Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-439/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice HI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici u Daruvaru protiv prveprotustranke TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 15. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica HI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ZI, rođenim **.**.1953., a umrlim **.**.2023. i to počev od 1985. pa sve do njegove smrti 30.svibnja 2023., te se ista smatra njegovom izvanbračnom suprugom.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. ZI, a koja je prestala njegovom smrću 30. svibnja 2023. i koja je trajala od 1985. do 30. svibnja 2023.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ZI od 1985. do njegove smrti 30. svibnja 2023. Tijekom trajanja izvanbračne zajednice stranaka rođeno je dvoje djece i to TI i EI, koji su punoljetne osobe. Nakon smrti pok. izvanbračnog supruga predlagateljica je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Grubišnom Polju, po povjereniku suda Javnom bilježniku Nataši Kranjec, broj: O-1213/2023 od 4. rujna 2023. proglašena nasljednicom.

1.2. Nadalje, predlagateljica ističe da su tijekom cijelog trajanja izvanbračne zajednice ona i pok. ZI živjeli zajedno na adresi [adresa].

1.3. Preldagateljica kao izvanbračna supruga pok. ŽI, sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, smatra se članom obitelji koji ostvaruje pravo na mirovinu pok. supruga, time da je sukladno odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno da se članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom, ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Predlagateljica je nakon smrti izvanbračnog supruga nedvojbeno ostala udovica, te sukladno čl. 67. Zakona o mirovinskom osiguranju ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu.

1.4. Slijedom naprijed navedenoga, predlagateljica ima očigledan pravni interes da sud provede postupak te utvrdi postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice s pok. ŽI. Stoga, predlaže da se nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ZI, rođenim **.**.1953., a umrlim **.**.2023. i to počev od 1985. pa sve do njegove smrti 30.svibnja 2023., te se ista ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.

2. U odgovoru na prijedlog od 19. kolovoza 2024. (list 10 spisa), protustranke su suglasno navele da su suglasni s navodima predlagateljice te potvrđuju da je predlagateljica njihova majka živjela sa sada pok. ZI od 1985. do njegove smrti 30. svibnja 2023., a koji je njihov otac.

2.1. S tim u vezi navode da su za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice rođene protustranke te dodaju da je predlagateljica naslijedila u cijelosti pok. ZI nakon njegove smrti i da ima prijavljeno prebivalište u [adresa] na kojoj adresi je stanovala s pok. ZI, te i protustranke kao njihova djeca sve do njihove punoljetnosti.

2.2. U skladu s navedenim, ističu da su suglasni da se utvrdi da je predlagateljica živjela sa sada pok. ZI u izvanbračnoj zajednici počev od 1985. do njegove smrti 30. svibnja 2023. te da se ista ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u preslik osobnih iskaznica za predlagateljicu i sada pok. ZI (list 4-5 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZI posl.br. O-1213/2023, UPP/OS-Bjelovar – 88/2023-12 od 4. rujna 2023. doneseno po javnom bilježniku Nataši Kranjec iz Grubišnog Polja (list 6-7 spisa), smrtni list iza pok. ZI izdan od Matičnog ureda Daruvar od 27. studenog 2024. (list 20 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. ZI izdan od Matičnog ureda Daruvar od 27. studenog 2024. (list 21-22 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Daruvar od 27. studenog 2024. (list 23-24 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Grubišnom Polju posl.br. O-1213/2023, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

3.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 26. studenog 2024 (list 14-18 spisa) protustranke te predlagateljica koju je sud saslušao korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u preslik osobnih iskaznica za predlagateljicu i sada pok. ZI (list 4-5 spisa), utvrđeno je da su oboje imali prijavljenu adresu stanovanja u [adresa].

6. Uvidom u smrtni list iza pok. ZI izdan od Matičnog ureda Daruvar od 27. studenog 2024. (list 20 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2023. u [adresa] te da u trenutku smrti nije bio u braku.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ZI izdan od Matičnog ureda Daruvar od 27. studenog 2024. (list 21-22 spisa) i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Daruvar od 27. studenog 2024. (list 23-24 spisa),utvrđeno je sljedeće:

- pok. ZI za života je jednom bio u braku koji je sklopio 7. svibnja 1976. u Kolarevom Selu, a koji brak je razveden presudom Općinskog suda Slavonska Požega broj III-782/78.17 od 29. lipnja 1981., nakon čega nije sklapao brak,

- predlagateljica nije sklapala brak te je tijekom trajanja izvanbračne zajednice s pok. ZI bila neudana.

8. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Grubišnom Polju posl.br. O-1213/2023 utvrđeno je da je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZI posl.br. O-1213/2023, UPP/OS-Bjelovar – 88/2023-12 od 4. rujna 2023. doneseno po javnom bilježniku Nataši Kranjec iz Grubišnog Polja (list 6-7 spisa), utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena ovdje predlagateljica kao izvanbračna supruga.

8.1. Uvidom u obrazloženje rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su na nasljedstvo pozvani predlagateljica kao izvanbračna supruga te protustranke kao sinovi pok. ZI i sin AI.

8.2. Zakonski nasljednik AI se odrekao nasljedstva čime je prestao se smatrati nasljednikom u smislu odredbe čl. 129. st. 3. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019).

8.3. Protustranke su se prihvatili nasljedstva te svaki svoj nasljedni dio ustupili predlagateljici.

8.4. Iz zapisnika o održanom ročištu kod javnog bilježnika posl.br. O-1213/2023, UPP/OS-BJELOVAR-88/2023-8 od 27. srpnja 2023. proizlazi da je pok. ZI jednom bio oženjen za ĆI, rođenu H i koji brak je razveden. U tom braku je rođen sin AI, a nakon toga je živio u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom u kojoj su rođene protustranke.

9. Iz iskaza predlagateljice, te protustranaka, a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi sljedeće:

- predlagateljica je živjela neprekidno sa sada pok. ZI od 1985. do 30. svibnja 2023. kada je on umro i to na adresi u [adresa], na kojoj su gradili kuću, a što proizlazi iz iskaza predlagateljice i protustranaka,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. ZI živjela u emotivnoj zajednici, zatim da su se slagali, imali zajednički društveni život odnosno da su živjeli kao muž i žena, te su ujedno i posjećivali sinove i rodbinu,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. ZI postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće, vođenje zajedničkih poslova), te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku, te da su zajedno odgajali i brinuli o svojoj zajedničkoj djeci koje su dobili za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, odlazili na zajedničke proslave, obiteljska okupljanja i imali zajedničke prijatelje,

- za vrijeme zajedničkog života zajednica predlagateljice i sada pok. ZI bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku i nisu imali druge partnere, te da nisu sklapali brakove, a od 1985. su zasnovali izvanbračnu zajednicu koja je trajala do njegove smrti,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. ZI radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. ZI.

10. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih protustranaka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku.

10.1. S tim u vezi, ističe se da su protustranke kao djeca dali iskaz prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. ZI koji su njihovi roditelji. Svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. ZI te da se predlagateljica brinula o njemu do smrti i organizirala mu sahranu zajedno sa sinovima, ovdje protustrankama.

11. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. ZI do njegove smrti, a što su potvrdili saslušane protustranke. S tim u vezi, protustranke i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. ZI imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. ZI postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali.

11.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. ZI obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

12. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su predlagateljica i pok. ZI zajednički posjećivali i pomagali sinovima kojeg su dobili za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice.

13. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. ZI kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

14. U skladu s utvrđenjima iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ZI i to od od 1985. do 30. svibnja 2023. kada je on umro, jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

15. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

15.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

16.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

17.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona prema kojoj se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

17.3. Podnositeljica je u ostavinskom postupku naslijedila pokojnog ZI, a nakon što su joj svoje dijelove ustupili sinovi. Neovisno o provedenom ostavinskom postupku, predlagateljica je označila i nasljednike u ovome postupku kao protustranke, iako je i ona sama nasljednica.

17.4. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. ZI potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

18. Nadalje, a imajući u vidu i različite prijave adresa prebivališta predlagateljice i sada pok. ZI, proizlazi da su oboje živjeli na adresi u [adresa], na kojoj adresi su izgradili kuću, a što i proizlazi iz iskaza protustranaka te predlagateljice.

19. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. ZI dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 1985. do 30. svibnja 2023. kada je on umro, zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja i to u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza protustranaka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

20. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pokojnog ZI postojala i nakon njihovog razvoda zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, s obzirom na to da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo zajedničko stanovanje, zajednička ekonomska i emocionalna zajednica koja se očitovala i u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima jer su oni nastavili zajednički živjeti u istoj kući u kojoj su živjeli i za vrijeme braka, te je očito da su postojale sve okolnost koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

21. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

22. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 15. siječnja 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćnici

2. Prvojprotustranci TI

3. Drugojprotustranci EI

4. Spis