Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-345/2024-3

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac, kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Marijana Miletića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Dejan Jakac i Marina Mraković, odvjetnici u Buzetu, II. istarske brigade 14/1, protiv I. tuženika ILB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka iz Rijeke, N. Tesle 9/V-VI, II. tuženice ZL, nepoznatog boravišta, III. tuženika SL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], IV. tuženika RL, nepoznatog boravišta, II. i IV. tuženik zastupani po privremenom zastupniku ĆL, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja te žalbi I. tuženika II. tuženika i i IV. tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-174/2023-81 od 1. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-174/2023- 81 od 1. prosinca 2023. i sudi:

1. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela sporne površine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prikazane u nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka Branimira Fablea od 16. rujna 2024., slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J,K, L i M koja se nalazi sjeverno i zapadno od k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i koja u novoj izmjeri odgovara dvorišnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da ishodi upis tog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi po pravomoćnosti ove presude, a što su tuženici dužni trpjeti.

2. Nalaže se tuženicima trpjeti provedbu cijepanja k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, i zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, na način da se dio nekretnine iz točke I. ove presude odredi kao zasebna katastarska čestica kako je to prikazano u skici lica mjesta vještaka mjernika Branimira Fablea od 16. rujna 2024., slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J,K, L i M.

3. U preostalom dijelu zahtjev se odbija.

II. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-174/2023-81 od 1. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom IV. izreke.

III. Preinačava se odluka o trošku postupka pod točkom V., VI. i VII. izreke i u tom dijelu rješava:

Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

IV. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje odluka o trošku postupka pod točkom VIII. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela sporne površine k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prikazane u nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka Branimira Fablea od 14. studenog 2020., koji se nalazi sjeverno i zapadno od k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i koji u novoj izmjeri odgovara dvorišnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj da ishodi upis tog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi po pravomoćnosti ove presude, a što su tuženici dužni trpjeti.

II. Nalaže se tuženicima trpjeti provedbu cijepanja k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, i zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, na način da se dio nekretnine iz točke I. ove presude odredi kao zasebna katastarska čestica ili kao dio k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

III. U preostalom dijelu tužbeni zahtjevi se odbijaju.

IV. Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio da se naloži tuženicima da dopuste i potpišu svu potrebnu dokumentaciju radi cijepanja k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se za površinu od 234 m2, dio označen i prikazan crvenom bojom i zelenom šrafurom u površini od 234 m2, u skici lica mjesta vještaka Branimira Fablea od 14. studenog 2020. osnuje nova katastarska čestica, s novim katastarskim brojem, te da se potom novoformirana čestica u zemljišnim knjigama upiše kao vlasništvo tužitelja, sve u roku 15 dana, a koji će pristanak tuženika u protivnom zamijeniti ova presuda.

V. Nalaže se tužitelju naknaditi troškove postupka I. tuženiku ZLB isplatom 778,60 eura / 5.866,36 kuna (sedamsto sedamdeset osam eura i šezdeset centi / pet tisuća osamsto šezdeset šest kuna i trideset šest lipa) u roku 15 dana.

VI. U preostalom dijelu se zahtjev I. tuženika ILB za naknadu troškova postupka odbija.

VII. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka.

VIII. Nalaže se tužitelju naknaditi odvjetniku ĆL troškove zastupanja II. tuženice ZL i IV. tuženika RL u iznosu 248,93 eura / 1.875,56 kuna (dvjesto četrdeset osam eura i devedeset tri centa / tisuću osamsto sedamdeset pet kuna i pedeset šest lipa) u roku 15 dana.

IX. U preostalom dijelu zahtjev privremenog zastupnika ĆL za naknadu troškova zastupanja se odbija.

2. Žali se tužitelj koji pobija prvostupanjsku presudu pod točkom III., IV., V.,

VII. i VIII. izreke zbog žalbenih razlog iz odredbe članak 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud u pobijanom dijelu presudu preinači te u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, a u protivnom vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žali se i I. tuženik koji pobija prvostupanjsku presudu pod točkom I., II., i VI. izreke zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da se tužitelj u cijelosti odbije sa tužbenim zahtjevom te da se obveže da I. tuženiku naknadi trošak postupka uključujući i trošak žalbe.

4. Žale se II. tuženik i IV. tuženik koji pobijaju prvostupanjsku presudu pod točkom I. i II. izreke zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP predlažući da drugostupanjski sud preinači točki I. i II. izreke na način da odbaci tužbu u odnosu na II. tuženika i IV. tuženika, podredno pobijanu presudu preinači na način da odbije sve zahtjeve tužitelja u odnosu na II. tuženika i IV. tuženika.

5. Odgovori na žalbu nisu podneseni.

6. Žalbe su djelomično osnovane.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da je dosjelošću u odnosu na tužene stekao pravo vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a kako je to pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude, te ovlaštenje na parcelaciju i upis tog prava u zemljišnu knjigu.

8. Između stranaka nije sporno da je rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-157/2023-3 od 1. veljače 3023. ukinuta presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-124/2019-55 od 11. kolovoza 2022. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, kao što nije sporno da je nakon toga donesena nova prvostupanjska presuda poslovni broj P-174/2023-81 od 1. prosinca 2023. kojom je djelomično prihvaćen zahtjev tužitelja, protiv koje presude su tužitelj te I., II. IV. tuženici izjavili žalbu.

9. Nije sporno ni to da je Županijski sud u Splitu rješenjem poslovni broj Gž- 345/2024-2 od 3. srpnja 2024. zatražio od prvostupanjskog suda da provede određene dokaze a glede stranačke sposobnosti II. i IV tuženika, kao i da izvede dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku mjerniku a na okolnosti identifikacije dijela predmetne nekretnine iz točke I. tužbenog zahtjeva, kao što nije sporno da je prvostupanjski sud odredio izvođenje dokaza dopunskim vještačenjem po vještaku mjerniku radi identificiranja predmeta spora sukladno čemu je vještak mjernik dostavio skicu lica mjesta označivši sporni dio nekretnine slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J,K, L i M i da je od Matičnog ureda u Pazinu zatražio izvadak iz matice vjenčanih i izvadak iz matice umrlih za II. i IV. tuženika, koji je dopisom 1. kolovoza 2024. odgovorio da u matici vjenčanih i matici umrlih nisu pronašli predmetne osobe ŽL i OL, dok iz rodnih listova proizlazi da je ŽL rođena **.**.1900., a ŠL rođen **.**.1908.

10. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da se u tijeku postupka umjesto III. tuženika DL kao suvlasnika predmetne nekretnine upisao LL, zbog čega da je tužitelj preinačio tužbu na način da je umjesto DL kao III. tuženika naznačio SL,

- da se III. tuženik LL nije usprotivio stupanju u parnicu, te nije podnio odgovor na tužbu, kao što se preinaci nije usprotivio privremeni zastupnik III. tuženika DL,

- da je u zemljišnoj knjizi na k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prostor u selu, uknjiženo kao suvlasništvo tuženih i to I. tuženika ILB u 5/8 dijela te ostalih tuženih, svakog u 1/8 dijela,

- da je tužitelj upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina],

- da je III. tuženik LL kao suvlasnik upisan na temelju rješenja suda posl. br. O 1448/2019 od 29. listopada 2019. u kojem je utvrđen nasljednikom iza DL iz [adresa], koji je rođen **.**.1914., a preminuo **.**.1999.,

- da je I. tuženik SLB osporio valjanost tog rješenja iz razloga što ostavitelj DL iz ostavinskog postupka posl. br. O 1448/2019 nije DL koji je bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine,

- da je prema povijesnom zemljišnoknjižnom izvatku DL upisan kao suvlasnik prijeporne čestice 10. travnja 1962. na temelju rješenja o nasljeđivanju suda posl. br. O 189/61-25 od 24. veljače 1962. iza ostavitelja NL, rođenog **.**.1876., preminulog **.**.1958., pri čemu da je naznačen kao osoba nepoznatog boravišta, da je u zapisniku od 11. rujna 1961. navedeno da je DL jedan od desetero djece ostavitelja NL koji živi u [adresa], da se njegova majka zvala PL, da je na temelju rodnog lista (str. 186.) utvrđeno da je ABC rođen **.**.1903. u [adresa] te da su mu roditelji ABC i AL, da iz navedenog slijedi da DL, koji je bio upisan kao suvlasnik sporne čestice, nije ista osoba kao i DL iza kojeg je proveden ostavinski postupak kod ovoga suda pod posl. br. O 1448/2019 i na osnovi čega je kao suvlasnik upisan III. tuženik LL,

- da je III. tuženik LL upisan kao suvlasnik prijeporne nekretnine, pa da ga je osnovano tužitelj označio kao jednog od tuženika,

- da je na temelju rodnih listova na str. 184. -186. spisa utvrđeno da je II. tuženica ŽL rođena **.**.1900. u [adresa] te da je IV. tuženik ABC **.**.1908. u [adresa], da su njihovi roditelji bili ABC i AL,

- da bi prema tome II. tuženica ŽL u vrijeme podnošenja tužbe imala 116 godina, a IV. tuženik [adresa] godina,

- da je temeljem nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Branimira Fablea, koji je prihvaćen kao objektivan i stručan, utvrđeno da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proteže kroz cijelo selo [adresa] te je većim dijelom asfaltirani put, a u dijelovima obuhvaća i dvorište, odnosno zelenu površinu, da se dio predmetne površine nalazi između k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] s jedne strane te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane, da je taj dio s južne i sjeverne strane ograđen ogradama i uređen te je vidljivo da se koristi kao dvorište kuće na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], da je uređeno na način da su sagrađeni zidići, u okolišu postavljeni ivičnjaci te nasipan sitni kamen, da se opisana ograda s južne strane proteže od jugozapadnog ugla kuće na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] do sjeveroistočnog ugla pomoćnog ugla na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u naravi stabilizirana žičanom ogradom visine oko dva metra koja je učvršćena čeličnim stupovima, a na sve to dodana je zelena mreža koja služi za zaštitu od pogleda, da se južno od te ograde pa do ceste nalazi zelena površina na kojoj su ogromni blokovi kamena (ukupno pet komada), stup električne mreže te parkirani deponirani automobil Zastava 128 koji više nije u upotrebi, da na južnoj i istočnoj fasadi na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o [katastarska općina] nema otvora, već se na južnoj fasadi vidi prozor na prvoj etaži, a na istočnoj prozor u prizemlju,

- da je mjernički vještak Branimir Fable u pisanom nalazu i mišljenju prikazao spornu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju je tužitelj naveo da je koristi, a površina tog zemljišta da iznosi 234 m2,

- da je na kopiji plana s Geoportala (str. 12.) prikazano predmetno područje u novoj katastarskoj izmjeri iz 1978., a u kojoj se objekt sagrađen na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da osim tog objekta, nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripada i dio spornog prostora koji se nalazi sjeverno i zapadno od tog objekta, a koji se u tom dijelu podudara s prikazom sporne površine u nalazu i mišljenju vještaka Branimira Fablea, da preostali dio sporne površine (južno i istočno od navedenog objekta) se u novoj izmjeri nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su tužitelj i I. tuženik SLB **.**.2017. sklopili ugovor o uređenju međusobnih odnosa u cilju konačnog razrješenja međusobnih vlasničkopravnih i posjedovnih odnosa u pogledu nekretnina u k. o. [katastarska općina], u [adresa], da je tim ugovorom I. tuženik SLB iskazao interes za stjecanje nekretnina u vlasništvu tužitelja i to k. č. [katastarska čestica] [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tužitelj iskazao interes za stjecanje suvlasničkih udjela k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji predstavljaju površinu koju tužitelj koristi kao okućnicu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a koja je ograđena ogradnim zidom, ulaznim podestom u kuću i ogradom od trstike, te dio koji se nalazi izvan ograde od trstike prema asfaltiranoj cesti do električnog stupa, a koja površina će se utvrditi na temelju parcelacijskog elaborata, i koji suvlasnički dio će biti proporcionalan omjeru opisane površine koja je predmet interesa tužitelja prema površini cijele nekretnine, da su ugovorne strane suglasno utvrdile da su na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao preostali suvlasnici upisani ZL pok. NL, nepoznatog boravišta, DL, nepoznatog boravišta, i RL pok. NL, nepoznatog boravišta, svaki u po 1/8 dijela, a koji ugovornim stranama nisu poznati, a u slučaju da dođe do potpune realizacije ugovora, I. tuženik SLB se obvezao u potpunosti priznati tužbeni zahtjev u postupku posl. br. P 217/17, kao i dopustiti cijepanje predmetne nekretnine, da su se ugovorne strane obvezale angažirati stalne sudske vještake mjerničke i graditeljske struke radi identifikacije predmetnih nekretnina, utvrđenja suvlasničkog udjela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji bi trebao steći tužitelj, kao i njegove vrijednosne procjene, te procjene tržišne vrijednosti k. č. [katastarska čestica] zgr. i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su se stranke obvezale jedna drugoj isplatiti iznose u visini tržišne vrijednosti nekretnine koje bi stekle tim ugovorom,

- da iz iskaza tužitelja i I. tuženika ILB proizlazi da je ugovor o uređenju međusobnih odnosa od 15. prosinca 2017. sklopljen na inicijativu I. tuženika ILB te da je njime svaki od njih nastojao postići određene partikularne interese, pa da je tako I. tuženik SLB nastojao steći pravo vlasništva na jednom drugom objektu tužitelja, dok je tužitelj nastojao razriješiti sporne odnose s I. tuženikom ZLB pri čemu bi dobio predmetno zemljište,

- da je sud na temelju iskaza tužitelja i svjedoka ĐL, JL i TL utvrdio kako su tužitelj i njegovi pravni prednici otac KL i djed VL bili u dugogodišnjem posjedu dijela sporne površine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog u nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka Branimira Fablea koji se nalazi sjeverno i zapadno od objekta na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina],

- da je na skici na str. 12. prikazano predmetno područje u novoj katastarskoj izmjeri iz 1978., a u kojoj se objekt sagrađen na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o [katastarska općina] u novoj izmjeri nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da osim tog objekta nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripada i dio spornog prostora koji se nalazi sjeverno i zapadno od tog objekta, a koji se u tom dijelu podudara s prikazom sporne površine u nalazu i mišljenju vještaka Branimira Fablea, da ta okolnost također ukazuje na zaključak da taj prostor pripada tužitelju, odnosno da je ranije pripadao njegovim pravnim prednicima,

- da je u odnosu na preostalu spornu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi južno i istočno od objekta na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] sud ocijenio neuvjerljivim navode tužitelja i saslušanih svjedoka da su taj prostor koristili tužitelj i njegovi pravni prednici na način da bi tamo imali samostalan posjed,

- da su pravni prednici tužitelja bili u dugogodišnjem posjedu predmetnog zemljišta s južne i istočne strane navedenog objekta, tada da bi i to zemljište u novoj izmjeri bilo prikazano kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a vjerojatno bi bilo i ograđeno kao što je to sa sjeverne i zapadne strane, da tužitelj ne bi pristao na sklapanje ugovora od 15. prosinca 2017., čim je pristao na plaćanje naknade za cijelu spornu površinu, da se je smatrao vlasnikom svog tog zemljišta.

11. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je u odnosu na dio spornog zemljišta koji se nalazi sjeverno i zapadno od k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a čini sastavni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, utvrđeno da su tužitelj i njegovi pravni prednici najmanje 65 godina u samostalnom i poštenom posjedu. Stoga da su ispunjene pretpostavke iz odredbi članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću tog zemljišta u korist tužitelja i njegovih pravnih prednika. U vrijeme potrebno za dosjelost da se uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Poštenje posjeda da se u skladu s čl. 18. st. 3. ZV sastoji u tome da posjednik s obzirom na okolnosti nije znao niti je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. U biti iste uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću da su sadržavali prijašnji Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/1991.) te pravna pravila iz austrijskog Općeg građanskog zakonika koja se primjenjuju na osnovi Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/1991.) Što se tiče ostalog dijela spornog zemljišta da je utvrđeno da tužitelj i njegovi pravni prednici nisu bili u samostalnom posjedu, pa da nisu mogli steći pravo vlasništva dosjelošću. Osim toga, naloženo je tuženicima trpjeti provedbu cijepanja k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin, i zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, na način da se navedeni dio nekretnine odredi kao zasebna katastarska čestica ili kao dio k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], dok su u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi odbijeni. U odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev potrebno je navesti da se stranke ne nalaze ni u kakvom ugovornom odnosu, pa da ne postoji nikakva obveza tuženika da dopuste i potpišu dokumentaciju koja je potrebna u svrhu cijepanja k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kako bi se na spornoj površini osnovala nova čestica koja bi se potom upisala kao vlasništvo tužitelja, pa da je stoga odbijen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev. 12. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda a glede stjecanja prava vlasništva na dijelu predmetne nekretnine dosjelošću u skladu su sa sadržajem dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud ispravno cijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP, a o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i jasne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

13. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći i po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka, kako je propisano člankom 365. stavak 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako prvostupanjska presuda u tom dijelu nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka, niti bitnom povredom iz odredbe članka 354. stavak. 2. točka 11. ZPP na koju ukazuju žalitelji jer su u presudi navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama. Ti razlozi nisu nejasni i ne postoji proturječnost u odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Stoga pobijana presuda nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.

14. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u vezi s člankom 8. ZPP, na koju opisno upiru žalitelji, jer je sud ovlašten na temelju odredbe članka 8. ZPP uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane. Tako sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatraju žalitelji da bi trebalo i ako izvodi drugačije činjenične zaključke nego to čine žalitelji. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ono je u konkretnom slučaju dano u skladu s odredbom članka 8. ZPP.

15. Na temelju odredbe članka 388. stavak 2. ZV, propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom stavka 3. ovog članka propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

16. Cijeneći sadržaj ove zakonske odredbe i utvrđeno činjenično stanje za prosuđivanje o osnovanosti zahtjeva tužitelja mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u to vrijeme-dakle ono propisano pravnim pravilima iz austrijskog Općeg građanskog zakonika koja se primjenjuju na osnovi Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/1991.), ZOVO i ZV kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.

17. Da bi određena osoba mogla steći prvo vlasništva dosjelošću na predmetu spora potrebno je da su ispunjane zakonske pretpostavke za stjecanje iste.

18. Naime, dosjelošću se stječe pravo vlasništva na nekretnini njenim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Zavisno od vremena za koje tužitelji tvrdi da su nastupili pravni učinci dosjelosti, tužitelj je bio dužan dokazati, a sud po njegovom zahtjevu utvrditi:

- je li stjecatelj ima samostalni posjed stvari,

- je li mu taj posjed ima onakvu kakvoću koja se traži za redovitu odnosno izvanrednu dosjelost,

- je li mu taj posjed traje zakonom određeno vrijeme,

- je li stvar sposobna biti objektom tog stjecanja, te

- je li je subjekt koji je dosjedao sposoban steći nekretninu putem dosjelosti (članak 159. i 160. ZV, odnosno primjenom odredbe članka 388. stavak 2. i 3. ovog Zakona u uvjetima pravnih pravila Općeg građanskog zakonika, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na osnovu pravnog pravila članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 88/1946) i Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima).

19. U smislu odredbe članka 159. ZV dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.“ (st. 1.), s time da „samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe se dosjelošću u vlasništvu protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 3.).

20. Prethodno je odredbom čl. 28. st. 2. ZOVO bilo propisano da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom st. 4. istoga članka da savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina

21. Sukladno spomenutim odredbama nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću - ni redovnom ni izvanrednom, a budući se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo (u smislu odredbe čl. 11. st. 1. ZV) ako postoji samostalan posjed, dakle ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed), za zaključiti je da je pošteni posjednik onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

22. U konkretnom slučaju, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da se tužitelj sa prednicima nalazi u dugogodišnjem posjedu dijela sporne površine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog u nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka Branimira Fablea koji se nalazi sjeverno i zapadno od objekta na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a koji u novoj izmjeri odgovara dvorišnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako prvostupanjski sud nije sa sigurnošću utvrdio i valjano identificirao materijalno određeni dio predmetne nekretnine koji predstavlja vlasništvo tužitelja to je odlučeno da se pred prvostupanjskim sudom izvede dokaz dopunskim vještačenje po vještaku mjerniku sukladno rješenju Županijskog suda u Splitu od 3. srpnja 2024. pa je vještak identificirao premet spora sa točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J,K, L i M a kako to i proizlazi iz skice lica mjesta od 16. rujna 2024., koji dio upravo predstavlja dosuđeni dio iz točke I. zahtjeva. Da je tužitelj sa prednicima bio u posjedu upravo tog dijela proizlazi kako iz iskaza samog tužitelja tako i svjedoka ĐL, JL i TL, koji su uvjerljivo iskazali da se taj dio spornog prostora nalazi u nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika najkasnije od 1956. pa sve do danas, kao i međusobnog sporazuma zaključenog između tužitelja i I. tuženika kojim sporazumom su svaki od njih nastojali postići određene interese, pa je tako I. tuženik SLB nastojao steći pravo vlasništva na jednom drugom objektu tužitelja, dok je tužitelj nastojao razriješiti sporne odnose s I. tuženikom ZLB pa tako i predmetno zemljište, te i iz kopije plana s Geoportala (str. 12.) prema kojoj objektu sagrađenom na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, odnosno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, prema podacima nove izmjere pripada i navedeni dio spornog prostora koji se nalazi sjeverno i zapadno od tog objekta, a koji je u tom dijelu istovjetan sa spornom površinom prikazanom u dopuni nalaza i mišljenja vještaka Branimira Fablea od 16. rujna 2024. Dakle, prilikom izrade nove izmjere nastojalo se faktično stanje uskladiti s pravnim zbog čega podaci iz nove izmjere ukazuje na to da opisani prostor pripada tužitelju, odnosno da je ranije pripadao njegovim pravnim prednicima, pa se žalbe I., II. i IV. tuženika u tom dijelu ukazuju neosnovanim.

23. Međutim u odnosu na preostalu spornu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi južno i istočno od objekta na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], tužitelj nije dokazao da su taj prostor koristili tužitelj i njegovi pravni prednici na način da bi tamo imali samostalan posjed. Naime na tom dijelu prostora postojala je strmina koja nije bila pogodna za korištenje u smislu držanja stvari i obavljanja određenih aktivnosti kako to tvrdi tužitelj a i sam je naveo da strmi dio spornog prostora istočno od objekta na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] nisu koristili, slijedom čega se žalba tužitelja u tom dijelu ukazuje neosnovanom.

24. Iz pribavljenih Izvadaka iz matice rođenih za OL i ŽL proizlazi da je ŽL rođena **.**.1900. dok je ŠL rođen **.**.1908., dok iz izvadka iz zemljišne knjige proizlazi da su između ostalih na predmetnoj nekretnini upisani ZL pok. VL nepoznata boravišta i RL pok. VL nepoznata boravišta, a nema podataka da bi upisane osobe u vrijeme podnošenja tužbe bile mrtve (u matici vjenčanih i umrlih nema podataka o predmetnim osobama-dopis Upravnog odjela za opću upravi i imovinsko pravne poslove Odsjek za opće poslove, matičarstvo i osobna stanja građana od 1. 08. 2024.) pa se stoga ne mogu prihvatiti navodi žalitelja da je tužbu u odnosu na te tužene valjalo odbaciti.

25. Nadalje, u okolnostima kada tužitelj kao III. tuženika označava SL kao upisanog suvlasnika za 1/8 dijela nekretnine, pogrešno I. tuženik smatra da je zahtjev u odnosu na istog valjalo odbiti. Naime, tužitelj tužbom može obuhvatiti samo i isključivo one osobe koje su upisane u zemljišnim knjigama kao zemljišnoknjižni (su)vlasnici prijeporne nekretnine pa kako je III. tuženik upisan kao suvlasnik prijeporne nekretnine, to je osnovano tužitelj označio istog kao jednog od tuženih, slijedom čega pogrešno žalitelj smatrao da se radi o oborivoj presumpciji njegovog upisanog prava vlasništva.

26. S obzirom na izloženi sadržaj tužbenih zahtjeva svi zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine su jedinstveni suparničari (članak 201. ZPP) jer se zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima, pri čemu su isti i nužni suparničari i zato svi moraju sudjelovati u postupku, u protivnom slučaju radi se o nedostatku procesno – pravne legitimacije za vođenje postupka.

27. Kod činjenice da je nekretnina jednim dijelom u posjedu tužitelja, a taj dio je vještak identificirao, to je za zaključiti da tužitelj u sudskom postupku može osnovano tražiti utvrđenje prava vlasništva jednog točno određenog dijela nekretnine za cijelo, kakav je zahtjev tužitelji upravo i postavio.

28. U smislu odredbe članka 102. Zakona državnoj izmjeni i katastru ("Narodne novine", broj 16/07 i 124/10) poslove državne izmjere i katastra nekretnina obavlja Državna geodetska uprava, a nadležno tijelo provodi sudske odluke koje utječu na podatke u katastru nekretnina.

29. Kod pravomoćnog prihvaćanja tužbenog zahtjeva usmjerenog na utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine, stjecatelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz članka 161. stavka 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13), te dalje time (ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (članak 145. -162. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, dalje: ZZK) upis vlasništva na svoje ime (članak 130. stavka 1. ZV). Pritom valja napomenuti da je dio zahtjeva u kojem se navodi da je tužitelj na to ovlaštena samo u funkciji zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine.

30. Što se pak tiče eventualno kumuliranog dijela zahtjeva tužitelja za istaći je da nema mjesta odlučivanja o tom dijelu zahtjeva kod prihvaćenog glavnog zahtjeva kao što je u konkretnom slučaju, međutim kako sud po službenoj dužnosti ne pazi na bitnu povredu iz članak 354. stavak 2. točka 12. ZPP u svezi s člankom 188. stavak 2. ZPP a tužitelj posebno ne osporava točki IV. izreke, to je valjalo odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu u tom dijelu.

31. Pravilno je prvostupanjski sud odlučio da je tužitelj sukladno odredbi članka 85. stavak 3. ZPP dužan naknaditi troškove postupka privremenom zastupniku II. i IV. tuženika, a koju odluku u tom dijelu tužitelj posebno i ne osporava žalbenim navodima pa se ista a glede točke VIII. izreke ukazuje neosnovanom i u tom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

32. Kako je tužitelj u odnosu na tužene djelomično uspio sa svojim zahtjevom a imajući u vidu i sadržaj svih zahtjeva koji su bili predmet raspravljana odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka sukladno odredbi članak 154. stavak 2. ZPP, slijedom čega je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu pod točkom V., VI. i VII. izreke te odlučiti kao izreci drugostupanjske odluke pod točkom III. izreke.

33. Slijedom naprijed navedenog valjalo je temeljem odredbe članak 368. stavak 1. ZPP, 373.a stavak 1. točka 2. ZPP i 373.b stavak 2. i 3. ZPP odlučiti kao u izreci drugostupanjske odluke.

Splitu, 15. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte