Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj : IR-5/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv KA, u povodu prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, za izricanje zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi KA, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola broj: Pp Prz-34/2024 od 16. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba KA i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je prihvaćen prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, broj: 211-07/24-5/7729 od 16. rujna 2024. te je KA, na temelju odredbe čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrečena zabrana prisustvovanja svim športskim natjecanjima - nogometnim utakmicama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu u kojima sudjeluje HNK „Hajduk“ i Nogometna reprezentacija Hrvatske u trajanju od godinu dana. Dužan je najkasnije dva sata prije početka navedenih sportskih natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutan iz mjesta prebivališta i nalazi se u [adresa], u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja sportskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.
2. Protiv tog rješenja KA je osobno podnio žalbu iz svih zakonom predviđenih razloga, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.
3. Žalba nije osnovana.
4. Razmotrivši predmet, uz ocjenu navoda žalbe, odlučujući sukladno odredbi čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pravilna i zakonita pobijana odluka prvostupanjskog suda, budući da je na temelju odredbe članka 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, osnovano izrečena predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima, pobliže opisana u izreci prvostupanjskog rješenja.
5. Žalbenim navodima se u bitnome ističe da obrazloženje rješenja ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama (čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a), navodeći kako sud nije obrazložio zašto je odredio predmetnu mjeru u trajanju od godine dana, a koliko iznosi i najdulje trajanje te mjere, potom se navodi kako se tek paušalno navode razlozi o dokazima te činjenicama na temelju koje se donijelo rješenje. Nadalje, kako izreka presude nije jasna niti dovoljno određena, a da je teško izvediva i pretjerana, jer je sporan dio rješenja u dijelu obveze javljanja u policijsku postaju dva sata prije početka utakmice na kojoj sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija i HNK „Hajduk“. Naime, da se Hrvatska nogometna reprezentacija prema statutu HNS-a sastoji se od 6 selekcija, različitih naziva, a također da se HNK „Hajduk“ sastoji od više kategorija i uzrasta, različitih naziva. Nadalje, osporava se utvrđeno činjenično stanje, tj. žalitelj navodi kako je u odnosu na događaj od 26. studenog 2023. u [adresa], na stadionu „Aldo Drosina“ prigodom odigravanja nogometne utakmice između NK „Istra 1961“ i HNK „Hajduk" nastupao isključivo u nužnoj obrani drugih osoba.
5.1. Nije počinjena bitna povreda odredaba iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, jer iz obrazloženja pobijanog rješenja jasno proizlaze razlozi zbog kojih prvostupanjski sud smatra da je potrebno odrediti predmetnu mjeru u trajanju od godine dana (t. 5. obrazloženja), a iz cjelokupnog obrazloženja jasno proizlaze razlozi na temelju kojih dokaza i činjenica je doneseno pobijano rješenje. Pobijano rješenje sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama i isti su jasni i nisu proturječni, pa je ocijenjeno da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona nije osnovana.
5.2. Nije osnovan navod žalitelja da izreka presude nije u dovoljnoj mjeri određena. Naime, opće je poznato da se nazivi „Hrvatska nogometna reprezentacija“ i HNK „Hajduk“ odnose na njihove glavne selekcije, pa je jasno da se izreka presude ne odnosi na preostale selekcije, a koje bi u slučaju da se predmetna zabrana odnosi i na njih, bile izrijekom navedene.
5.3. Nadalje, nije osnovan žalbeni navod kojim se osporava se žalitelj protupravno ponašao 26. studenog 2023. u [adresa], na stadionu „Aldo Drosina“ prigodom odigravanja nogometne utakmice između NK „Istra 1961“ i HNK „Hajduk te da je pobijano rješenjem nezakonito jer žalitelju nije dokazano počinjenje prekršaja . Naime, u konkretnom predmetu postoji saznanje o njegovom ranijem protupravnom ponašanju za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, koja činjenica je dostatna da bi se izrekla predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima, pa nije potrebno i da je KA evidentiran kao počinitelj prekršaja. Dakle, radi se o saznanju da se KA **.**.2023. u [adresa], na stadionu „Aldo Drosina“ prigodom odigravanja nogometne utakmice između NK „Istra 1961“ i HNK „Hajduk“ nalazio na tribini „jug“ te je po završetku utakmice uskočio-nedopušteno ušao u natjecateljski prostor / visina od terena do završetka ograde na tribini 3,30m/, gdje je fizički napao zaštitara na osiguranju nogometne utakmice udarivši ga jednom zatvorenom šakom u predjelu tijela nakon čega ga je sa drugim navijačem oborio na tlo gdje mu je taj drugi navijač zadao udarac nogom u predjelu gornjeg dijela tijela, nakon toga nastavlja s agresivnim ponašanjem vičući i šireći ruke prema drugom zaštitaru koji bježi ispred njega te se zatim KA okreće trčeći prema trećem redaru i osobama koje su ga napale, također šireći i mašući agresivno rukama, nakon čaga je po ulasku policijskih službenika Interventne jedince policije pobjegao nazad na tribinu u čemu su mu pomogli igrač ĆA i team manager kluba HA. U odnosu na navedeno saznanje, predlagatelj mjere je dostavio i dokaz – snimku navedenog događaja, koja također predstavlja saznanje da se radi o navedenoj osobi – KA. Stoga neosnovano žalitelj u žali osporava utvrđeno činjenično stanje, ističući postupanje u nužnoj obrani, budući da za izricanje predmetne zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima nije potrebno utvrđivanje činjenica niti je potrebno utvrditi počinjenje prekršaja, već su dostatna saznanja o ranijem protupravnom ponašanju za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja.
6. Potrebno je naglasiti da je svako protupravno ponašanje ujedno upereno protiv nekog društvenog interesa ili društvenog dobra koje se pojavljuje kao objekt zaštite. Objekt zaštite u predmetnom slučaju je športsko natjecanje i drugi učesnici istog, a sve u svjetlu odredaba Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i sprječavanju pojedinca da ugrožava sigurnost i sprječava druge gledatelje na mirno i neometano praćenje i navijanje na športskom natjecanju. Stoga su upravo operativna saznanja policije dovoljna osnova za izricanje ove mjere koja po svojoj prirodi nije sankcija, već posebna vrsta mjere – mjera prevencije čiji je cilj spriječiti moguće protupravno ponašanje osobe za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala, budući da nad interesom pojedinca za navijanje i gledanje športskih natjecanja, pretežu javni interes i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvovanje i uživanje u športskom natjecanju. Takva je posebna mjera – mjera prevencije o čijoj primjeni i u europskom pravnom prostoru postoje jasna i detaljno utvrđena pravila, po ocjeni Ustavnog suda (broj odluke U-I-2186/2008 od 29. svibnja 2012. g.), razmjerna spomenutom legitimnom cilju.
7. Nadalje, ističe se da je i odlukom Europskog suda za ljudska prava Seražin protiv Hrvatske od 08. studenog 2018. g., utvrđeno da je mjera zabrane posjećivanja utakmica određena člankom 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, preventivnog karaktera sui generis, da nije kaznenog karaktera jer ne djeluje represivno i s ciljem kažnjavanja počinitelja, već preventivno radi sprječavanja budućeg mogućeg nasilja prilikom posjećivanja športskih natjecanja te da se ista može primijeniti neovisno o prethodnom prekršajnom ili kaznenom progonu i osudi, zatim da se ne izriče kao dopunska sankcija radi počinjenja prekršaja te da nije potrebno zadovoljiti standard dokaza, kao i da se po svojoj prirodi razlikuje od zaštitne mjere po načinu primjene (ne postoji obveza predavanja putnih isprava i boravka u policijskoj stanici), vremenu trajanja (najduže razdoblje od godinu dana), a ne predviđa niti dodatno izricanje novčane kazne ili oduzimanje slobode.
8. Slijedom iznesenog, za donošenje pobijanog rješenja postoje zakoniti i valjani razlozi, pa je osnovano izrečena predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima.
9. Zbog navedenih razloga, u smislu čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pula u 4 otpravka: za spis, KA, tužitelja i Hrvatskom nogometnom savezu.
