REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-3214/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednice vijeća, doc. dr. sc. Jelene Čuveljak, sutkinje izvjestiteljice i Nevenke Marković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SINED MATULJI d.o.o. Rijeka, Plitvička 7, OIB: 37536693528, kojeg zastupa punomoćnik Alen Bilić, odvjetnik u Viškovu, Petrci 5b, protiv tuženice JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vrkić, Beljan i Denona j.t.d. Rijeka, Korzo 8, radi vraćanja poslovne dokumentacije, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-9/2023-24 od 27. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-9/2023-24 od 27. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud presudom citiranom u izreci odbio tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio da mu tužena vrati cjelokupnu poslovnu dokumentaciju za 2019., 2020., račune, Knjigu IRA, Knjigu URA, Evidenciju izdanih jamstava, Ugovore o pozajmicama vlasnika, Izvještaj o korištenju osobnog automobila, Izvještaj o poslovnom putu i putnim nalozima, Ugovor o Leasingu br. 51/080/19 za osobni automobil zaključen s Agram Leasing d.o.o. Odluke Skupštine trgovačkog društva SINED MATULJI d.o.o., Knjiga odluka Skupštine trgovačkog društva SINED MATULJI d.o.o., Knjiga udjela u trgovačkom društvu SINED MATULJI d.o.o., Evidencija radnika, Ugovore o radu, Prijave i odjave radnika iz evidencije HZMO i HZZO, Evidencija radnog vremena, Odluke o godišnjim odmorima, Interni akt o fiskalizaciji, Akt o blagajničkom maksimumu, Prijava kreatora programskog rješenja, Financijski izvještaji za SINED MATULJI d.o.o., Knjigu zaključenih predugovora s kupcima stanova na nekretnini u Matuljima upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i plati 15.027,12 eura.
2. Iz obrazloženja u bitnome proizlazi da tužitelj nije dokazao da se tražena poslovna dokumentacija nalazi u posjedu tuženice. Tuženica je izričito osporila posjedovanje dokumentacije, a tužitelj nije priložio niti jedan valjan dokaz koji bi potvrdio da je dokumentacija kod tuženice. Naime, tužitelj nije priložio nikakve dokumente ili druge dokaze osim vlastitog iskaza kojima bi potkrijepio tvrdnju o posjedovanju dokumentacije od strane tuženice. Stoga je sud zaključio da samo iskaz tužiteljevog zastupnika nije dovoljan da bi se smatrala dokazanom ključna činjenica.
3. Protiv ove presude je tužitelj izjavio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. U žalbi u bitnome ponavlja navode istaknute u tijeku postupka pred sudom prvog stupnja te ističe kako je tužena trebala jasno navesti da je poslovna dokumentacija izašla iz njezinog posjeda pa predlaže da ovaj sud žalbu uvaži i pobijanu odluku preinači na način da usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Pobijanu presudu je ovaj drugostupanjski sud ispitao u skladu s odredbom čl. 365. st. 1. i 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13., 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ista presuda pravilna i zakonita.
7. Suprotno navodima žalbe sud prvog stupnja dao je razloge o svim odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i neproturječni, te ne postoji proturječnost između razloga i sadržaja spisa, pa je stoga presudu moguće ispitati, a zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
8. Navodima svoje žalbe protiv presude tužitelj kao žalitelji nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude. Žalitelj u žalbi ponavlja navode koje je iznosio tijekom prvostupanjskog postupka, te iznosi neargumentirane žalbene razloge kojima ne dovodi u pitanje zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda.
9. Uvidom u pobijanu odluku i spis je utvrđeno da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženice radi vraćanja pokretnih stvari (dokumentacije), odnosno postavio je (vlasnički) zahtjev za vraćanje poslovne dokumentacije za koju tvrdi da se nalazi u posjedu tuženice. Među strankama nije sporno da je tuženica bila član uprave društva tužitelja te da je s te pozicije smijenjena 23. prosinca 2020. Uprava zastupa društvo sukladno odredbi čl. 426. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 152/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 18/23 i 130/23; dalje: ZTD) te raniji (opozvani) član uprave društva mora bez odgađanja predati cjelokupnu poslovnu dokumentaciju novoimenovanim članovima uprave budući da, sukladno odredbi čl. 428. ZTD-a, novi članovi uprave odgovaraju za uredno vođenje poslovnih knjiga i za izradu financijskih izvješća društva, slijedom čega cjelokupna poslovna dokumentacija i pečat društva moraju upravi tužitelja biti na raspolaganju odnosno u posjedu.
10. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je tuženica izričito navela da u svom posjedu nema poslovnu dokumentaciju tuženika te je istaknula da za dio dokumentacije, nema saznanja da se ikada i vodila kod tuženika. Uz to tužena je i prije pokretanja ovog postupka jasno istaknula tužitelju da ne posjeduje dokumentaciju. Sukladno odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje: ZVDSP), koja se supsidijarno primjenjuje u konkretnom slučaju, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Nadalje, sukladno odredbi čl. 162. st. 1. ZVDSP-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Stoga je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je tužitelj bio dužan dokazati odlučnu činjenicu da se poslovna dokumentacija, čije vraćanje traži ovom tužbom, nalazi u posjedu tuženice, što tijekom postupka nije učinio. Tužitelj nije priložio uz tužbu, a niti tijekom postupka, niti jednu ispravu iz koje bi proizlazilo da se predmetna dokumentacija nalazi kod tuženice, što je tuženica izričito osporila. Radi utvrđenja te činjenice tužitelj je predložio jedino izvođenje dokaza saslušanjem tužiteljevog zastupnika po zakonu ŽM koji je iskazao da su od tuženice tražili predaju kompletne poslovne dokumentacije za 2019. i 2020. godinu što tuženica nije učinila. Osim iskaza samog tužitelja, spisu ne prileži niti jedan drugi dokaz da je tuženica u posjedu predmetne dokumentacije.
11. Odredbom čl. 221.b st. 1. ZPP-a je propisano da ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat će se da tražbina postoji, osim ako tuženik ne dokaže protivno. Naime, prema čl. 219. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, pa ukoliko u tome ne uspije, njezin zahtjev za pružanje pravne zaštite valja odbiti. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koja su mjerodavna za ocjenu osnovanosti istaknutog zahtjeva ili navoda.
12. Prema čl. 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
13. Dužnost je stranaka da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlažu dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj uspjeh u parnici. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, nužno je primijeniti pravila o teretu dokazivanja. Ta pravila obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava: idem est non esse aut non probari (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).
14. Stranka koja tijekom postupka iznese neku činjenicu dužna je i predložiti izvođenje dokaza kojim bi se ta činjenica mogla dokazati sukladno odredbi čl. 219. st.
1. i čl. 7. st. 1. ZPP-a. Slijedom navedenog, a kako tužitelj nije dokazao odlučnu činjenicu da je predmetna poslovna dokumentacija u posjedu tuženice pa je stoga sud njegov zahtjev utvrdio neosnovanim. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi odlučne činjenice, primijenit će pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a). Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
15. Slijedom navedenog, analizirajući i ocjenjujući razloge sadržane u obrazloženju pobijane odluke, u odnosu na žalbene navode, a sve u vezi s relevantnim zakonskim odredbama, utvrđenje je drugostupanjskog suda da njima žalitelji nisu uspješno osporili prosudbe i utvrđenja prvostupanjskog suda koji je, u zakonito provedenom postupku, pravilnom primjenom materijalnog prava, pravilno i zakonito odlučio o tužbenom zahtjevu. Prvostupanjski sud je na temelju potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koje nije proturječno ispravama u spisu, valjano primijenio materijalno pravo.
16. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je valjalo odbiti i potvrditi pobijanu odluku, sukladno odredbi čl. 368. st. 1. i 2. i čl. 380. t. 2. ZPP-a.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Tatjana Kujundžić Novak