Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž Zk-128/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Filki Pejković, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Rijeka, protiv protustranke ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi protustranke podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, posl.br. Z- 9127/2023 od 21. studenoga 2023.,15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba protustranke ČH te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, posl.br. Z-9127/2023 od 21. studenoga 2023. u točkama I.,II. i III. izreke.
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-7332/2024 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja u toč. I. izreke odbijen je kao neosnovan prigovor protustranke i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zemljišnog knjižnog referenta posl.br. Z-2754/2023 od 21. ožujka 2023. stavku I. izreke.
1.1. U točki II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da upiše zabilježbu odbijenog prigovora, dok je u toč. III. izreke odlučeno da će se zabilježba odbijenog prigovora izbrisati po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti tog rješenja.
2. Protiv citiranog rješenja pravodobnu žalbu podnosi protustranka navodeći da je ona vlasnica kč. br. [katastarska čestica] koja je spojena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da je tu nekretninu kupila i platila poreze, da se je obraćala Općini Viškovo s ponudom da otkupe predmetnu nekretninu koja je u naravi put, ali da nije dobila odgovor na ponudu. Stoga je predložila da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.
3. Žalba protustranke nije osnovana.
4. Iz obrazloženja rješenja prvostupanjskog suda proizlazi:
- da je rješenjem suda prvog stupnja posl.br. Z-2754/23 od 14. ožujka 2023. prihvaćen prijedlog predlagatelja i da je doneseno rješenje o promjeni podataka kč. br. [katastarska čestica] spajanjem sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na temelju Prijavnog lista klasa: 932-06/2023-02/65 od 26. siječnja 2023., kopije katarskog plana, Odluke o nerazvrstanim cestama od 22. prosinca 2016., očitovanja nositelja prava na nerazvrstanim cestama,
- da je Odjel za katastar nekretnina 26. siječnja 2023. potvrdio geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste broj 603 (od NC 91 do Lučinići 29) za Općinu Viškovo na novonastaloj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
5. Slijedom navedenih utvrđenja navodi se da iz priloženih isprava koje propisuje čl.131. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 - dalje ZC) kao i očitovanja da je predmetna cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama iz 2011., pa smatra da je prigovor protustranke neosnovan, jer da temeljem odredbe čl. 131. st. 3. ZC-a nerazvrstane ceste se upisuju u zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru dostavlja sudu nadležni ured za katastar.
6. Stoga proizlazi da je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 131. do 133. ZC-a, jer se radi o provedbi prijavnog lista na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, dok je potvrđen geodetski elaborat dokaz da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara vrsti za koju je izrađen i da se može upotrijebiti za katastar nekretnina. Kako se promjena broja katastarskih čestica, broja, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta temeljem čl. 11. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., 128/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZZK), pa je promjena oblika, površine, načina uporabe i izgrađenosti nekretnine koja je u utvrđena prijavnim listom utemeljena provedenim rješenjem zemljišnoknjižnog suda.
7. Stoga odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i u tom zakonu nije propisano da su stvarno/obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste.
8.Stoga žalbeni navodi protustranke da je ona vlasnica kč. br. [katastarska čestica] koja je spojena sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ne utječu na zakonitost donesenog rješenja jer je protustranka svoja prava mogla ostvarivati u upravnom postupku kod tijela nadležnog za katastar, jer je zemljišnoknjižni sud sukladno čl. 11. st. 4. ZZK-a dužan provesti promjene brojeva katastarskih čestica na prijedlog Odjela za katastar nekretnina.
9. Naime i prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC- a izraženo je pravno stajalište da su ceste dobra takvog značenja i da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege), jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika nekretnina, jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom da su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.
10. Slijedom obrazloženog proizlazi da je sud prvog stupnja pravilnom primjenom materijalnog prava odbio prigovor protustranke i potvrdio prvostupanjsko rješenje pravilnom primjenom čl. 131. do 133. ZC-a i čl. 10. st. 4. i 11. st. 1. i 4. ZZK-a, a sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a koji se primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK-a, pa je stoga žalbu protustranke trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, sve primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a i čl. 380. st. 2. ZPP-a, te je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja. Temeljem čl. 148. st. 1. ZZK-a odlučeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Rijeci, 15. siječnja 2025.
Sutkinja
Filka Pejković
