Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Josipa Jelačića 3, Bjelovar

Poslovni broj: P Ob-376/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice-protutuženice SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trenutno na adresi [adresa] (dalje u tekstu: tužiteljica), zastupana po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici u Daruvaru protiv tuženika-protutužitelja ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (dalje u tekstu: tuženik) zastupanog po punomoćniku Matku Pavičiću, odvjetniku u Bjelovaru, uz sudjelovanje maloljetnog djeteta NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2021. u [adresa], kojeg zastupa posebni skrbnik UE iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1 i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Garešnica, radi donošenja odluke s kojim roditeljem će stanovati zajedničko maloljetno dijete, te održavanju osobnih odnosa roditelja s maloljetnim djetetom i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetno dijete, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u prisutnosti stranaka osobno i punomoćnika stranaka, posebnog skrbnika maloljetnog djeteta i punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Garešnica, 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Zajedničko dijete stranaka, maloljetni sin NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođeno **.**.2021. u [adresa], stanovat će s tuženikom kao ocem, ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

II. Pravo na roditeljsku skrb roditelji će ostvarivati zajednički i sporazumno. III. Osobni odnosi između maloljetnog djeteta NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], te njegove majke, tužiteljice SE, OIB: [osobni identifikacijski broj] održavat će se primarno prema dogovoru između roditelja djeteta, a ako isti izostane, osobni odnosi ostvarivat će se minimalno na sljedeći način:

- svakog drugog tjedna s početkom od ponedjeljka u 15,00 sati do idućeg ponedjeljka do 15,00 sati,

- polovicu zimskih praznika maloljetnog djeteta i to na način da će u parnim godinama prvu polovicu zimskih praznika u koju je uključen blagdan Božića dijete boraviti kod oca, a drugu polovicu zimskih praznika u koju je uključen praznik Nove Godine dijete će boraviti kod majke, a u neparnim godinama obrnuto te nadalje naizmjenično, uz obvezu roditelja da uzmu u obzir vrijeme kada oba roditelja koriste godišnji odmor te prema željama i potrebama maloljetnog djeteta,

- polovicu ljetnih praznika na način da će u parnim godinama prvu polovicu u mjesecu srpnju i kolovozu maloljetno dijete boraviti kod oca ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], a drugu polovicu u mjesecu srpnju i kolovozu kod majke SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], a u neparnim godinama obrnuto i dalje naizmjence, uz obvezu roditelja da uzmu u obzir vrijeme kada koriste godišnji odmor te prema željama i potrebama maloljetnog djeteta,

- u ostalo vrijeme uz dogovor roditelja, međusobnu suradnju i razmjenu informacija o bitnim pitanjima za dijete i drugih sadržaja telefonskim putem,

sve na način da će mjesto preuzimanja i vraćanja djeteta biti u prostorijama dječjeg vrtića Maslačak u Garešnici, Petra Svačića 11d ili na adresi stanovanja tuženika kao oca u [adresa] čemu su oba roditelja dužna obavijestiti jedan drugoga najkasnije dan prije preuzimanja i vraćanja djeteta.

IV. Roditelji su dužni, u vezi s maloljetnim djetetom međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djeteta i dosljednosti u odgoju, te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete te navedenu dužnost suradnje ne smiju koristiti radi kontrole drugog roditelja.

V. Roditelji su dužni sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno, u obiteljskoj medijaciji.

VII. Nalaže se majci, ovdje tužiteljici SE, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati na ime uzdržavanja maloljetnog djeteta NE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 190,00 EUR (slovima: stodevedeseteura) mjesečno s početkom primjene od 14. siječnja 2025. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospijevajuće iznose plaćati do 15. - tog dana u mjesecu za tekući mjesec za koji uzdržavanje treba platiti, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na ruke i uz pisanu potvrdu o primitku određenog iznosa plaćanja ocu djeteta ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

VIII. Nalaže se ocu, ovdje tuženiku ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati na ime uzdržavanja maloljetnog djeteta NE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 190,00 EUR (slovima: stodevedeseteura) mjesečno s početkom primjene od 14. siječnja 2025. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, tako da će dospijevajuće iznose plaćati do 15. - tog dana u mjesecu za tekući mjesec za koji uzdržavanje treba platiti, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na ruke i uz pisanu potvrdu o primitku određenog iznosa plaćanja, na ruke i uz pisanu potvrdu o primitku određenog iznosa plaćanja majci djeteta SE, OIB: [osobni identifikacijski broj].

IX. Svaka stranka snosi svoje troškove ovoga postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu (list 1-11 spisa), predlaže da sud odluči o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetnog djeteta.

1.1. Tužiteljica ističe da su ona i tuženik tijekom 2020. godine zasnovali izvanbračnu zajednicu, a u kojoj izvanbračnoj zajednici je rođeno zajedničko dijete, sada od nepune tri godine. Izvanbračna zajednica prekinuta je 15. listopada 2024. uslijed nesuglasica u naravi, slijedom čega je došlo do teškog i trajnog narušenja izvanbračnih odnosa stranaka, pa samim time nije postojala niti volja za nastavak izvanbračne zajednice, slijedom čega je tužiteljica zajedno s djetetom napustila kućanstvo i odselila se na adresu gdje sada boravi, odnosno na adresu u [adresa]. Maloljetno dijete stranaka nakon prekida izvanbračne zajednice živi naizmjenično kod svakog roditelja po jedan tjedan, time da dijete prebivalište ima prijavljeno na adresi tuženika.

1.2. S obzirom na to da je izvanbračna zajednica stranaka prekinuta, to ukazuje nužnim urediti roditeljsku skrb u odnosu na dijete, kako u odnosu na činjenicu stanovanja djeteta, tako i u odnosu na osobne odnose s roditeljem s kojim dijete ne živi, te zakonsko uzdržavanje djeteta. Iz navedenih razloga stranke su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područni ured [adresa] provele postupak obveznog savjetovanja u kojem postupku nisu uspjele postići dogovor vezano za sadržaje roditeljske skrbi.

1.3. Tužiteljica navodi da maloljetno dijete od prekida izvanbračne zajednice stranaka živi naizmjenično kod svakog roditelja po jedan tjedan, time da se primopredaja djeteta vrši u prostorijama dječjeg vrtića u [adresa]. Tuženik je osoba narušenog zdravstvenog stanja, oštećena sluha, te živi zajedno s majkom i bakom u istom domaćinstvu. Majka tuženika je radno sposobna osoba, te je ista zaposlena u Hotelu Garić, dok je baka tuženika teško narušenog zdravstvenog stanja i teško pokretna, te u slučaju odsutnosti tuženika navedene osobe nisu u mogućnosti svakodnevno brinuti o djetetu. Pored navedenoga tuženik ne posjeduje vozačku dozvolu, te u slučaju izvanrednih situacija kada je dijete potrebno voziti na liječničke preglede izvan Grada Garešnice prijevoz obavlja tužiteljica. Nadalje, tuženik je zaposlen u smjenama na način da radi prvu smjenu i noćnu smjenu slijedom čega isti nije u mogućnosti svakodnevno brinuti o djetetu.

1.4. Imajući u vidu navedeno, tužiteljica je u cijelosti spremna i voljna, te sposobna voditi brigu oko djeteta, kao što je to i do sada činila, te ista vodi brigu o zdravlju, rastu i razvoju djeteta, vodi ga liječniku i vrtić, brine o higijeni i pravilnoj prehrani i svemu ostalom, te je dijete izrazito vezano za tužiteljicu kao majku. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da dijete nadalje stanuje s njom kao majkom, a da s tuženikom kao ocem ostvaruje osobne odnose svaki drugi tjedan u mjesecu, od ponedjeljka do ponedjeljka, te polovinu praznika i blagdana, sve sukladno sporazumu i mogućnostima stranaka.

1.5. Tužiteljica navodi da je radno sposobna osoba, te je ista zaposlena u „MARTIN“

– Obrt za pekarstvo i trgovinu u [adresa], time da ista od 1. prosinca 2024. namjerava zasnovati radni odnos u Caffe Bar CRW u Velikim Zdencima, obzirom da je navedeni poslodavac bliže mjestu sadašnjeg boravišta, ali i zbog činjenice da će ista sada ostvarivati veći iznos mjesečne plaće. Tužiteljica će kod navedenog poslodavca raditi u dvije smjene, na način da jedan tjedan radi prvu smjenu, a jedan tjedan drugu smjenu, time da bi u periodu kada radi drugu smjenu, dijete boravilo kod tuženika kao oca. Tužiteljica na ime plaće ostvaruje mjesečni iznos od 677,00 EUR (slovima: šestosedamdesetsedam eura), time da će kod novog poslodavca ostvarivati 900,00 EUR (slovima: devetsto eura) mjesečno. Tužiteljica ne posjeduje imovinu veće vrijednosti, te stanuje u obiteljskoj kući koja je vlasništvo brata, te u istoj kući živi zajedno s bratom, majkom i sestrom. Tužiteljica i dijete imaju svoju sobu. Zajedno s ostalim članovima kućanstva sudjeluje u podmirenju režijskih troškova kućanstva.

1.6. Maloljetno dijete je sada u dobi od nepune tri godine i pohađa dječji vrtić u [adresa]. Riječ je zdravom djetetu, te u odnosu na dijete stranke ne ostvaruju pravo na dječji doplatak. Izuzev troškova koji se odnose na hranu, odjeću, obuću, higijenu i dr. stranke su dužne dijete voditi na liječničke preglede, time da su dužne plaćati i dječji vrtić u iznosu od 94,00 EUR (slovima: devedesetčestiri eura) mjesečno.

1.7. Tuženik je zaposlen u BAKROTISAK Garešnica, time da tužiteljica nema saznanja o prihodima tuženika. Obzirom na određene zdravstvene probleme sa sluhom, tuženik je zdrava i radno sposobna osoba. Tuženik ne posjeduje imovinu veće vrijednosti, te živi zajedno s majkom i bakom u istom kućanstvu. Izuzev zajedničkog djeteta nije u obvezi uzdržavati druge osobe. Od prekida izvanbračne zajednice dijete živi zajedno s majkom, time da sada boravi jedan tjedan kod oca, a jedan tjedan kod majke, te se stranke ne mogu sporazumjeti oko plaćanja uzdržavanja za dijete, niti je tuženik na bilo koji način pokušao platiti uzdržavanje za dijete. Obzirom na činjenicu kako je dijete niske kronološke dobi, izrazito vezano za majku, koja u većoj mjeri brine o djetetu, te istome kupuje svu potrebnu obuću, odjeću, higijenu, kako ista koristi automobil za prijevoz djeteta u dječji vrtić, to ista smatra da je tuženik u obvezi plaćati uzdržavanje za dijete sukladno Odluci o minimalnim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta u visini od 190,00 EUR (slovima: stodesedeset eura).

1.8. S obzirom na sve naprijed naznačene okolnosti i činjenice, a kako je nužno urediti međusobne odnose stranaka, a vodeći prije svega računa o zaštiti i dobrobiti mlljt. djeteta, to tužiteljica zastupana po svom punomoćniku predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će maloljetno dijete stanovati s majkom u [adresa], a osobni odnosi tuženika s maloljetnim djetetom održavat će se svaki drugi tjedan u mjesecu od ponedjeljka od 15,00 sati do ponedjeljka do 15,00 sati na način da se preuzimanje djeteta vrši u prostorijama dječjeg vrtića u Garešnici, dok će blagdane dijete s ocem provoditi svake parne godine i to; Uskrs svake parne godine od 13:00 sati do Uskrsnog ponedjeljka do 18:00 sati; blagdan Svih svetih svake parne godine od 13:00 sati do 02.11. do 18:00 sati, zimske praznike svake parne godine uključujući i Badnjak i Božić do 07. siječnja do 18:00 sati, dok bi ljetne praznike ostvarivao neprekidno u trajanju od 15 dana u mjesecu srpnju i 15 dana u mjesecu kolovozu i to da svake parne godine prvih 15 dana u mjesecu, a neparne godine zadnjih 15 dana u mjesecu na način da otac dolazi po dijete, a da ga majka vraća na svoju adresu. Predlaže naložiti tuženiku da doprinosi za uzdržavanje djeteta iznos od 190,00 EUR (slovima: stodevedeset eura) počam od dana podnošenja tužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom, u roku od 15 dana, a ubuduće mjesečno unaprijed i to svakog 20.-og u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , počam od dospijeća svakog mjesečnog iznosa uzdržavanja, pa do isplate, pod prijetnjom ovrhe, sve to na račun majke SE, [adresa], sada na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb, IBAN:

[broj bankovnog računa]. Ujedno, predlaže da se naloži tuženiku plaćanje troškova postupka uvećane za pripadajuću zateznu kamatu.

2. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), maloljetnom djetetu je imenovan poseban skrbnik Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Slatina Klasa:

UP/I-552-02/24-06/7, Urbroj:139-024-04-06-24-3 od 13. prosinca 2024. (list 19-20 spisa) imenovanjem posebnog skrbnika u osobi UE, diplomiranom pravniku, Centra za posebno skrbništvo, Podružnice Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi zaštite prava i interesa djeteta u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod brojem P Ob-376/2024.

2.1. Nakon imenovanja posebnog skrbnika maloljetnom djetetu stranaka, dostavljena mu je tužba s cjelokupnom dokumentacijom spisa na očitovanje, a isto je dostavljeno i tuženiku.

2.2. Imajući u vidu da stranke nisu osporile jedna drugoj obiteljske, socijalne niti imovinske prilike, zatim da su postigle sporazum oko ostvarivanja roditeljske skrbi i uzdržavanja, a da do zaključenja glavne rasprave nije zaprimljena dokumentacija koja bi ukazivala da postignuti sporazum nije u interesu djeteta, te posebice imajući u vidu načelo žurnog postupanja u ovakvim predmetima, poseban skrbnik se suglasio sa postignutim sporazumom stranaka opisanim u točki 6. ovog obrazloženja presude.

3. Tuženik je dao odgovor na tužbu podneskom od 23. prosinca 2024. (list 31-32 spisa) u kojem u bitnome navodi da nije sporno da su tužiteljica i tuženik bili u izvanbračnoj zajednici, a u kojoj zajednici je rođeno zajedničko maloljetno dijete. Točno je također i to da je zajednica stranaka prestala 15. listopada 2024. kao i da je tužiteljica odselila na adresu u [adresa], međutim, zajednica stranaka nije prestala zbog nesuglasica u naravi, već zbog činjenice da si je tužiteljica pronašla drugu osobu zbog koje je naprasno napustila zajedničko domaćinstvo stranaka i sa djetetom otišla u [adresa]. Tužiteljica i tuženik u vezi su bili od studenoga 2020. godine, te su odmah po zasnivanju veze počeli živjeti zajedno. Tada je tužiteljica živjela i radila u Zagrebu, a tuženik je radio u [adresa], ali je tamo dao otkaz kako bi sa tužiteljicom zasnovao izvanbračnu zajednicu u Zagrebu odnos u Sesvetama gdje su stranke bile u najmu i živjele su u vrlo skladnim odnosima.

3.1. Tuženik ističe da je početkom 2021. tužiteljica zatrudnjela, ostala je bez posla pa su se stranke zajedno vratile u [adresa], na adresu [adresa] gdje se nalazi roditeljska kuća tuženika. Odmah po dolasku stranke su započele dogradnju obiteljske kuće kako bi imale zasebno domaćinstvo, odvojeno od majke i bake tuženika. Nakon što se rodio maloljetni NE, stranke su zajedno sa maloljetnim djetetom nastavile živjeti u roditeljskoj kući tuženika, zajedno sa majkom i bakom tuženika. Tuženik smatra zlonamjernim isticanje njegovog „narušenog zdravstvenog stanja“ budući da ga njegovo zdravstveno stanje ni u čemu ne ograničava. Naime, tuženik ima nešto slabiji sluh, ali ga taj nedostatak ni u čemu ne ograničava. Majka tuženika sasvim je zdrava osoba, zaposlena i sa redovnim primanjima, dok je baka starije životne dobi, ali joj zdravlje nije toliko narušeno kako bi se to mogao steći dojam iz tužbe. Dapače, dok su stranke živjele zajedno u kući tuženika, baka se jako puno igrala sa NE i čuvala ga budući je majka učestalo izbivala iz domaćinstva i nije pokazivala adekvatnu razinu brige i skrbi za dijete.

3.2. Tuženik se protivi prijedlogu tužiteljice prema kojem bi maloljetno dijete stranaka ostalo živjeti sa majkom i prema kojem bi tuženik ostvarivao osobne kontakte sa djetetom kako je to navedeno u tužbi. Naime, od rođenja maloljetnog NE, otac djeteta odnosno tuženik bio je taj koji je stalno bio sa djetetom i dijete je naviklo na njega. Tužiteljica je u to vrijeme, a tako namjerava i sada, ako je vjerovati navodima iz tužbe, radila kao konobarica u kafiću, većinu je vremena provodila u kafiću, kasno je dolazila doma, a i kada bi došla kući, cijelo je vrijeme bila na mobitelu, posvećujući jako malo vremena maloljetnom djetetu stranaka. Nakon prestanka zajednice i odlaska tužiteljice, stranke su imale dogovor da je NE jedan tjedan kod nje, a jedan tjedan kod oca, i tako je funkcioniralo dosta dugo. Tuženik bi dijete pokupio u vrtiću, a kada bi dolazio po dijete, dijete je znalo biti neuredno, obraslih i crnih noktiju, a u više navrata je znao dobiti dijete koje je bilo izgriženo i plavo. Sve navedeno se ističe u prilog manjka roditeljskih kompetencija tužiteljice kao majke, pa onda i neosnovanosti zahtjeva koje je istaknula u tužbi i tužbenom zahtjevu.

3.3. Nadalje, tuženik ističe da tužiteljica ne kuha, na prste jedne ruke se može nabrojati koliko puta je djetetu skuhala obrok. Sve to radio je tuženik, odnosno njegova majka kada je on radio, a za koje je vrijeme tužiteljica uglavnom bila u kafiću, bilo da je radila, ili je samo kratila vrijeme družeći se sa gostima. Isto tako, tuženik smatra kako okolina u kojoj bi dijete živjelo, ako ostane kod majke, nije dobra za daljnji psihofizički razvoj djeteta. Kuća u kojoj trenutno živi tužiteljica sa maloljetnim djetetom stranaka u lošem je stanju. Kuća se nalazi u vlasništvu njezina polubrata, a u kući žive tužiteljica, njezina majka, polusestra u dobi od 6 godina i polubrat u dobi od 19 godina. Majka tužiteljice ni po čemu nije uzorna žena ili majka budući da ista ima troje djece iz tri različite veze sa tri različite osobe, a koja okolina nije dobra za razvoj djeteta. Kuća u kojoj tužiteljica živi neuredna je budući da nitko od ukućana do reda u kući ne drži, a tako je bilo i sa SE kada je živjela kod tuženika. S druge strane, u kući tuženika je sve sređeno, a stranke su za vrijeme dok su živjele zajedno počele graditi odnosno dograđivati kuću, tzv. ključ kuće tako da je kuća tuženika u svakom pogledu pogodnija za život maloljetnog djeteta. Ukoliko bi dijete stranaka ostalo kod majke, kada majka radi, a trenutno radi u tri smjene, a namjerava se zaposliti u kafiću, postavlja se pitanje tko će čuvati dijete budući da dijete ne može čuvati polusestra u dobi od 6 godina, a ni polubrat u dobi od 19 godina, dok kod tuženika dijete u vrijeme dok tuženik radi, a nije u vrtiću, uvijek može pričuvati baka tuženika.

3.4. S obzirom na sve navedeno, tuženik se protivi prijedlogu da dijete stranaka ostane živjeti sa majkom, a protivi se i prijedlogu prema kojem bi bio dužan plaćati uzdržavanje. Navodi i da je sve do sada plaćao tuženik, kupovao hranu, plaćao režije, a dan danas podmiruje i troškove vrtića.

3.5. Slijedom navedenoga, tuženik predlaže donošenje presude kojom će se odrediti da maloljetno dijete stanuje sa ocem ME iz [adresa], na njegovoj adresi prebivališta. Osobni odnosi tužiteljice sa djetetom održavat će se sukladno odluci i preporuci nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a po pribavljenoj socijalnoj anamnezi i mišljenju nadležnog tijela. Tužiteljica dužna je za uzdržavanje maloljetnog djeteta plaćati mjesečni iznos od 190,00 EUR (slovima: stodevedeset eura), a počev od dana podnošenja protutužbe pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom, u roku od 15 dana, a buduće mjesečno do 20 – tog dana u mjesecu za tekući mjesec, uvećano za zakonsku zateznu kamatu po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počev od dana dospijeća svakog mjesečnog iznosa uzdržavanja, pa do isplate, sve na račun tuženika. Roditelji će imati zajedničku roditeljsku skrb nad maloljetnim djetetom NE. Tužiteljica dužna je tuženiku naknaditi trošak ovog parničnog postupka.

4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Garešnica Klasa: 552-05/24-07/9, Urbroj:139-024- 04-06-24-5 od 14. studenog 2024. (list 6-7 spisa), rodni list za maloljetno dijete izdano od Matičnog ureda Garešnica od 15. prosinca 2021. (list 8 spisa), obračune isplaćene plaće za tužiteljicu za kolovoz, rujan i listopad 2024. (list 9-11 spisa), ispis korespodencije između stranaka dostavljene od strane tuženika (list 26-32 spisa), izvješće o socioekonomskim, imovinskim i obiteljskim prilikama stranaka sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Garešnica Klasa: 552- 05/24-06/1, Urbroj:139-024-02-06-24-5 od 31. prosinca 2024. (list 34-37 spisa), odnosno svu dokumentaciju priloženu spisu.

4.1. Sud nije izveo dokaz saslušanja stranaka iz razloga što su na ročištu održanim kod ovog suda 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa) navele da ne žele iskazivati s obzirom na to da su postigle sporazum.

4.2. S obzirom na to da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, kao i da su u bitnome postigle sporazum na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa), raspravljanje je dovršeno i glavna rasprava je završena. S tim u vezi ističe se da je sud kod donošenja navedene odluke uzeo u obzir i dob maloljetnog djeteta i činjenicu je li postignuti sporazum u najboljem interesu djeteta.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), uzimajući pritom i postignuti sporazum stranaka, kao i da je on u skladu sa interesom i dobrobiti njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta, odlučeno je kao u izreci presude.

6. Među strankama nije sporno da su njihovi odnosi teško i trajno poremećeni te da je prekinuta izvanbračna zajednica nakon što se tužiteljica odselila sa zajedničke adrese stanovanja, dok su stranke postigle sporazum da oboje ostvaruju osobne odnose s djetetom u trajanju od tjedan dana, a adresa djeteta je ostala i dalje kod oca. U skladu s navedenim stranke su suglasne da dijete nastavi i dalje stanovati s ocam na prijavljenoj adresi stanovanja, a da s majkom ostvaruje osobne odnose na sljedeći način:

- prema njihovom dogovoru, a u slučaju izostanka dogovora osobni odnosi će se ostvarivati:

- u trajanju od tjedan dana počevši od ponedjeljka od 15,00 sati do idućeg ponedjeljka do 15,00 sati, na način da se preuzimanje djeteta vrši ili u prostorijama dječjeg vrtića Maslačak u [adresa] ili na adresi tuženika, [adresa], o čemu su oboje dužni najkasnije dan prije vraćanja odnosno preuzimanja djeteta jedan drugoga obavijestiti,

- polovicu srpnja i kolovoza, te polovicu zimskih praznika na način da će u parnim godinama dijete boraviti kod oca za vrijeme Božića, prvu polovicu zimskih praznika, a drugu polovicu kod majke, tako da će kod iste boraviti za Novu Godinu, a u neparnim godinama obrnuto,

- trošak puta koji nastane kod ostvarivanja osobnih odnosa svaka stranka snosi sama.

6.1. Među strankama isto tako nije sporno da će zajednički ostvarivati roditeljsku skrb, a što su i same stranke utvrdile na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa) , te da u slučaju spora isti ostvaruju u obiteljskoj medijaciji, a da informacije o djetetu međusobno razmjenjuju u odnosu na očuvanje djetetova zdravlja i dosljednosti u odgoju te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta. Razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete.

6.2. Među strankama nije sporno da će obje stranke doprinositi za uzdržavanje djeteta s obzirom na to da podjednako provode vrijeme s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, te su u skladu s navedenim uredili novčano uzdržavanje sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima na način da svaki doprinosi mjesečnim iznosom od 190,00 EUR (slovima: stodevedeseteura) počevši od 14. siječnja 2025. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda sve uplatom do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja uvećano za zatezne kamate, sve uplatom na ruke jedan drugome uz pisanu potvrdu.

6.3. Isto tako, među strankama nije sporno da svatko snosi svoj trošak.

7. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona te je uzeo u obzir sporazum stranaka postignut na ročištu održanim pred ovim sudom 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa). Pretpostavka prihvaćanja sporazuma jest dakle dobrobit djeteta, koja mora biti utvrđena u postupku, zbog čega je sud ispitao je li postignuti sporazum stranaka u skladu s dobrobiti maloljetnog djeteta.

8. Imajući u vidu sadržaj navoda iz tužbe, neovisno o postignutom sporazumu između stranaka, sud nije koristio primjenu odredbe čl. 421. Obiteljskog zakona u odnosu na odluku o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom već je odluku o tome obrazložio.

8.1. Navedeno posebice jer u postupku u kojem se odlučuje o pravima i interesima djeteta, sud nije oslobođen obveze utvrđivanja najboljeg interesa, odnosno dobrobiti djeteta, te ocjene sporazuma roditelja u smislu ostvarivanja tog interesa te je osim toga bilo potrebno i obrazložiti odluku u odnosu na nadležnost suda.

8.2. Pretpostavka prihvaćanja sporazuma jest dakle dobrobit djeteta, koja mora biti utvrđena u postupku, zbog čega je sud ispitao je li postignuti sporazum stranaka u skladu s dobrobiti maloljetnog djeteta.

9. U spis predmeta je zaprimljeno pisano izvješće o socioekonomskim, imovinskim i obiteljskim prilikama stranaka sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Garešnica Klasa: 552-05/24-06/1, Urbroj:139-024-02-06-24-5 od 31. prosinca 2024. (list 34-37 spisa).

9.1. Za izradu izvješća o socioekonomskim, imovinskim i obiteljskim prilikama stranaka, korišteni su slijedeći izvori podataka: razgovor s tužiteljicom te razgovor s tuženikom, izvid na adresi prebivališta tuženika te uvid u evidenciju i dokumentaciju te aplikaciju sustava socskrb Područnog ureda Garešnica. S obzirom na to da tužiteljica boravi u [adresa], za potrebe izrade izvješća, od Područnog ureda Grubišno Polje, 12. prosinca 2024. zatraženo je izvješće o njenim stambenim prilikama, ali isto do današnjeg datuma nije dostavljeno. Međutim, stranke su na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa) navele da ne osporavaju stambene prilike tužiteljice, te je sam tuženik naveo da je vidio gdje trenutno stanuje tužiteljica i da su u redu stambeni uvjeti.

9.2. Uvidom u izvješće utvrđeno je za stranke sljedeće:

a) tužiteljica:

- rođena iz duže ljubavne veze oca LE i majke AE. Dijete je utvrđivanog očinstva. Kroz čitavo razdoblje odrastanja s ocem, LE samo jednom kontaktirala i to u prilici kada ju je izveo na ručak s namjerom da ju upozna s polubratom i polusestrom. Ne ostvaruju daljnje kontakte te navodi da je očinsku figuru pronašla u pokojnom djedu po majci.

- odrasla je s majkom, boraveći po iznajmljenim stanovima na području Grubišnog Polja. Kada je navršila 2 godine života, majka je zasnovala bračnu zajednicu i živjeli su s pokojnim očuhom, a zatim kod majčinih roditelja, u zajedničkom domaćinstvu s njima.

- školovala se do razine završene srednje škole za zanimanje konobarica.

- ostvarila je ukupno četiri godine radnog staža, stečenog po raznim ugostiteljskim objektima. Sada je zaposlena na neodređeno vrijeme u ugostiteljskom objektu CRW u Velikim Zdencima, na radnom mjestu konobarice. Prethodno je bila zaposlena u pekari „Martin” u [adresa], kao prodavačica. Posao je promijenila radi blizine mjesta boravka te radi visine osobnog dohotka. Ostvaruje osobni dohodak od oko 1.100,00 EUR (slovima: tisućusto eura) mjesečno.

- tužiteljica trenutno boravi u kući koja se nalazi u zemljišno knjižnom vlasništvu njenog polubrata, VE, rođenog **.**.2005., zajedno s majkom AE, rođenom **.**.1984. i polusestrom ĆE, rođenom **.**.2018.. VE je nezaposlen, a AE radi kao radnica na farmi u [adresa].

- tužiteljica uvjete stanovanja na adresi boravišta opisuje kao dobre. Navodi da svatko od članova zajedničkog kućanstva ima svoju sobu te da dijele dnevni boravak, kupatilo i kuhinju. Osim toga, navodi da su odnosi u obitelji skladni te da se dijete voli družiti s ujakom i bakom. Također, kaže da su svi članovi obitelji dobrog zdravstvenog stanja.

- krajem studenog 2024., tužiteljica je stupila u ljubavnu vezu s ŽE iz [adresa], rođenim **.**.2001. ŽE zaposlen je kao konobar u ugostiteljskom objektu u [adresa]. Trenutno je na bolovanju, radi posljedica teške prometne nesreće. Tužiteljica navodi da je njezin dečko upoznao maloljetno dijete te da se dobro slažu, na način da se ŽE dobro ponaša prema djetetu te se brine o njemu i igra se s njim u skladu s djetetovom dobi. Kaže da njena nova veza tuženiku predstavlja problem te da ju neosnovano optužuje da je istu započela za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice.

b) tuženik:

- rođen kao jedino dijete iz bračne zajednice koja je završila rastavom roditelja. Majka, PE bila je u prethodnoj bračnoj zajednici sa EE, u kojoj su rođeni CE i FE, tuženikova polusestra i polubrat. Nakon rastave od tuženikovog oca, nije više sklapala brak ili zasnivala izvanbračnu zajednicu, već se, zajedno s tuženikom preselila svojoj majci u kućanstvo u kojem i sada boravi.

- tuženik se školovao do nivoa završene srednje škole za zanimanje kuhar. Osim toga, završio je prekvalifikaciju za rad na tokarskim strojevima i posjeduje atest za varioca. Zaposlen je u poduzeću Bakrotisak u [adresa]. Ostvaruje osobni dohodak u iznosu od 1.100,00 EUR (slovima: tisućusto eura) do 1.350,00 EUR (slovima: tisućutristopedeset eura) mjesečno.

- živi u zajedničkom domaćinstvu s majkom PE i bakom IE. Tuženikova majka je zaposlena kao sobarica u Hotelu Garić u [adresa] i ostvaruje osobni dohodak u iznosu od oko 950,00 EUR (slovima: devetstopedeset eura) mjesečno, a tuženikova baka IE ima mirovinu u iznosu od oko 400,00 EUR (slovima: četiristo eura) mjesečno. Tuženik navodi da on i majka zajedno troše svoje prihode te, na taj način pokrivaju osnovne potrebe kućanstva.

- obitelj živi na adresi prebivališta, u kući koja se nalazi u zemljišno knjižnom vlasništvu IE u dobrim uvjetima stanovanja. Stambeni prostor sastoji se od tri spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje, hodnika i kupatila. Priključen je na električnu energiju, gradski vodovod i plin. Posjeduju sav potreban namještaj i kućanske aparate, u razini prosjeka. U dvorišnom dijelu nalazi se tzv. „ključ”, koji je nedovršen. Tuženik ga planira dovršiti i preseliti tamo te se, na taj način odvojiti od majke i bake.

- tuženik navodi da su svi članovi njegove uže obitelji dobrog zdravstvenog stanja. On ima problema sa sluhom, uslijed čega nosi slušni aparat, ali ističe da ga isto ni u čemu ne ograničava niti utječe na razinu njegove funkcionalnosti. Osim toga, ističe da je često na bolovanju, radi loših uvjeta na radnom mjestu. Naime, kaže da je na poslu hladno te da je izložen propuhu, što mu uzrokuje česte prehlade.

c) dijete:

- pohađa Dječji vrtić Maslačak u [adresa]. Tužiteljica bi ga željela prebaciti u dječji vrtić u [adresa], ali tuženik s istim nije suglasan,

- tužiteljica ističe da je tijekom trajanja izvanbračne zajednice s tuženikom, ona vodila primarno brigu o djetetu na način da je podmirivala sve njegove osnovne životne potrebe dok je tuženik sporadično sudjelovao u brizi za dijete, na način da bi otišao po njega u vrtić, došao s njim kući te otišao spavati nakon posla, dok su brigu o djetetu preuzimale tuženikova majka i baka, ako bi se tužiteljica tada nalazila na poslu.

- tuženik ističe da s tužiteljicom kontaktira isključivo vezano uz zajedničko dijete. d) stranke:

- tijekom studenog 2020. zasniva izvanbračnu zajednicu s tuženikom, a u kojoj zajednici je rođeno jedno dijete. Na početku izvanbračne zajednice, živjeli su na području Sesveta, a tijekom trudnoće tužiteljice sele se na područje [adresa], u kućanstvo tuženikove majke PE i bake IE u kuću koja se nalazi u bakinom zemljišno knjižnom vlasništvu.

- izvanbračna zajednica stranaka prestaje 25. listopada 2024. kada tužiteljica odlazi na pogreb svog djeda u [adresa] te se više ne vraća živjeti na adresu prebivališta. Protekom od pet dana, tužiteljica dolazi u [adresa] po svoje osobne stvari i po dijete. Tijekom navedenog razdoblja, stranke su kontaktirala putem mobitela te su se pokušavali dogovoriti oko brige za dijete i eventualnog nastavka izvanbračne zajednice. Međutim, uslijedile su svađe i sukobi.

- 14. studenog 2024. godine, u prostorijama Područnog ureda Garešnica, stranke prolaze postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom. Tijekom postupka obveznog savjetovanja, nisu postigli Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te se upućuju da daljnji postupak nastave na sudu. U tom smislu, tužiteljica 29. studenog 2024., podnosi tužbu radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i odluke o zakonskom uzdržavanju. Bez obzira na navedeno, stranke međusobno postižu neformalni dogovor da maloljetno dijete sedam dana boravi u kućanstvu majke, a sedam dana u kućanstvu oca.

- tužiteljica smatra da ju tuženik pokušava kontrolirati. Brani joj da radi kao konobarica i naziva nju i članove njene obitelji pogrdnim imenima. U prosjeku joj, prema njenim riječima pošalje oko 200 tekstualnih poruka na dan. Govori joj da je protiv njenog boravka u obiteljskoj kući te da je protiv toga da njegovo dijete živi s njenom majkom i bratom. Svaki dan joj šalje kontinuirane poruke koje počinju brigom za dijete, a nastavljaju s uputama što bi ona smjela, a što ne raditi te kako bi se trebala ponašati i gdje bi trebala živjeti.

- tuženik ističe da su on i tužiteljica u trenutku prestanka izvanbračne zajednice imali dogovor da dijete boravi u njegovom kućanstvu, zbog dobrih uvjeta stanovanja. Ističe da ne želi da njegovo dijete bude podstanar, pored vlastite kuće te da ne želi da boravi u [adresa]. Pri tome, naglašava kako nema ništa protiv tužiteljice te da su njegova vrata za nju i dalje otvorena. Tuženik je zadovoljan s ostvarivanjem kontakata i druženja s djetetom na način da sedam dana boravi kod njega, a sedam dana s majkom.

9.3. Na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa) Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa] naveo je da je suglasan sa postignutim sporazumom stranaka opisanim u točki ovog obrazloženja presude te su predložili donošenje presude prema postignutom sporazumu s obzirom na to da ga stranke već ostvaruju.

10. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

10.1. Odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona navedeno je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istoga članka zakona navedeno je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

10.2. Odredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno.

10.3. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

10.4. Odredbom čl. 420. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može odluku o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka određeno je da ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum mora uređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona.

10.5. Odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora detaljno urediti mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

11. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju roditeljske skrbi sud je imao u vidu postignuti sporazum roditelja kojeg je prihvatio na način da zajedničko maloljetno dijete stranaka stanuje s ocem, te da se osobni odnosi roditelja s maloljetnim djetetom ostvaruju kako je to i navedeno u točki III. izreke presude.

12. Pri tome se napominje da je sud prihvatio sporazum roditelja postignut na ročištu održanim pred ovim sudom 14. siječnja 2025. (list 40-43 spisa) u odnosu na način održavanja osobnih odnosa maloljetnog djeteta majkom i ocem, jer smatra da je u interesu i dobrobiti djeteta stranaka, a posebice imajući u vidu da su kod sporazuma stranke pazile da se poštuju želje, mogućnosti i potrebe djeteta i da oba roditelja nastoje kod dogovora poštivati navedeno i međusobno surađivati.

13. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit maloljetnog djeteta, njegova prava, zdravlja i svekolike najbolje interese, prihvaćen je sporazum stranaka.

14. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima maloljetnog djeteta i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

15. Sud nije omogućio maloljetnom djetetu stranaka izražavanje mišljenja oko održavanja osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne živi (čl. 416. Obiteljskog zakona), a temeljem čl. 360. st. 4. Obiteljskog zakona, s obzirom na to da iz iskaza stranaka proizlazi da već ostvaruju postignuti sporazum i da isti ostvaruju bez problema te da navedeni sporazum odgovara i djetetu. Međutim, sud je prilikom donošenja ove presude uzimao u obzir ovlasti koje ima propisane Obiteljskim zakonom, a kojima će se omogućiti maloljetnom djetetu odrastanje u sigurnom i zdravom okruženju, ostvarujući pritom osobne odnose s roditeljima koji će morati poraditi na razdvajanju partnerskih odnosa od roditeljskog odnosa zbog dobrobiti djeteta, a na što ukazuje i ispis korespodencije njihovih poruka upućenih jedno drugome.

16. Stranke nisu iskazivale, ali iz njihovog držanja tijekom postupka i dostavljenih očitovanja, uočeno je da je njihov odnos narušen, kao i da se stranke međusobno optužuju po pitanju načina izvršavanja roditeljske skrbi u odnosu na njihovo zajedničko maloljetno dijete i ukazuju na propuste drugog roditelja. Međutim, unatoč poteškoćama stranke uspijevaju postići sporazum o roditeljskoj skrbi. Naime, iz izvedenih dokaza nepobitno je proizlazilo da roditelji do sada, unatoč činjenici da su njihovi partnerski odnosi narušeni, brinu o djetetu i to na način da brinu o zdravlju, prehrani djeteta, zbog čega je važno da se navedeno nastavi jer oba roditelja imaju važnu ulogu u odgoju djeteta kao i emocionalnu podršku djetetu u odrastanju. Imajući u vidu izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Garešnica, očitovanja stranaka kao i priloženu dokumentaciju, proizlazi da svaki roditelj ima problema u međusobnoj komunikaciji i načinu odgoja drugog roditelja. Ponašanje svakog od roditelja bitno utječe na psihološki razvoj djeteta, a djetetu je kod prestanka zajednice roditelja bitno osigurati mir, sigurnost i predvidljivost svakodnevnog okruženja.

16.1. Pri tome se dodaje da roditeljska skrb obuhvaća odgovornost, dužnost i pravo roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i dobrobiti pa tako je roditelj dužan skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, njegovom odgoju i obrazovanju, ostvarivanju osobnih odnosa i drugo, od čega nije utvrđeno da bilo koja stranka kao roditelj ne ispunjava prethodno spomenuto.

17. Roditelji uvijek trebaju imati na umu da njihov međusobni odnos kao roditelja ima najvažniji utjecaj na emocionalno stanje djeteta, te da je zdrava komunikacija roditelja usmjerena isključivo prema djetetu temelj za pravilan psihološki i emocionalni razvoj djeteta. Iz iskaza oba roditelja sud je utvrdio da oboje roditelja pokazuju izrazit interes i volju da brinu o djetetu, a samo njihovi međusobno narušeni odnosi ih zapravo sprečavaju da zajednički donose konstruktivne i za njihovo dijete najbolje odluke zbog čega bi se trebali potruditi usavršavati svoje komunikacijske vještine na način da ravnopravno sudjeluju u razgovoru i donošenju odluka važnih za odgoj djeteta i posebno da poštuju i uvažavaju želje i stavove i drugog roditelja.

18. U takvim okolnostima, u slučaju da se isti ne poprave, nužno je roditeljima omogućiti stručnu pomoć kroz mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, a koja je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji trebaju pratiti obiteljsku situaciju stranaka, sve radi ponovnog uspostavljanja njihove suradnje i komunikacije koja je nužna za pravilan psihofizički razvoj djeteta, pri čemu je zajednička skrb i jedan od načina kroz koji će se ta suradnja moći ostvariti.

19. Stoga je primjenom odredbi čl. 95., 96. i 119. Obiteljskog zakona, odlučeno kao u točkama I. i III. izreke ove presude.

20. Tijekom postupka je utvrđeno da oboje roditelja brinu i skrbe o odgoju, razvoju i potrebama maloljetnog djeteta, a u interesu je djeteta da stranke kao roditelji sporazumno rješavaju pitanja roditeljske skrbi u skladu s temeljnim načelom Obiteljskog zakona, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6 Obiteljskog zakona).

21. Imajući u vidu izneseno, utvrđeno je da su stranke u postupku suglasili da roditeljska skrb za maloljetno dijete bude zajednička i sporazumna, slijedom čega je primjenom odredbe članka 104. i čl. 108. Obiteljskog zakona odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

22. Nadalje, a s obzirom na dužnost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom propisanu čl. 113. Obiteljskog zakona, sud je odlučio za sporazumno rješavanje sporova, presuđeno je kao u toč. IV. i V. izreke ove presude.

23. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir postignuti sporazum stranaka.

24. Nadalje, prema čl. 281. Obiteljskog zakona uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno Obiteljskim zakonom.

24.1 Prema čl.282. Obiteljskog zakona osobe iz čl. 281. međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.

24.2. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl. 307. Obiteljskog zakona te je u stavku 1. toga članka propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

24.3. Prema čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu, dok je čl. 310. Obiteljskog zakona propisano izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja.

24.4. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).

24.5. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).

24.6. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

25. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

26. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

27. U konkretnom slučaju je nesporno da obje stranke provode podjednako vrijeme s djetetom i podjednako sudjeluju u svim djetetovim troškovima, tuženik je naveo da plaća za vrtić djetetu mjesečnim iznosom od 90,00 EUR (slovima: deveset eura), a tužiteljica u cijelosti snosi troškove prijevoza iz Grubišnog Polja do [adresa], pa je sud također navedeno cijenio kod donošenja odluke kao i činjenicu da su stranke postigle sporazum i oko uzdržavanja i da se nastavi s određivanjem obveze uzdržavanja od 14. siječnja 2025.

28. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

29. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona.

30. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

31. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica kao majka, zaposlena, zdrava i radno sposobna, živi u iznajmljenoj nekretnini s novim partnerom te ima njegovu pomoć, s primanjima i imovinom kako je detaljno naznačeno u točki 1. i 9. ovog obrazloženja ove presude, dok je tuženik zaposlen, radno sposoban, živi u obiteljskoj kući s majkom i bakom čiju ima pomoć, s primanjima i imovinom kako je također detaljno naznačeno u točkama 3. i 9. ovog obrazloženja ove presude.

32. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

33. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

34. Ocjenjujući mjesečne potrebe maloljetnog djeteta, za utvrditi je da ima mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, higijenski pribor i kozmetika, školske aktivnosti i izvanškolske aktivnosti i drugo, kako je navedeno u točkama 1.,3. i 9. ovog obrazloženja presude. Također, utvrđuje se i da maloljetno dijete pohađa vrtić.

35. Sud smatra da je sporazum stranaka da jednako sudjeluju u troškovima uzdržavanja, a s obzirom na to da su i do sada tako doprinosili za dijete, svaki na svoj način, te da provode podjednako vremena s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, a postignuti sporazum odgovara obiteljskim okolnostima, je u skladu sa interesom djeteta s obzirom na dosadašnju obiteljsku situaciju i međusobne prijave oba roditelja. Među strankama nije bio sporan iznos uzdržavanja te su oko njega postigle sporazum imajući u vidu trenutne potrebe maloljetnog djeteta.

36. Imajući u vidu postignuti sporazum stranaka oko iznosa uzdržavanja, te potrebe maloljetnog djeteta odnosno da je navedeni iznos u skladu s mjesečnim potrebama i dobi maloljetnog djeteta te da je isti iznos utvrđen i prema odredbi čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) prema kojim podacima roditelj koji ne stanuje s djetetom je dužan za dijete 6 godina 17 % prosječne plaće odnosno 195,16 EUR (slovima: stodevedesetpet eura i šesnaest centi) kao minimalni iznos, što i odgovara iznosu prema podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

37. S obzirom na imovinsko stanje svakog roditelja; da su oboje zaposleni, radno sposobni, da od prekida zajednice života roditelja niti jedan roditelj ne plaća novčano za uzdržavanje djeteta jer je dijete živjelo kod svakog roditelja po tjedan dana zbog čega su roditelji do prekida životne zajednice podjednako sudjelovali u troškovima, da nemaju druge djece niti drugih osoba za uzdržavati, da imaju podjednaka primanja u iznosu od oko 1.100,00 EUR (slovima: tisućusto eura) kako je utvrđeno u točkama 1,

3. i 9. ovog obrazloženja presude, te da su obje stranke postigle sporazum oko visine uzdržavanja i početka obveze uzdržavanja djeteta, kao i da su se stranke sporazumjele da se obveza odredi od 14. siječnja 2025. pa nadalje s dospijećem svakog mjesečnog iznosa od 15- tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona, sud je naložio strankama da za uzdržavanje maloljetnog djeteta svaki plaća iznos od 190,00 EUR (slovima: stodevedeset eura) kako je navedeno u točkama VII. i VIII. izreke ove presude.

38. O zakonskim zateznim kamatama navedenim u točki VII. i VIII. izreke ovoga rješenja na dospjele, a neplaćene obroke uzdržavanja i to od 15-tog dana u mjesecu za koji treba platiti uzdržavanje, odlučeno je primjenom odredbi čl. 29. st.1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023).

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a imajući u vidu da su stranke i u odnosu na trošak postignule sporazum.

40. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki IX. izreke presude.

U Bjelovaru, 15. siječnja 2025.

SUDAC

Neda Šola

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćnici,

2. Tuženiku po punomoćniku,

3. Posebnom skrbniku maloljetnog djeteta,

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Garešnica,

5. Spis