Poslovni broj: R1-48/2024-25.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb, Turinina 3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Mariji Karadžole kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja KRV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu i protustranke KR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Dragani Vidović, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 15. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgnuće suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1709/1, dvorište površine 387 m² i zk.č.br. 1709/8, dvorište površine 34 m², ukupne površine 421 m², provest će se prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim omjerima (civilno razvrgnuće).

II. Nalaže se protustranci naknaditi predlagatelju trošak postupka u iznosu od 399,74 EUR (tristodevedesetideveteuraisedamdesetčetiricenta) u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je ovom sudu 6. ožujka 2024. podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice u izreci opisane nekretnine stranaka i to civilnom diobom - sudskom prodajom te podjelom iznosa postignutog prodajom između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim omjerima.

2. Prijedlog s prilozima dostavljen je protustranci na očitovanje, a ista se očitovala podneskom od 8. travnja 2024. navodeći u bitnome da prije svega predlaže provesti razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, a podredno civilnom diobom ili eventualno isplatom.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, proveo očevid na licu mjesta i vještačenje po sudskom vještaku građevinske struke te održao ročište.

4. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga utvrđeno je da su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici nekretnine svaki u ½ dijela. Navedeni suvlasnički omjeri među strankama nisu sporni.

5. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da predmetna nekretnina u naravi predstavlja zemljišnoknjižne čestice na kojima je izgrađen stambeni objekt (kuća) koja se sastoji od prizemlja i kata. Također je utvrđeno da navedena građevina nije upisana u zemljišnoj knjizi.

6. Provedenim građevinskim vještačenjem, na temelju mišljenja sudskog vještaka na koje stranke nisu imale prigovora, utvrđeno je da stanje upisano u zemljišniku i katastarskom operatu nije usklađeno sa stanjem u naravi. Kuća nije evidentirana u zemljišnoj knjizi, dok je u katastarskom operatu evidentirana i ucrtana u kopiji katastarskog plana (str. 377 spisa). Također je utvrđeno i da je građevina izgrađena protivno građevinskoj dozvoli. Naime, izgrađena je kao stambena, a ne kako je odobreno građevinskom dozvolom kao poslovna građevina - slobodnostojeća s jednim stanom i poslovnim prostorom.

7. Nadalje, iz mišljenja sudskog vještaka koje je sud u cijelosti prihvatio kao točno, u skladu s pravilima struke i životno logično obzirom na činjenično stanje utvrđeno pregledom nekretnine na licu mjesta, proizlazi da nije moguće razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom, jer nije moguća podjela čestice zemljišta i formiranje zasebnih cjelina koje bi odgovarale suvlasničkim omjerima stranaka, a osim toga, zatečena građevina po svojoj namjeni nije izgrađena u skladu s priloženom građevinskom dozvolom i projektnom dokumentacijom te nije upisana u zemljišnoj knjizi (str. 378 spisa).

8. Odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) propisano je: kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok je stavkom 4. određeno da će sud, ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

9. Imajući u vidu sve navedeno, a prije svega da je vještačenjem provedenim po ovlaštenom sudskom vještaku utvrđeno kako u ovoj konkretnoj situaciji geometrijska dioba nije moguća te na temelju čl. 50. st. 4. ZV-a odlučeno je kao u t. I. izreke ove odluke.

10. Pritom valja istaknuti da sud nije prihvatio prijedlog protustranke za razvrgnućem suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva. Naime, navedeni način razvrgnuća moguć je jedino kao sporazum stranaka te uz uvjet postojanja potvrde nadležne (upravne) vlasti da je određeni, konkretni stan ili druga prostorija samostalna uporabna cjelina (Gž-1124/2020 od 7. siječnja 2021. Županijskog suda u Dubrovniku). U ovoj konkretnoj situaciji ne samo da ne postoji takva potvrda upravnog tijela, nego niti postojeći stambeni objekt nije legalan ("legaliziran") - niti je upisan u zemljišnoj knjizi, niti je izgrađen u skladu s postojećom građevinskom dozvolom.

11. Odredbom čl. 54. ZV-a propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije, a taj posebni zakon jest Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23, dalje: ZIP). Odredbom čl. 32. st. 4. ZIP-a propisano je da će sud o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove.

12. Obzirom su u ovom postupku i predlagatelj i protustranka bili suglasni s razvrgnućem suvlasništva, a sporan je bio način na koji će se razvrgnuće provesti, sud smatra da se u smislu citirane odredbe ovaj postupak odnosi na ostvarivanje zajedničkog interesa svih stranaka. Nadalje utvrđeno je da trošak ovog postupka predstavlja uplaćeni predujam za provedbu vještačenja (750,00 EUR) i očevida (49,48 EUR) koji iznos je tijekom postupka uplatio predlagatelj (str. 22 i 23 spisa). ½ od navedenog troška predstavlja iznos od 399,74 EUR. Slijedom navedenog te obzirom su stranke u zemljišnoj knjizi upisane svaka u ½ dijela, odlučeno je kao u t. II. izreke, odnosno naloženo je protustranci naknaditi predlagatelju polovicu troška ovog postupka. Troškovi zastupanja u ovom postupku padaju na trošak zastupanog (tako i u Gž-2193/2023 od 13. svibnja 2024. Županijskog suda u Zagrebu).

U Zagrebu, 15. siječnja 2025.

Sutkinja:

Marija Karadžole

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku uz rješenje za pristojbu na prijedlog

2. Protustranci po punomoćniku uz rješenje za pristojbu na odluku