Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-12985/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ZĐ, zbog djela prekršaja iz čl. 57. st. 7. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog MUP-a RH, PUZ-a, I. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/45853, Ur.broj: 511-19-44-24-1 od 28. svibnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka, 15. siječnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: ZĐ, sin Z i RĐ, rođen **.**.1993. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], stručna sprema: SSS, po zanimanju: pekar, zaposlen, s mjesečnim primanjima od 1.200,00 eura, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, prekršajno nekažnjavan radi istog ili istovrsnog prekršaja, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

što je 6. ožujka 2024. u 19,40 sati, kao vozač upravljao teretnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], u Zagrebu, kolnikom Vukomerečke ceste, prometnom trakom za skretanje ulijevo u smjeru jugozapada te je dolaskom do raskrižja s ulicom Siniše Glavaševića i ulicom Vukomerec, na kojem se promet upravlja semaforima, koji su u trenutku prometne nesreće radili ispravno i automatski, skrenuo ulijevo prema prilaznom kolniku TŽV Gredelj kada mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu, a da pritom, iako je bio dužan, nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće u desno, te je tom prilikom uslijed njegovog nepoštivanja prednosti prolaska, na desnu bočnu stranu njegovog vozila naletio prednjim dijelom osobni automobil [registarska oznaka], kojim je upravljao BĐ koji se kretao iz suprotnog smjera kolnikom ulice Siniše Glavaševića, prometnom trakom za ravno u smjeru sjeveroistoka, a u trenutku nesreće ušao je u raskrižje kada mu je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, zadržavajući smjer kretanja ravno i u odnosu na vozilo [registarska oznaka] imao je prednost prolaska te se nakon naleta njegovo vozilo zarotiralo ulijevo po kolniku te se zaustavilo sa sjeveroistočne strane raskrižja, prednjim dijelom okrenuto u smjeru zapada, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta na vozilima,

čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 57. st. 7. uz primjenu čl. 293. st. 1. istog Zakona,

pa mu se zbog učinjenog djela prekršaja, izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 520,00 eur (petstodvadeset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka i to troškove prometnog vještačenja u iznosu od 210,00 eur (dvjestodeset eura), troškove za izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 27,00 eur (dvadesetsedam eura), i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 130,00 eur (stotrideset eura), što ukupno iznosi 367,00 eur (tristošezdesetsedam eura) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca.

Zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

Obrazloženje

1. MUP RH, PUZ, I. PPP Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/45853, Ur.broj: 511-19-44-24-1, izdala je 28. svibnja 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenik pravovremeno uložio prigovor te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo kako je 6. ožujka 2024. u 19,40 sati, kao vozač upravljao teretnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], u Zagrebu, kolnikom Vukomerečke ceste, prometnom trakom za skretanje ulijevo u smjeru jugozapada te je dolaskom do raskrižja s [adresa] i [adresa], na kojem se promet upravlja semaforima, koji su u trenutku prometne nesreće radili ispravno i automatski, skrenuo ulijevo prema prilaznom kolniku TŽV Gredelj kada mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu i na pomoćnoj strelici, dok je na glavnom semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Stoga poriče da pritom, iako je bio dužan, nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće u desno, te da bi tom prilikom uslijed njegovog nepoštivanja prednosti prolaska, na desnu bočnu stranu njegovog vozila naletio prednjim dijelom osobni automobil [registarska oznaka], kojim je upravljao BĐ koji se kretao iz suprotnog smjera kolnikom ulice Siniše Glavaševića, prometnom trakom za ravno u smjeru sjeveroistoka, a da je u trenutku nesreće ušao u raskrižje kada mu je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, zadržavajući smjer kretanja ravno i da je u odnosu na njegovo vozilo imao je prednost prolaska. Nakon naleta okrivljenikovo vozilo se zarotiralo ulijevo po kolniku te se zaustavilo sa sjeveroistočne strane raskrižja, prednjim dijelom okrenuto u smjeru zapada, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta na vozilima. S obzirom da je njemu bilo upaljeno zeleno svjetlo na pomoćnoj strelici semafora, smatra kako je drugi sudionik prometne nesreće svojim vozilom ušao u raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja. Pozvali su policiju koja je obavila očevid. Policajac je izjavio kako bez vještačenja ne može utvrditi tko je kriv za prometnu nesreću te da se njih dvojica dogovore. Tri dana nakon toga drugi sudionik i on su se telefonski čuli te mu je on potvrdio da je njegova priča točna te da je on ušao u raskrižje na znak crvenog svjetla.

3. Na upit suca izjavio je kako je on bio sam u vozilu dok je drugi sudionik u svom vozilu bio sa dvoje djece. Na upit suca izjavio je kako je kritične zgode ispred njega bilo jedno vozilo koje je također ušlo u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu i koje je skretalo u lijevo. I on i okrivljenik su se zaustavili u raskrižju dok nije prošlo vozilo iz suprotnog smjera koje je zadržavalo smjer kretanja, kada je to vozilo ispred njega skrenulo u lijevo. U trenutku kada je to vozilo ispred njega skrenulo u lijevo on je gledao je li ima auto iz suprotnog smjera te je vidio vozilo u kretnju pedesetak metara dalje od njega, a radilo se vozilu drugog sudionika prometne nesreće. Njemu se tada upalilo crveno svjetlo na glavnom semaforu i zelena strelica na pomoćnom semaforu za skretanje u lijevo te je on očekujući da se vozilo drugog sudionika zaustavi budući bi njemu trebalo biti crveno svjetlo, svojim vozilom skrenuo je u lijevo i tada je došlo do prometne nesreće. Dodao je kako je bilo drugih vozila koja su bila u ulici Siniše Glavaševića u prometnoj traci za skretanje u lijevo kojima se također po njegovom mišljenju upalila zelena strelica za skretanje lijevo dok se na glavnom semaforu upalilo crveno svjetlo. Stoga zaključuje da je drugi sudionik previdio crveno svjetlo za smjer kretanja ravno te da je ušao u raskrižje pogrešno smatrajući da to smije jer se na semaforu upalila strelica za skretanje u lijevo iz pravca iz kojeg je on došao. Na upit suca izjavio je kako je na kolniku [adresa] njemu s desne strane bila kolona vozila koja su stajala na semaforu u trenutku prometne nesreće. Njemu s lijeve strane na kolniku [adresa] gdje su dvije prometne trake, jedna za skretanje u lijevo, a druga za kretanje ravno i skretanje u desno, bila su dva vozila u toj desnoj traci za ravno i desno koja su bila zaustavljena na semaforu u trenutku prometne nesreće. Na upit suca izjavio je kako u trenutku prometne nesreće iza njega nije bilo drugih vozila.

4. Na upit suca koliko duga vremena su okrivljenik i vozilo ispred njega bili zaustavljeni u raskrižju prije nego se upalila dopunska strelica na semaforu, okrivljenik je izjavio kako su čekali da prođu dva vozila iz suprotnog smjera te su stajali otprilike 20tak sekundi i tek onda se upalila zelena strelica nakon čega su i vozilo ispred njega i vozilo okrivljenika nastavili sa skretanjem.

5. Na upit suca da li su okrivljenik i oštećenik nakon prometne nesreće razgovarali o tome tko bi bio odgovoran za ovu prometnu nesreću, okrivljenik je izjavio kako je oštećenik pitao policajca da li se okrivljenik i oštećenik mogu dogovoriti o krivnji za nesreću, na što je policajac rekao da se to može utvrditi jedino vještačenjem. Okrivljenik je izjavio kako je nakon toga telefonski razgovarao sa oštećenikom idući dan te mu je tom prilikom oštećenik nudio da okrivljenik prizna krivnju za prekršaj te da će mu oštećenik nadoknaditi štetu na njegovom vozilu, a dodao je da mu po onome što je policajac rekao proizlazi da bi oštećenik bio kriv za prometnu nesreću.

6. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao BĐ, koji je iskazao da je 6. ožujka 2024. u 19,40 sati, kao vozač upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] te se kretao kolnikom ulice Siniše Glavaševića, prometnom trakom za ravno u smjeru sjeveroistoka, a u raskrižje sa Vukomerečkom cestom ušao je kada mu je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, zadržavajući smjer kretanja ravno. Kretao se kontinuirano od prethodnog semafora koji je bilo udaljen oko 200 metara budući je dolazio iz smjera City Centra East. Smatra da se kretao dozvoljenom brzinom premda ne može procijeniti koja je brzina bila te je na semaforu za njegov smjer kretanja na raskrižju Vukomerečke i ulice Siniše Glavaševića bilo upaljeno zeleno svjetlo. Primijetio je jedno vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera, iz Vukomerečke ceste, kretalo se ravno te su se oni mimoišli prilikom njegovog ulaska u raskrižje. Također, primijetio je jedno drugo vozilo koje je nakon tog vozila koje se kretalo ravno skrenulo iz Vukomerečke ceste u lijevo, a primijetio ga je na udaljenosti oko 20 metara od svog vozila. Kada je već bio u raskrižju neposredno prije samog sudara uočio je teretno vozilo okrivljenika koje se kretalo kolnikom Vukomerečke ceste, trakom za skretanje u lijevo u smjeru jugozapada te je skrenuo u lijevo prema prilaznom kolniku TŽV "Gredelj", a na taj način mu je oduzelo prednost. Radi toga, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska na desnu bočnu stranu tog vozila naletio je prednjim dijelom svog vozila te se od siline udara to vozilo okrivljenika zarotiralo u lijevo po kolniku i zaustavilo se sa sjeveroistočne strane raskrižje. Na upit suca izjavio je kako je njemu cijelo vrijeme bilo upaljeno zeleno svjetlo te je na njegovom semaforu bila dodatna strelica, ali za vozila u prometnoj traci za skretanje u lijevo. Na semaforu iz pravca kretanja okrivljenika bila je dodatna strelica. Međutim, po njegovom mišljenju okrivljeniku je na glavnom semaforu bilo zeleno svjetlo te je on bio dužan poštivati prednost njegovog prolaska budući se vozilom kretao ravno i zadržavao smjer kretanja te je okrivljenik bio dužan čekati njegov prolazak te da mu se eventualno upali zeleno svjetlo na pomoćnoj strelici. Okrivljenik je po njegovom mišljenju, a što mu je i sam izjavio nakon prometne nesreće, pogrešno držao da će stići skrenuti u lijevo, iza ta dva vozila iza kojih se kretao, s obzirom da je jedno od ta dva vozila uspjelo skrenuti u lijevo i nastaviti vožnju.

7. Na upit suca izjavio je kako je on na prethodnom semaforu prvi krenuo te je bio prvo vozilo koje je ušlo u raskrižje [adresa] i GĐ, ispred njega nije bilo drugih vozila, a niti u traci za skretanje u lijevo, njemu s lijeve strane. Na daljnji upit izjavio je kako je njemu s lijeve strane na kolniku [adresa] bilo zaustavljenih vozila kojima je bilo upaljeno crveno svjetlo, dok sa desne strane nije primijetio vozila koja bi dolazila iz Vukomerečke ceste. Očevid prometne nesreće obavila je policija te im je okrivljenik tada priznao da je on odgovoran za prometnu nesreću radi nepoštivanja prednosti njegovog prolaska. Međutim, nazvao ga je nakon nekoliko dana te mu je putem telefona rekao da ipak ne može priznati odgovornost za prometnu nesreću iz razloga jer se vodi postupak budući je jedanput napuhao nedozvoljenu koncentraciju alkohola za vrijeme vožnje i da se vodi neki drugi postupak radi prometnog prekršaja pa se boji da radi ove prometne nesreće ne bi ostao bez vozačke dozvola koja mu je potrebna radi posla. On je kritične zgode bio u vozilu sa svoje maloljetne djece, kćerkom od 16 i sinom od 11 godina, dok je okrivljenik bio sam u svom vozilu. Dodao je kako prilikom prometne nesreće i vožnje nije bio vezan sigurnosnim pojasom te je za taj prekršaj odmah platio kaznu. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, nastala je materijalna šteta na vozilima.

8. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je u potpunosti povjerovao ispitanom svjedoku koji je ovom sucu dao detaljan, precizan, okolnostan i uvjerljiv iskaz, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću te se u bitnome podudara sa materijalnim dokazima u spisu, kao i sa vještačkim nalazom i mišljenjem.

9. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitano je izvješće o poduzetom MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 14. svibnja 2024. (list 10 spisa).

10. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje su potvrđene provedenim dokaznom postupkom, a poglavito provedenim prometnim vještačenjem.

11. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitano je izvješće o počinjenom prekršaju MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 6. ožujka 2024. (list 11 spisa).

12. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje su potvrđene provedenim dokaznom postupkom, a poglavito provedenim prometnim vještačenjem.

13. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitan je zapisnik o očevidu MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 14. svibnja 2024. (list 12-14 spisa).

14. Na upit suca svjedok je izjavio kako je točno navedeno u zapisniku o očevidu da je oštećen prednji desni dio njegovog vozila i to: branik, blatobran, vezni lim, ukrasna maska motora, poklopac motora, reg. pločica sa nosačem, putno svjetlo, vjetrobransko staklo i kotač, dok su se u unutrašnjosti vozila aktivirali zračni jastuci.

15. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pregledana je skica mjesta događaja (list 16 spisa).

16. Na upit suca svjedok je izjavio kako skica mjesta događaja odgovara situaciji u vrijeme prometne nesreće.

17. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pregledane su fotografije koje prileže spisu na listu 23-44 spisa.

18. Na upit suca svjedok je izjavio kako fotografije odgovaraju situaciji nakon prometne nesreće te je dodao kako je i na fotografijama vidljivo da je do sudara došlo negdje pri kraju raskrižja bliže mjestu iz kojeg je okrivljenik skrenuo u lijevo.

19. U zapisniku o očevidu vidljivi su točno mjesto prometne nesreće, vrste ceste, osobine ceste, stanje promet, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilima, opis mjesta događaja, tragova, položaja vozila i nastradalih, te poduzete mjere i radnje. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja, dok su oštećenja i mjesto događaji vidljivi na fotografijama.

20. Sud je ove dokaze u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite budući su sačinjeni po ovlaštenoj službenoj osobi koja je obavljala očevid prometne nesreće, a sastavljeni su detaljno, precizno i stručno. Osim toga, na ove dokaze se logički nadovezuje vještački nalaz i mišljenje, a prometni vještak nije na bilo koji način doveo u pitanje ove dokaze na kojima je između ostalog zasnovao svoj nalaz i mišljenje.

21. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 18. listopada 2024. za okrivljenika, iz koje proizlazi da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan radi istog ili istovrsnog prekršaja, već da je prekršajno kažnjavan radi drugih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

22. Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti okrivljenika radi istog ili istovrsnog prekršaja, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

23. U dokaznom postupku provedeno je prometno vještačenje radi utvrđivanja uzroka i mehanizma nastanka prometne nesreće. Prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć je u svom nalazu i mišljenju, a nakon što je proučio predmet naveo da je do nesreće došlo 6. ožujka 2024. u 19,40 sati na semaforiziranom križanju [adresa] s [adresa] i [adresa]. Okrivljenik je upravljao teretnim vozilom Mercedes Citan, reg. oznake [registarska oznaka], na kojem je došlo do teškog oštećenja stražnjeg dijela desnog boka. Oštećenik BĐ je upravljao osobnim vozilom Mercedes C 220D, reg. oznake [registarska oznaka], na kojem je teško udarno oštećen prednji više desni kutni dio. Nakon nesreće osobno vozilo oštećenika je pomaknuto, dok je vozilo okrivljenika zatečeno na istočnoj strani raskrižja okrenuto prema zapadu, a prema njemu i ispred njega raskrižjem su se pružali tragovi krhotina i plastike. Budući da je osobno vozilo nakon nesreće maknuto vožnjom to je tehničkim putem iz nastalih oštećenja nije moguće utvrditi kojim su se brzinama vozila kretala, već jedino da je teretno vozilo okrivljenika bilo u kretanju od sjeveroistoka Vukomerečkom cestom i u križanju skretalo lijevo prema jugoistoku na nastavak kolnika Vukomerečke ceste te dijagonalno sjeklo voznu traku za ravno od juga ulice GĐ [adresa], čime je presjeklo put osobnom vozilu oštećenika koja je svojim prednjim više desnim kutnim dijelom naletjelo na stražnji desni bočni dio ispred sebe izlazećeg teretnog vozila okrivljenika koje je posljedično zarotirano stražnjim dijelom u lijevu stranu za praktično pravi kut. Budući da brzine kretanja vozila nije moguće utvrditi to se ne može provesti prostorno vremenska analiza gdje su se vozila nalazila u trenutku ulaska u križanje kao i kojom je brzinom i kakvom dinamikom okrivljenik ulazio u križanje, a posebno ne na okolnost da li je možda u križanju bio zaustavljen ili je križanjem prolazio u vožnji. Promet na križanju reguliran je semaforima koji rade potpuno detektorskom načinu rada, pri čemu je bio aktivan signalni plan program 2. Za smjer kretanja vozila oštećenika signalna grupa ima oznaku D1 glavnog signala, a za smjer kretanja vozila okrivljenika glavni signal ima oznaku D2 dok dopunska strelica za lijevo skretanje koja je postavljena ispred i u križanju ima oznaku D6. Signalni plan pokazuje da zeleno svijetlo glavno signala za vozilo okrivljenika i oštećenika traju simultano i produžavaju se ovisno o količini vozila koje treba propustiti do maksimalno 40 sekundi, s time da ako iz jednog od smjera postaje vozila koja su ušla u križanje i zaustavila se u križanju iznad za to postavljene detektorske petlje onda će se tim vozilima upaliti dopunska strelica za lijevo skretanje nakon što se prije toga glavnom signalu iz suprotnog smjera ugasi zeleno i žuto svijetlo te jednu sekundu traje crveno svjetlo. Pod kojim svijetlom semafora je došlo do nesreće tehničkim putem nije moguće utvrditi već jedino analizirati iskaze sudionika nesreće. Iz obrane okrivljenika proizlazi da se ispred njega kretalo nepoznato vozila za kojim je ušao u raskrižje te da se to vozilo zaustavilo u raskrižju kao i on zbog propuštanja dvaju vozila iz suprotnog smjera pa kada su ta vozila prošla, nepoznato vozilo ispred njega je skrenulo u lijevo za kojim je skrenuo i on s time da mu se upalila dopunska strelica za lijevo skretanje. Programski prema načinu rada semafora pod nazivom "logika rada semaforskog uređaja" iskazana okolnost po okrivljeniku je moguća budući da će se zelena strelica pojaviti u slučaju ako se u križanju na detektorskoj petlji koja je označena na projektu sa D6 zaustavi vozilo u dužini od 5 metara, dakle jedno vozilo. Prema tome nepoznato vozilo ispred okrivljenika bi svojim zaustavljanjem "pozvalo" paljenje zelene strelice za skretanje u lijevo koja bi se zbog toga i ostvarila te bi okrivljeniku moglo biti upaljeno zeleno svjetlo dopunske strelice za lijevo skretanje uz istovremeno zeleno svjetlo glavnog signala dok bi u suprotnom smjeru oštećeniku na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Budući da maksimalno zeleno smjerom okrivljenika odnosno oštećenika traje 40 sekundi, a okrivljenik je iskazao da su stajali oko 20tak sekundi to bi značilo da se nesreće mogla vremenski odigrati na način kako je iskazao okrivljenik. Iz iskaza oštećenika BĐ proizlazi da se mimoišao sa vozilom iz suprotnog smjera te da su postojala vozila iz suprotnog smjera koja su skretala u lijevo od kojih je prvo skrenulo, a drugo koje je skretalo bilo je vozilo okrivljenika s kojim se sudario s time da iz iskaza oštećenika ne proizlazi da bi se zaustavilo bilo nepoznato vozilo ili okrivljenik u križanju, što je uvjet da bi se za taj smjer upalila dopunska strelica za lijevo skretanje. Ako su se dakle nepoznato vozilo i vozilo okrivljenika cijelo vrijeme križanjem kretala tada nije ispunjen uvjet za paljenje dopunske lijeve strelice pa bi u tom slučaju bilo moguće da je do sudara došlo kada oba smjera i okrivljenika i oštećenika imaju upaljeno zeleno svjetlo glavnog signala te bi se nesreće dogodila zato što okrivljenik nije propustio vozilo koje je zadržavalo pravac kretanja.

24. Okrivljenik nije imao pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

25. Sud je u potpunosti prihvatio vještački nalaz i mišljenje kao vjerodostojan dokaz, jer su dani od strane ovlaštenog sudskog vještaka, pod kaznenom odgovornošću, objektivno, detaljno, okolnostno, precizno i prema pravilima struke. Osim toga, vještački nalaz i mišljenje dan je na temelju dokumentacije u spisu koju je sud također prihvatio kao vjerodostojne dokaze.

26. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u obaveznom prekršajnom nalogu, obranu okrivljenika, te provedenog prometnog vještačenja, iskaza ispitanog svjedoka i izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret, pa je odlučio kao u izreci ove presude.

27. Naime, kako je okrivljenik postupio protivno izričitoj zakonskoj odredbi navedenoj u izreci ove presude, to su njegovim propustom ostvarena sva bitna obilježja označenog djela prekršaja pa ga je za to djelo valjalo proglasiti krivim. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim.

28. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj poriče počinjenje prekršaja. Ovo stoga što je takva obrana u potpunosti osporena vještačkim nalazom i mišljenjem kao i ostalim provedenim materijalnim dokazima te poglavito iskazom ispitanog svjedoka. Naime, i iskaza ispitanog svjedoka nesporno proizlazi da mu je vozilo okrivljenika krećući se konstantno iz Vukomerečke ceste u skretanju u lijevo prema prilaznom kolniku TŽV Gredelj oduzelo prednost budući je svjedoku na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo. Premda iz vještačkog nalaza i mišljenja proizlazi da se prometna nesreća mogla vremenski odigrati na način kako je iskazao okrivljenik, ali i na način kako je u svom iskazu iskazao oštećenik, sud je odluku o krivnji okrivljenika za prometnu nesreću donio temeljem personalnih dokaza, odnosno obrane okrivljenika i iskaza svjedoka-oštećenika, dovodeći u svezu sa materijalnim dokazima te vještačkim nalazom i mišljenjem. Pri tome, sud je iskaz ispitanog svjedoka u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan iz razloga koji su naprijed navedeni. S druge strane obranu okrivljenika sud nije prihvatio kao uvjerljivu i vjerodostojnu. Ovo stoga što je okrivljenik u svojoj obrani djelom iskazivao kontradiktorno, mijenjajući svoju obranu, navodeći najprije da su jedno vozilo ispred njega i on sa svojim vozilom ušli u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu te su se oba dvojica zaustavila u raskrižju dok nije prošlo vozilo iz suprotnog smjera koje je zadržavalo smjer kretanja, nakon čega je vozilo ispred okrivljenika skrenulo u lijevo, dok je okrivljenik vršio provjeru ima li auta iz suprotnog smjera kojom prilikom je pedesetak metara dalje vidio vozilo oštećenika. Okrivljenik dalje navodi da mu se tada upalilo crveno svjetlo na glavnom semaforu te zelena strelica na pomoćnom semaforu za kretanje u lijevo te je on očekujući da će se vozilo oštećenika zaustaviti budući bi njemu trebalo biti crveno svjetlo, svojim vozilom skrenuo u lijevo i tada je došlo do prometne nesreće. Na idućem ročištu u odnosu na istu prometnu situaciju okrivljenik je izjavio kako su vozilo ispred njega i on bili zaustavljeni u raskrižju prije nego se upalila dopunska strelica na semaforu te su čekali da prođu dva vozila iz suprotnog smjera, a kada se upalila zelena strelica vozilo ispred njega i vozilo okrivljenika su nastavili sa skretanjem. Takvom izmjenom u svojoj obrani okrivljenik je pokazao nesigurnost i time neuvjerljivost u svojoj obrani. Osim toga, okrivljenik nije niti mogao vidjeti da bi se na glavnom semaforu upalilo crveno svjetlo ukoliko je vozilom već ušao u raskrižje, kako sam navodi. Nadalje, iz iskaza ispitanog svjedoka proizlazi da je okrivljenik prilikom očevida priznao počinjenje prekršaja, ali ga je nekoliko dana nakon toga telefonom nazvao te mu rekao da ipak to ne može priznati iz razloga jer se vodi postupak budući je jedanput napuhao nedozvoljenu koncentraciju alkohola za vrijeme vožnje i da se vodi neki drugi postupak radi prometnog prekršaja pa se boji da radi ove prometne nesreće ne bi ostao bez vozačke dozvole koja mu je potrebna radi posla. Iskaz ispitanog svjedoka sudu djeluje uvjerljivo iz razloga što svjedok, bez da mu okrivljenik to nije rekao, nije mogao znati da je okrivljenik jedanput prekršajno kažnjavan radi vožnje pod utjecajem alkohola, a taj podatak je dostupan i sudu iz prekršajne evidencije okrivljenika, a očito je bio poznat i okrivljeniku. Osim toga, okrivljenik pred sudom nije samoinicijativno naveo da bi u kasnijem telefonskom kontaktu sa oštećenikom njemu rekao da ima taj prekršaj. Zbog svega navedenog obrana okrivljenika je neuvjerljiva dok sud nije imao nikakvog razloga sumnjati u objektivnost i vjerodostojnost iskaza ispitanog svjedoka pa je, dovodeći ga u vezu sa vještačkim nalazom i mišljenjem, prihvatio kao temeljni dokaz iz kojeg proizlazi da je okrivljenik izazvao prometnu nesreću na način kako je to opisano u izreci presude.

29. Sud smatra, na temelju provedenog dokaznog postupka činjenično stanje u predmetu je u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe provoditi druge dokaze.

30. Sud je okrivljeniku utvrdio novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

31. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazni.

32. Kao olakotna okolnost uzeta je dosadašnja prekršajna nekažnjavanost okrivljenika radi istog ili istovrsnog prekršaja, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene.

33. Sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu (za konkretni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna u rasponu od 390,00 do 920,00 eura), s time da se sukladno čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za prekršaj kojim je izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom novčana kazna uvećava za iznos od 130,00 eura.

34. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

35. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka za prometno vještačenje, troškove za izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće, te troškove suda u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka te imovinske prilike okrivljenika, a budući je okrivljenik poricao počinjenje prekršaja, proveden je dokazni postupak, kojim je nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pa je stoga dužan snositi naprijed navedene troškove postupka. Sve ove poduzete radnje tijekom postupka utjecale su na veće troškove postupka po osnovi paušala koji padaju na teret okrivljenika.

36. Okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, a temeljem u izreci citirane zakonske odredbe. Naime, okrivljenik je počinio teži prekršaj protiv sigurnosti prometa na cestama, kritične zgode izazvao je prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta na vozilima, a do sada je već jednom pravomoćno prekršajno kažnjavan radi težeg prekršaja i to iz čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što ukazuje na opasnost da će isti eventualno upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Iz tog razloga okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, odnosno kategorije kojom je upravljao u vrijeme počinjenja prekršaja, držeći dužinu trajanja izrečene zaštitne mjere primjerenu utvrđenim okolnostima, ocjenjujući da će se upravo ovako izrečenom zaštitnom mjerom postići svrha generalne, a posebice specijalne prevencije. Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona zaštitna mjera se može izreći u trajanju od jednog mjeseca do 2 godine.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1.okrivljeniku: ZĐ, [adresa],

2.tužitelju: MUP, PUZ, I. PPP Zagreb,

3.spis.