Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-10689/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene političke stranke Hrvatske demokratske zajednice i II okrivljene Hrvatsko socijalno liberalne stranke zbog prekršaja iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj: 82/08., 69/17.) odlučujući o žalbi I okrivljene političke stranke Hrvatske demokratske zajednice podnijetoj po branitelju Goranu Kerežiji odvjetniku iz Rijeke protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: 25 Pp-4724/2022 od 16. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba I okrivljene političke stranke Hrvatske demokratske zajednice i pobijana presuda u odnosu na žalitelja potvrđuje.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) okrivljena politička stranka Hrvatska demokratska zajednica sa sjedištem u Zagrebu je obvezna naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eur u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom proglašeni su krivima I okrivljena politička stranka Hrvatska demokratska zajednice sa sjedištem u Zagrebu i II okrivljena politička stranka Hrvatska socijalno liberalna stranka, da su na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji prekršaj im je izrečena uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona novčana kazna svakom okrivljeniku u iznosu od 2.654,40 eur koju kaznu su obvezni platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, ako u tom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Na temelju članka 138. i 139. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eur.

3. Protiv te presude I okrivljena politička stranka Hrvatska demokratska zajednica je pravodobno po branitelju podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o kazni. Žalitelj navodi da je sud u izreci I okrivljenu političku stranku Hrvatsku demokratsku zajednicu proglasio krivim da 30. travnja 2021. u Rijeci kao predlagatelji kandidacijskih lista nisu poštovali načelo ravnopravnosti spolova navodeći da je Vlada Republike Hrvatske 14. travnja 2021. na svojoj 53 sjednici donijela odluku o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave koja je istoga dana objavljena u Narodnim novinama i stupila na snagu 15. 4. 2021. odredivši kao nadnevak održavanja lokalnih izbora 16. svibnja 2021. a da je odredbom članka 21. stavka 1. Zakona o lokalnim izborima propisano da je rok za kandidiranje 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora te dakle da su predlagatelji kandidacijske liste bili dužni poredati zaključno sa danom 29. travnja 2021. slijedom čega da je u odnosu na prekršaj za koji se stavlja na teret u izreci presude ostvarena bitna povreda iz članka 191. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona budući da je izreka proturječna i nejasna.

Jednako tako žalitelj ističe da je povrijeđena odredba materijalnog prava jer da je sud trebao primijeniti materijalno pravo na način da zakon tumači na način da se njima ostvaruje njegov cilj, a to je zastupljenost žena u radu predstavničkih tijela a ne njihov broj i postotak na izbornim listama. Osim toga žalba je podnesena i zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni jer žalitelj ističe da je sud primijenio odredbu članka 37. Prekršajnog zakona, međutim da je sud žalitelja a jednako tako i Hrvatsko socijalnu liberalnu stranku kaznio ukupnom kaznom u iznosu od 40.000,06 kuna odnosno 5.308,92 eura dakle više od propisane maksimalne novčane kazne a da je člankom 35. Zakona o ravnopravnosti spolova propisana kazna od 40.000,00 kuna odnosno 5.308,91 eur pa da je time prekoračio zakonom propisanu kaznu za prekršaj za koji mu je stavljen na teret. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno da se presuda preinači na način da se okrivljenu političku stranku oslobodi od optužbe.

4. Žalba nije osnovana.

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđe odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te pri tome ovaj sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti a jednako tako niti bitne povrede odredbe članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona koju žalitelj ističe u žalbi.

6. Naime, žalitelj u žalbi ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer da je sud naveo pogrešno vrijeme počinjenja prekršaja budući da su prema zakonu bili dužni predati kandidacijske liste s danom 29. 4. 2021. a da je u izreci pogrešno navedeno do 30. travnja 2021. pa da je na taj način počinjena citirana bitna povreda, jer da je prvostupanjski sud propustio utvrditi način i vrijeme utvrđivanja kandidacijske liste budući da je to vrijeme neprijeporno bilo ranije različito od vremena za koje se žalitelju stavlja na teret da je protupravno postupala.

6.1. Međutim, nije ostvarena navedena bitna povreda jer vrijeme počinjenja djela nije bitan element kod ovog djela. Naime, presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj, odnosno na glavnoj raspravi i izmijenjenoj ili proširenoj optužnici. Subjektivni identitet optužnog prijedloga i presude okrivljenik ne osporava ali po navodima predmetne žalbe proizlazi da osporava objektivni identitet optužbe smatrajući da je vrijeme počinjenja djela odlučna činjenica. Međutim, da bi vrijeme počinjenja djela predstavljalo odlučnu činjenicu predpostavka je da o tome ovisi primjena neke od odredaba prekršajnog zakonodavstva te dakle kako vrijeme počinjenja prekršaja nije bitan elemenat kod ovog dijela nije prihvaćen žalbeni navod žalitelja da je počinjenja bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

7. Nadalje, nije prihvaćen žalbeni navod okrivljenika da je počinjena povreda odredaba materijalnog prava jer da se Zakonom o ravnopravnosti spolova isključivo kažnjava političke stranke i to u odnosu na postupak kandidiranja, neovisno o konačnom izboru kandidata i njihovom spolu te smatraju da intencija zakonodavca očito zadovoljenje forme i to isključivo u odnosu na političke stranke ( ne na sudbenu i izvršnu vlast odnosno izabranu zakonodavnu vlast i imenovanja) tada da je sud trebao primijeniti materijalno pravo na način da zakon tumači da se njime ostvaruje njegov cilj a da je to zastupljenost žena u radu predstavničkog tijela, a ne njihov broj i postotak na izbornim listama.

7.1. Međutim, odredbom članka 15. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je da će se promicati ravnopravno sudjelovanje žene i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti uključujući javne službe i dr, u tom cilju dužni su uvoditi posebne mjere kada je zastupljenost jednog spola osjetno neuravnotežena, a smatra se da je osjetno neuravnotežena kada je zastupljenost jednog spola niža od 40% kao što je u ovom predmetu slučaj.

7.2. Slijedom navedenog je nedvosmislena odredba članka 35. citiranog zakona da će se kazniti politička stranka koja prilikom predlaganja lista kandidata/tkinja za izbor članova županijske skupštine u ovom predmetu nije poštovalo načelo ravnopravnosti spolova, a odredbom članka 12. stavka 3. tog zakona propisano je, da osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.

7.3. U svezi s navedenim nije prihvaćen žalbeni navod da je cilj zakona zastupljenost žena u radu predstavničkog tijela a ne njihovog broj i postotak na izbornim listama kako to žalitelj smatra, a imajući upravo gore navedene odredbe zakona.

8. Dakle prvostupanjski sud je cijenio pravilno sve provedene dokaze, i nedvojbeno utvrdio da su se u ponašanju žalitelja stekla sva zakonska obilježja iz primijenjene odredbe zakona a navodi žalbe nisu dovele u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke, a okolnosti koje žalitelj navodi kao opravdanje opisanog ponašanja su irelevantne i neosnovane.

9. Neosnovani su žalbeni navodi u odnosu na odluku o izrečenoj novčanoj kazni jer žalitelj obrazlaže suprotno odluci o novčanoj kazni da je žalitelju i II okrivljeniku Hrvatskoj socijalno liberalnoj stranci izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 40.000,06 kuna odnosno 5.308,90 eur dakle više od propisane novčane kazne pa da je time povrijeđena povreda odredaba materijalnog prava iz članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona u odnosu na izrečenu ukupnu novčanu kaznu.

9.1. Međutim prvostupanjski sud žalitelju i II okrivljeniku nije izrekao ukupnu novčanu kaznu na temelju članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova već im je izrečena ublažena novčana kazna uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona svakom okrivljeniku, u iznosu od 2.654,46 eur. Za počinjeni prekršaj propisana je novčana kazna od 40.000,00 kuna dakle prvostupanjski sud je žalitelju znatno ublažio novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma cijeneći kao olakotne okolnosti da se radi o djelu prekršaja s kojim nije prouzročena štetna posljedica, a kao otegotnu okolnost sud je uzeo u obzir činjenicu višestruko prekršajne osuđivanosti za isto djelo prekršaja. Jednako tako je prvostupanjski sud kao olakotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da članovi koji učestvuju u radu političke stranke slobodnom voljom mogu se kandidirati na izborima ili to ne mora biti, te da su sastavili kandidacijsku listu s 41 članom cijeneći interese, stručnost i mogućnost da kandidat ima određena znanja primjenjiva na širu županijsku razinu ali i daje mogućnost obavljati liječničku dužnost bez da ona utječe na osobni, obiteljske i poslovne obveze te imajući u vidu sve te okolnosti primijenio odredbu članka 37. Prekršajnog zakona. Tako izrečenu novčanu kaznu ovaj sud smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima za odmjeravanje novčane kazne i po ocjeni ovog suda nisu se stekli uvjeti za preinaku izrečena novčane kazne kako to predlaže žalitelj.

10. Okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona u iznosu od 40,00 eur, a rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ( Narodne novine broj: 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote (od 13,27 do 663,61 eur), te visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka po mišljenju ovog suda primjerena imajući u vidu složenost i trajanje postupka.

11. Slijedom navedenog na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 15. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, žalitelja, branitelja i tužitelja.