Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu

Trg Kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj: P – 1211/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Mariji Knez, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tužene IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 2. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, tuženika ad.2. i zamjenika punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude dana 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužena IG, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica nekretnina u k. o. [katastarska općina], i to: čest. zem. [katastarska čestica], sve za ½ dijela, te čest. zem. [katastarska čestica] obje za ¼ dijela, slijedom čega su tuženici dužni trpjeti da tužitelji temeljem ove presude, po njezinoj pravomoćnosti, izvrše upis prava vlasništva na navedenim nekretninama u korist tužene IG.

II. Tužena IG, OIB: [osobni identifikacijski broj] je dužna trpjeti namirenje tražbine u iznosu od 31.617,06 EUR (tridesetjednutisućušestosedamnaesteuraišestcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 8. rujna 2021., koja tražbina je utvrđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P-728/2020 od 7. rujna 2021., ovrhom na ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] i ¼ dijela čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja - predlagateljia osiguranja za određivanje privremene mjere koja glasi:

„I. Zabranjuje se protivniku osiguranja TG, OIB: [osobni identifikacijski broj] otuđenje ili opterećenje čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu provesti zabilježbu ove mjere u zemljišnoj knjizi.

III. Ukoliko protivnik osiguranja postupi protivno zabrani iz točke I ovog rješenja, zaprječuje mu se izricanjem novčane kazne u visini od 3.980,00 EUR.

IV. Trajanje ove mjere određuje se do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.

V. Žalba protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.“

II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljima troška parničnog postupka u iznosu od 2.868,97 eura (dvijetisućeosamstošezdesetosameuraidevedesetsedamcenti), u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka odbija kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troška postupka u potraživanom iznosu od 2.062,50 eura (dvijetisućešezdesetdvaeuraipedesetcenti).

Obrazloženje

1. Tužitelji DG i ĐG (dalje: tužitelji) u tužbi koja je od strane ovog suda zaprimljena 5. lipnja 2024. navode da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj: P-728/2020 od 7. rujna 2021. naloženo ovdje tuženoj ad.1. IG (dalje: tužena ad.1.) da tužiteljima plati parnični trošak u iznosu od 238.218,75 kuna, odnosno 31.617,06 Eura, u roku od 15 dana. Isti su naveli da tužena do danas nije podmirila navedenu tražbinu, a postupak izravne naplate tražbine putem FINE da nije rezultirao uspješnom naplatom. Tužitelji, da bi osigurali naplatu svoje tražbine, imaju pravni interes zahtijevati da se utvrdi i upiše pravo vlasništva u korist tužene ad.1. na nekretninama koje se u zemljišnim knjigama vode kao vlasništvo njezinog supruga tuženika ad.2. TG (dalje: tuženik ad.2.), a koje nekretnine predstavljaju izvanknjižno suvlasništvo oboje tuženika s naslova bračne stečevine. Nadalje se u tužbi navodi da je tuženik ad.2. evidentiran kao vlasnik sljedećih nekretnina u k. o. [katastarska općina]: čest. zem. [katastarska čestica], sve za cijelo, te čest. zem. [katastarska čestica], obje za ½ dijela. Tuženik ad.2. da je upis prava vlasništva na svim navedenim nekretninama ishodio temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog s ocem ĆG pok. TG od 29. listopada 2007., a potvrđenog kod Općinskog suda u Pagu, poslovni broj: R2-49/07. Nadalje se u tužbi navodi da su tuženici u braku od 1990., te da su predmetne nekretnine stekli zajedničkim radom, odnosno zajedničkim izvršavanjem obaveza iz navedenog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Ta činjenica da je utvrđena u gore spomenutom predmetu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P-728/2020. Naime, u tom predmetnu IG, ovdje tužena ad.1., da je podnijela tužbu protiv supruga TG, ovdje tuženika ad.2., te protiv ovdje označenog tužitelja ad.1. i prednika tužiteljice ad.2. (OG), radi utvrđenja ništetnosti Sporazuma o osiguranju novčane tražbine, kojeg je TG zaključio s DG i OG, a kojim se osniva založno pravo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], također ranije upisanoj kao vlasništvo TG, temeljem istog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. U tom postupku ovdje tužena ad.1. da je tužbu temeljila na činjenici da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu nje i supruga TG, a tu činjenicu da je potvrdio i Županijski sud u Rijeci u drugostupanjskoj presudi, mada je tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti Sporazuma pravomoćno odbijen. U obrazloženju presude, na stranici 5., pod točkom 14. da se navodi da imovina koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koji je naplatan pravni posao, predstavlja bračnu stečevinu, bez obzira na činjenicu što je u Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju kao davatelj uzdržavanja naveden samo jedan bračni drug. Pri tom da se dodatno naglašava da se bračna stečevina ovdje tuženika prosuđuje prema odredbama Obiteljskog zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja imovine, što znači da se predmnijeva suvlasnički omjer po ½ dijela za svakog bračnog druga. Iako se predmet spora pod poslovnim brojem: P-728/2020 odnosio samo na jednu nekretninu, i to česticu 736/8 k. o. [katastarska općina], na kojoj je osnovano založno pravo u korist ovih tužitelja, zaključak o postojanju bračne stečevine da se jednako odnosi i na sve ostale čestice koje su bile predmet Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Nadalje se u tužbi navodi da pravni interes tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva u korist tužene ad.1. proizlazi iz odredbe članka 82. stavak 2. Ovršnog zakona, prema kojemu, ako je pravo na nekretnini upisano na neku drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava. Slijedom svega navedenoga, tužitelji predlažu da sud po porovedenom postupku donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev tužitelja a kako to glasi u izreci predmetne presude.

1.1. Tužitelji su ujedno podnijeli i prijedlog radi određivanja privremene mjere, odnosno radi osiguranja njihove novčane tražbine a kako to glasi u točki I. izreke ovog rješenja navodeći da vjerojatnost tražbine proizlazi iz priložene presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, odnosno presude Županijskoga suda u Rijeci. Bez određivanja predložene mjere tužiteljima da prijeti ozbiljna materijalna šteta jer u slučaju da tuženik ad.2. raspolaže suvlasničkim udjelom glede predmetnih nekretnina u korist trećih osoba, koje bi se pritom pozivale na povjerenje u zemljišne knjige, to da tužitelji gube mogućnost namirenja svog potraživanja jer nemaju drugih predmeta na kojima bi mogli provesti ovrhu, a s obzirom na popriličnu visinu tražbine, da nije izvjesno da će se ista uspjeti naplatiti pljenidbom sredstava na računima tužene. Zbog navedenoga, tužiteljima da prijeti nesaglediva materijalna šteta.

2. Tuženici ad.1. i ad.2. su u odgovoru na tužbu naveli da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu ne navodeći razloge osporavanja. Također su se protivili i predloženoj privremenoj mjeri navodeći da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje iste.

3. Sud je u dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja izveo dokaze uvidom i čitanjem: presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu posl. broj:

P – 728/2020-44 od 7. rujna 2021. (list spisa 7-20), presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj: Gž – 2157/2021-6 od 8. studenog 2023. (list spisa 21-28), izvatke iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list spisa 29-33), rješenje Općinskog suda u Pagu posl. broj: Z – 241/13 od 4. listopada 2013. (list spisa 34-35), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 36-40), tužba od 29. kolovoza 2018. (list spisa 41-44), izveden je dokaz saslušanjem tuženika ad.2. TG (list spisa 57), te je izvršen uvid i pročitani spisi ovog suda posl. broj: P – 1465/17 i Z – 241/13.

4. Na ročištu održanom 2. prosinca 2024. punomoćnik tužitelja je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužitelja, a punomoćnik tuženika od izvođenja dokaza saslušanjem tužene ad.1. navodeći da ista ima identična saznanja o predmetu spora kao i tuženik ad.2. TG koji je saslušan u predmetnom postupku.

5. Druge dokaze sud nije provodio obzirom na činjenicu što punomoćnici parničnih stranaka izvođenje daljnjih dokaza nisu ni predlagali, a kraj stajališta suda da je činjenično stanje konkretnog predmeta utvrđeno i raspravljeno u mjeri koja dopušta da se na istom, primjenom materijalnopravnih propisa koji će se nastavno u ovom obrazloženju citirati, zasnuje pravilna i zakonita odluka.

6. Stranke su popisale trošak parničnog postupka.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan, dok zahtjev za određivanje privremene mjere nije osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je tužena ad.1. suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, te suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ¼ dijela, a koje suvlasničke udjele je ista stekla s osnove bračne stečevine zajedno sa tuženikom ad.2., da se tužena ad.1. u zemljišnim knjigama ovog suda upiše kao suvlasnica predmetnih nekretnina za označene suvlasničke udjele, te zahtjev da se tražbina tužitelja u iznosu od 31.617,06 eura prisilno naplati provedbom ovrhe na suvlasničkim udjelima tužene ad.1. na predmetnim nekretninama.

9. Uvidom u spis ovog suda posl. broj: P – 728/2020 (ranija oznaka P – 1465/17) proizlazi da je tužiteljica IG (u ovom postupku označena tužena ad.1.) dana 29. kolovoza 2017. podnijela tužbu protiv TG (u ovom postupku označenog tuženika ad.2.), DG (u ovom postupku označenog tužitelja ad.1.) i protiv OG (prednika u ovom postupku označene tužiteljice ad.2.) radi utvrđenja ništetnosti Sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine koji je sačinjen kod javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem: OV – 3348/15, te aneks sporazuma od 8. rujna 2016. U tužbi tužiteljica navodi je nekretnina oznake 736/8 k. o. [katastarska općina] stečena u braku, odnosno da se radi o njezinoj imovini i imovini tuženika TG. Uvidom u vjenčani list koji priloži predmetnom spisu proizlazi da su se TG i IG vjenčali 29. travnja 1990. U odgovoru na tužbu tuženik TG je potvrdio da je predmetna nekretnina stečena u toku trajanja bračne zajednice, odnosno nakon 29. travnja 1990. Naslovni sud je po provedenom postupku donio presudu posl. broj: P – 728/2020-44 od 7. rujna 2021., a koja je postala pravomoćna presudom Županijskog suda u Rijeci posl. broj: Gž – 2157/2021-6 od 8. studenog 2023., te je istom odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice IG protiv tuženika TG, ĐG i DG radi utvrđenja ništetnosti Sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine sačinjen kod javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem: OV – 3348/15, te aneks sporazuma od 8. rujna 2016., kao i zahtjev da označene isprave ne proizvode pravne učinke, te zahtjev da se izvrši upis brisanja upisane hipoteke - založnog prava nad nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom II. izreke označene presude naloženo je tužiteljici naknaditi tuženicima ad.2. i ad.3. (ovdje tužiteljima) trošak parničnog postupka u iznosu od 238.218,75 kuna. Uvidom u obrazloženje presude Županijskog suda u Rijeci posl. broj: Gž – 2157/2021-6 od 8. studenog 2023. proizlazi da bi nekretnine koje je tuženik ad.1. TG (ovdje tuženik ad.2.) stekao temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 29. listopada 2007., a potvrđenog od strane Općinskog suda u Pagu posl. broj: R2 – 49/07-3 od 29. listopada 2013. predstavljale bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad.1., neovisno što na strani davatelja uzdržavanja nisu navedena oba bračna druga.

10. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je ista upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je kao vlasnik upisan tuženik ad.2. za cijelo. 10.1. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da su iste upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je kao vlasnik upisan tuženik ad.2. za cijelo.

10.2. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je ista upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je kao vlasnik upisan tuženik ad.2. za ½ dijela.

10.3. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da je ista upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je kao vlasnik upisan tuženik ad.2. za ½ dijela.

11. Uvidom u spis ovog suda posl. broj: Z – 241/13 utvrđeno je da je naslovni sud donio rješenje posl. broj: Z – 241/13 od 4. listopada 2013. kojim je na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između MG pok. TG i ŽG ž. ĆG kao primatelja uzdržavanja i TG sina ĆG kao davatelja uzdržavanja od 29. listopada 2007., a potvrđenog od strane Općinskog suda u Pagu posl. broj: R2

– 49/07-3 od 29. listopada 2013., dopustio između ostalog i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] (u rješenju se očito omaškom navodi čest. zem. [katastarska čestica], oranica Vrt sa 207 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] umjesto čest. zem. [katastarska čestica], oranica Vrt površine 207 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iako je predmet ugovora i prijedloga za uknjižbu upravo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) uknjižbu prava vlasništva, odnosno suvlasništva u korist TG uz istovremeno brisanje prava vlasništva/suvlasništva sa imena dotadašnjeg vlasnika MG.

12. Tuženik ad.2. TG je u svom iskazu naveo da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog 29. listopada 2007. sa ocem MG pok. TG. Njegov otac i majka ŽG, koja je u međuvremenu preminula, da su do svoje smrti stanovali zajedno sa njim i njegovom suprugom, ovdje tuženom ad.1. u zajedničkom kućanstvu te je naveo da su ih oni uzdržavali. Tuženik je naveo da smatra da je njegova supruga, ovdje tužena ad.1. temeljem označenog ugovora stekla suvlasništvo predmetnih nekretnina neovisno što ista u ugovoru nije označena kao davateljica uzdržavanja, a suvlasništvo da je stekla s osnove bračne stečevine. Nadalje je naveo da se ne protivi da se tužena ad.1. upiše kao suvlasnica predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama.

13. Iskaz tuženika ad.2., a u odnosu na koji stranke nisu imale primjedbi, sud je u cijelosti cijenio istinitim, vjerodostojnim i životno logičnim, te u skladu s ostalim dokazima izvedenim tijekom ovog postupka.

14. Odredbom čl. 248. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07, dalje: ObZ) a koje odredbe se u predmetnoj stvari primjenjuju budući su za pitanje prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja (Odluka Vrhovnog suda RH posl. broj: Rev – 57/2005-2 od 14. prosinca 2005.) propisano je da je bračna imovina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je odredbom čl. 249. st.1. ObZ propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili.

15. Odredbom čl. 82. st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) propisano je da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, dok je st.2. propisano ako je pravo na nekretnini iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava.

16. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), po provedenom postupku utvrđeno je da tužitelji prema tuženoj ad.1. IG imaju novčano potraživanje u ukupnom iznosu od 31.617,06 eura (koji iznos odgovora protuvrijednosti od 238.218,75 kuna), a koje potraživanje je utvrđeno pravomoćnom presudom ovog suda posl. broj: P – 728/2020-44 od 7. rujna 2021. i koje potraživanje tužena ad.1. nije podmirila tužiteljima. Nadalje je utvrđeno da je tužena ad.1. izvanknjižna suvlasnica nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, te izvanknjižna suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ¼ dijela, a u odnosu na koje nekretnine je tuženik ad.2. u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] upisan kao vlasnik za cijelo, odnosno kao suvlasnik za ½ dijela. Tužiteljica je suvlasničke udjele na predmetnim nekretninama stekla po osnovi bračne stečevine zajedno s tuženikom ad.2., i to temeljem zaključenog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 29. listopada 2007. Iako u predmetnom ugovoru tužena ad.1. nije navedena kao davateljica uzdržavanja a time i kao stjecateljica vlasništva, odnosno suvlasništva predmetnih nekretnina, da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu nje i tuženika ad.2. proizlazi iz navoda iste iznijetih u predmetu koji se vodio pod posl. brojem: P – 728/20, dokumentacije priložene označenom spisu, kao i iz iskaza ovdje saslušanog tuženika ad.2. koji je upisani zk. vlasnik odnosno suvlasnik predmetnih nekretnina, a s čijim navodima se slaže i sama tužena ad.1. a kako je to potvrdio punomoćnik iste na ročištu održanom 2. prosinca 2024.. Budući je sud utvrdio da tužitelji prema tuženoj ad.1. imaju obveznopravni zahtjev a koji tužena nije izvršila (tužitelji su u tužbi naveli da su prije pokretanja predmetnog postupka pokušali izvršiti naplatu svojeg potraživanja putem Fine ali bezuspješno, što tužena ad.1. nije ni sporila), to tužitelji imaju pravni interes da u predmetnom postupku traže da se donese isprava (presuda) kojom će se tužena ad.1. utvrditi suvlasnicom predmetnih nekretnina i koja isprava će biti podobna da se tužena ad.1. upiše suvlasnicom predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama, a kako bi potom isti pokrenuli postupak prisilnog namirenja dosuđene tražbine na označenim nekretninama, a kako je to propisano ranije citiranim zakonskim odredbama. Uzimajući u obzir da je tuženik ad.2. upisan kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/1 dijela, a u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, te da je sud utvrdio da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu ovdje tuženika, a u odnosu na koju sukladno citiranoj zakonskoj predmnijevi proizlazi da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini (i što proizlazi i iz samog iskaza tuženika ad.2.), kao i činjenicu da se tuženik ad.2. ne protivi uknjižbi predmetnih nekretnina u korist tužene ad.1. a kako to tužitelji tužbom traže, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja da se tužena ad.1. utvrdi vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela, te vlasnicom na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/4 dijela, te ovlastiti tužitelje da zatraže provedbu predmetne presude u zemljišnim knjigama. Budući je sud utvrdio postojanje dospjele tražbine tužitelja prema tuženoj ad.1., a koju tražbinu tužena po dospijeću nije podmirila, što ista tijekom postupka ni ne spori, a navedeno proizlazi i iz navoda tuženika ad. 2. kada navodi da je voljan zaključiti i nagodbu s tužiteljima u vezi otplate tog tuga, to su tužitelji ovlašteni pokrenuti ovršni postupak na predmetnim nekretninama, i to na utvrđenim suvlasničkim udjelima tužene ad.1., a radi naplate svoje tražbine. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

17. U odnosu na predloženu privremenu mjeru sud ne nalazi zahtjev tužitelja osnovanim.

18. Uvidom u rješenje naslovnog suda u posl. broj: Z – 19143/2024 od 15. lipnja 2024. utvrđeno je da je na predmetnim čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršena zabilježba predmetnog spora.

19. Odredbom čl. 86. st.1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24) propisano je da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Stavkom 2. je propisano da zbilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Stavkom 3. je propisano kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

20. Odredbom čl. 344. OZ propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine. Tako se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

20.1. Odredbom čl. 345. st.1. toč. 3. OZ propisano je da se radi osiguranja novčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana otuđenja ili opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na kojoj je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu.

21. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je bit zabilježe zabrane raspolaganja i opterećenja nekretnine učiniti vidljivim postojanje spora, te se odnosi na sva raspolaganja koja bi protivnik osiguranja mogao učiniti na štetu (eventualnog) prava predlagatelja osiguranja, a iz kojega prava proizlazi novčana tražbina. Iz navedenog proizlazi da protivnik osiguranja može raspolagati spornim pravom s time da su sve treće osobe upozorene da ulaženjem u ugovorne odnose s protivnikom osiguranja preuzimaju rizik da, u zavisnosti od rezultata parnice, prema predlagatelju osiguranja ne steknu pravo koje je bilo predmet ugovora ili da to pravo steknu uz određena ograničenja ili umanjenja. Sukladno navedenom iz navedene mjere osiguranja ne proizlazi da bi funkcija privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine iz čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ bila ta da protivnika osiguranja spriječi u predaji nekretnine trećoj osobi u posjed već je njezina funkcija da zaštiti pravni interes predlagatelja osiguranja koji se na takav način osigurava da treća osoba ne može steći nikakva prava ako on uspije u parnici.

22. Uzimajući u obzir da zahtjev tužitelja rezultira utjecajem na zemljišnoknjižno pravo (uknjižbom u zemljišnim knjigama), te da učinak zabilježbe spora ima gotovo identičan pravni učinak kao i zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, odnosno da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu stigao zemljišnoknjižnom sudu, to je utvrđenje ovog suda da tužitelji nemaju pravni interes predložiti određivanje predmetne privremene mjere jer je učinak zabilježbe te privremene mjere već ostvaren izvršenom zabilježbom spora. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.

23. Tužitelji i tuženici su zatražili naknadu troška postupka.

23.1. Kako su tuženici u cijelosti izgubili parnicu u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev, dok u odnosu na postavljenu privremenu mjeru nisu nastali posebni troškovi, to su tuženici sukladno odredbi čl. 154. st.5. ZPP dužni tužiteljima naknaditi troškove postupka.

23.2. Sukladno odredbi čl. 155. ZPP, a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, valjalo je tužiteljima zastupanim po punomoćniku priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. u svezi s Tbr. 52. toč.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu održanom 27. kolovoza 2024. u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 9. toč.5. Tarife), trošak zastupanja na ročištima održanim 21. listopada 2024. i 2. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. toč.1. Tarife), a što ukupno iznosi 1.625,00 eura. Sukladno Tbr. 40. Tarife tužiteljima pripada uvećanje od 10% što iznosi 162,50 eura. Tužiteljima pripada i pravo na potraživani porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% sukladno Tbr. 42. Tarife i odredbi toč. 2. Stope PDV-a, koja je sastavni dio Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj: 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24 i 152/24) u iznosu od 446,88 eura, što ukupno iznosi 2.234,38 eura. Nadalje tužiteljima pripada trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 271,97 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 362,62 eura, sve sukladno odredbi čl. 4. toč. 1. i toč. 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18 i 51/23, dalje u tekstu: ZSP) u svezi s Tbr.1. st.1. i Tbr. 2. st.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 37/23), slijedom čega je istima dosuđen ukupan trošak u iznosu od 2.868,97 eura a kako je to odlučeno točkom II. izreke rješenja.

23.3. Tužiteljima ne pripada pravo na naknadu troška u odnosu na predloženu privremenu mjeru jer isti u tom dijelu nisu uspjeli s postavljenim zahtjevom.

24. Budući tuženici nisu uspjeli sa zahtjevom, odnosno isti su izgubili parnicu, to istima ne pripada pravo na naknadu troška postupka, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Pagu 15. siječnja 2025.

Sudac:

Marija Knez

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana dostave pisanog otpravkapresude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

Dostavna naredba:

1. Tužiteljima po punomoćniku,

2. Tuženicima po punomoćniku.