oblici nasilja u obitelji, prekršajno-pravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji, prikupljanje podataka o primjeni Zakona, osnivanje Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji te prekršajne odredbe.

6.2. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, propisuje sankciju za svakog koji počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona ( novčana kazna od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana).

6.3. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji taksativno se nabrajaju radnje koje predstavljaju nasilje u obitelji u smislu ovoga Zakona pa su to primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

6.4. Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje pa su to: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

6.5. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam " žrtve nasilja u obitelji" u smislu ovoga Zakona te propisuje da je to osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

7.Budući da u postupku nije bilo dokaza koji bi upućivali na zaključak da je kritične prigode okrivljenik počinio nasilje prema izvanbračnoj supruzi koje bi bilo psihičke prirode i zbog kojeg bi ona trpjela fizičke ili psihičke posljedice, odnosno da nije dokazano da je ponašanje okrivljenika poprimilo obilježje nasilnog ponašanja, zbog čega činjenice koje čine zakonsko biće prekršajnog djela iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nisu dokazane / ne postoji žrtva nasilja u obitelji /, sudac cijeni da je u postupku ostala dvojbena odlučna činjenica od koje i ovisi primjena citirane odredbe navedenog popisa, pa je u dvojbi prihvatio one činjenice koje su u korist okrivljenika / in dubio pro reo/ te je donio presudu kao u izreci.

7.1. Budući da je za okrivljenika donijeta oslobađajuća presuda sudac nije smatrao potrebnim primijeniti predloženu zaštitnu mjeru, smatrajući da u konkretnom predmetu za tu mjeru nema zakonskog uporišta.

8.S obzirom na ishod postupka, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. Prekršajnog zakona, terete proračunska sredstva Suda, dok tužitelj snosi svoje troškove koji su nastali utvrđivanjem prekršaja ( čl.138. st.2. toč. 1. PZ).

U Puli, 15. siječnja 2025.godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude tužitelj može izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno, u dva istovjetna primjerka putem ovog suda, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja.

Dostaviti:

1.okrivljeniku

2.tužitelju

3. OM oštećenici