Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1718/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Ranku Pelicariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pelicarić i Smerdel u Zagrebu, protiv tuženika OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Kereži, odvjetniku u Rijeci, radi ukidanja služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku, poslovni broj P-1389/2019.-32. od 26. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku, poslovni broj P-1389/2019.-32. od 26. travnja 2024.

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je odlučeno:

„I Odbijaju se tužitelji CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Ukida se pravo služnosti prolaza i pravo služnosti provoza utvrđeno temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci Stalne službe u Krku, P- 2367/2015 od 15. studenog 2016., na nekretnini zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra i to na dijelu nekretnine zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od cca 8m2 (7,53m2) u cijeloj dužini od međe s [adresa] do izgrađene južne ograde stubišta kuće tuženika kućnog broja 69, u dužini od 13,70m i širini od 0,55m od međe s nekretninom tužitelja z.k. oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema sjeveru, a koji dio poslužne nekretnine je označen rozim slovnim oznakama A;B te svijetloplavim slovnim oznakama E-F-G-H i svijetloplavom točkastom ispunom na Skici lica mjesta – prilog broj 2 A nalaza i mišljenja vještaka – Dopuna nalaza i mišljenja od 5.11.2014. godine, sačinjena po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Nenada Vidmara, ovl.ing.geod. koji nalaz i mišljenje te njegova dopuna su sastavni dio presude P- 2367/2015, a za korist nekretnine zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra.

II. Nalaže se brisanje prava služnosti u zemljišnim knjigama na poslužnoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i na povlasnoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška], koje pravo služnosti je upisano temeljem zemljišnoknjižnog prijedloga Z-29374/18 zaprimljen na Općinskom sudu u Rijeci, z.k. odjel Krk dana 24. srpnja 2018.godine, a koji upis brisanja je tuženik dužan trpjeti.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima solidarno nadoknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."

II Nalaže se tužiteljima CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade prouzročeni parnični trošak postupka u ukupnom iznosu od 2.812,50 EUR (dvijetisućeosamstodvanaesteuraipedesetcenti), uvećan za zakonske zatezne kamate u visini koja je određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu kao referentna stopa određuje kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, a koja kamata teče od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku 15 dana.“

2. Žale se tužitelji pobijajući presudu suda prvog stupnja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista preinači na način da tužbeni zahtjev bude u cijelosti prihvaćen, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Tužitelji su zatražili trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio navode žalbe kao neosnovane te predložio da drugostupanjski sud odbije žalbu tužitelja u cijelosti kao neosnovanu te potvrdi presudu prvostupanjskog suda sve uz dosudu troška povodom ovog odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanjem prava služnosti prolaza i provoza utvrđenog pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci Stalne službe u Krku, pod poslovnim brojem P-2367/2015 od 15. studenog 2016., na dijelu nekretnine zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, a za korist nekretnine zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra te zahtjev za brisanje prava služnosti u zemljišnim knjigama.

6. Tužitelji zahtjev temelje na tvrdnji kako nekretnina tuženika graniči s javnim putem te ima dovoljan prolaz za pješake i prolaz biciklom odnosno mopedom pa da nema potrebe da tuženik prolazi nekretninom tužitelja. Ujedno smatraju kako tuženik može proširiti prilaz svojoj kući za još 30cm prema unutrašnjosti svoje nekretnine prema garaži pa da ne postoji razuman razlog da nekretnina tužitelja bude opterećena ikakvim pravom u korist nekretnine tuženika.

7. Ispitujući zakonitost pobijane presude, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da ista nije donesena uz počinjenje jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

8. Nije ostvarena ni bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuju žalitelji, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

9. Činjenično stanje u postupku je pravilno i potpuno utvrđeno te nije dovedeno u sumnju navodima žalbe pa je neosnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Sud je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

10. U provedenom prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da su tužitelji suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku poslovni broj P-2367/2015 od 15. studenog 2016. utvrđeno postojanje prava služnosti prolaza i prava stvarne služnosti provoza na nekretnini [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra i to na dijelu u površini od cca 8 m2 u cijeloj dužini od međe s ulicom Kralja Zvonimira do izgrađene južne ograde stubišta kuće tuženika kbr. 69, u dužini od 13,70 m i širini od 0,55 m od međe s nekretninom tužitelja [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema sjeveru, a koji dio poslužne nekretnine je označen rozim slovnim oznakama A-B te svijetloplavim slovnim oznakama E-F-G-H i svijetloplavom točkastom ispunom na Skici lica mjesta – prilog broj 2 A nalaza i mišljenja vještaka – Dopuna nalaza i mišljenja od 5. studenoga 2014., a za korist nekretnine z.č. 8397 u k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra koja je služnost temeljem citirane presude upisana u zemljišne knjige;

- da nekretnina u vlasništvu tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] predstavlja obiteljsku kuću u nizu s okućnicom – dvorištem na adresi [adresa] u [adresa], dok nekretnina tuženika k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] također predstavlja kuću u nizu s pripadajućom okućnicom na adresi [adresa] kako je utvrđeno očevidom;

- da je dio nekretnine na kojoj je osnovana služnost u širini od 60 cm koji se nalazi uz rub nekretnine tuženika, a u naravi se radi o zemljanoj površini na kojoj su vidljivi ostaci nekadašnjeg popločenja;

- da ne postoji ulaz u kuću tuženika iz ulice Donja kala;

- da je prema nalazu i mišljenju vještaka mjerničke struke k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] evidentirana kao zgrada i dvorište ukupne površine 115 m2, dok je k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u katastarskom planu evidentirana kao zgrada i dvorište površine 113 m2; da prijeporni prolaz vodi od asfaltirane [adresa] do objekta [katastarska čestica] i do objekta [katastarska općina], koji prolaz je dijelom popločan betonskim pločama, a dijelom razrušen; da dužina razrušenog dijela prolaza iznosi cca 13,70 m, a širina cca 0,60, dok površina iznosi cca 8 m2; ukupna širina prolaza od asfaltirane ceste iznosi cca 1,20 m2, a udaljenost od međe k. č. br. [katastarska čestica] s k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] tj. između posjeda stranaka pa do zida garaže na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] iznosi cca 0,95 m;

- da prema stanju spisa Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave u Krku KLASA: UP/I-361-03/13-13/1655 radi ishođenja rješenja o izvedenom stanju manje zahtjevne zgrade na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u [adresa] podnositelja zahtjeva ŽL iz [adresa] i OL ovdje tuženika, još nije doneseno rješenje o izvedenom stanju manje zahtjevne zgrade na prethodno citiranoj nekretnini u vlasništvu tuženika;

- da je u tijeku ovršni postupak kod suda prvog stupnja pod poslovnim brojem Ovr- 664/2019 u pravnoj stvari ovrhovoditelja ovdje tuženika, protiv ovršenika ovdje tužitelja, radi ostvarenja obveze na trpljenje i propuštanje;

- da prema nalazu i mišljenju vještaka izrađenom za potrebe spisa predmeta ovoga suda poslovni broj P-2367/2015 i nalaza i mišljenja vještaka izrađenom za potrebe ovoga parničnog predmeta, nisu nastupile bilo kakve promijenjene okolnosti;

- da na dijelu nekretnine tuženika i dalje postoji izgrađena garaža za koju je u tijeku postupak legalizacije, a koja je garaža prema iskazima svjedoka ĆL i UL prednika tuženika, izgrađena na mjestu nekadašnje štalice za čuvanje magarca;

- da su prednici stranaka zajedno koristili ovaj prilaz svojim kućama sa javne površine, i to kako pješice tako i za odvoz ili dovoz materijala, u vrijeme adaptacija kuća odnosno izgradnje još jednog kata na kućama koja se gradnja vršila istovremeno na obje kuće.

11. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje kako pravo služnosti u konkretnom slučaju nije izgubio razumnu svrhu pa da se nisu ispunili uvjeti iz odredbe članka 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) za njeno ukinuće. Ovo stoga što sud prvog stupnja nije utvrdio da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete ili pak jednako prikladan javni prolaz, a koji bi opravdavao ukinuće služnosti pa je odbio tužbeni zahtjev.

12. Za naprijed rečena činjenična utvrđenja i pravna stajališta sud prvog stupnja je dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, s time da tužitelji svojim žalbenim navodima ista nisu doveli u sumnju.

13. Izvedene dokaze sud prvog stupnja ocijenio je po svom uvjerenju i logično obrazložio svoje zaključke o dokazanosti odnosno nedokazanosti pojedinih odlučnih činjenica. U utvrđenju relevantnih okolnosti prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih svjedoka i stranaka sve u kontekstu isprava pregledanih u postupku.

14. S druge strane tužitelji ne prihvaćaju ocjenu prvostupanjskog suda o provedenim dokazima i na temelju takve ocjene izvedene zaključke, nego toj ocjeni suprotstavljaju subjektivnu ocjenu, a koja nema uporišta u rezultatima dokaznog postupka.

15. Odredbom članka 242. ZVDSP-a, propisano je da izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana (stavak 1.). prema stavku 2. istoga članka, sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

16. Tumačenjem iste odredbe pomoću njezinog društvenog cilja, posebno imajući u vidu načelnu odredbu članka 175. stavka 1. ZVDSP-a, prema kojoj svaka služnost mora imati razumnu svrhu (jedno od načela služnosti), pravo služnosti prolaza i prijevoza povodom tužbe vlasnika poslužne nekretnine može se ukinuti, ako je to pravo s obzirom na pretpostavku uz koju je osnovano, prestalo biti objektivno korisno, odnosno izgubilo svoju razumnu svrhu (primjerice, ne koristi se za ono zbog čega je služnost osnovana, postalo je suvišno, štete i koristi vlasnika povlasnog i poslužnog dobra podjednake, za pristup na poslužno zemljište postoji put iste vrijednosti bilo javni ili neki drugi put).

17. Iz navedenih okolnosti konkretnog slučaja kao izvjesno proizlazi, kako je pravilno zaključio i prvostupanjski sud, da pravo stvarne služnosti s obzirom na pretpostavku uz koju je osnovano nije prestalo biti objektivno korisno, odnosno izgubilo svoju razumnu svrhu jer se koristi za ono zbog čega je služnost osnovana, da nije postalo suvišno i da za pristup na poslužno zemljište tuženika ne postoji put iste vrijednosti bilo javni ili neki drugi put, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti da sud na zahtjev tužitelja kao vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukine predmetnu služnost puta.

18. Nisu u pravu tužitelji kada tvrde kako nema nikakve razumne svrhe da je poslužna nekretnina terećena služnosti puta jer da obje nekretnine stranaka imaju jednako prikladan javni prolaz, a manji građevinski zahvat (pomicanje zida garaže na mjesto gdje se nalazila legalna štala) da bi povlasnom dobru omogućio jednake mogućnosti prolaza i provoza kakve trenutno postoje teretom poslužnog dobra.

19. Za dodati je da se prilikom razmatranja činjenica u ovakvoj vrsti sporova treba imati na umu stvarno stanje na terenu, a što je u ovom konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio, posebno u odnosu na odlučnu okolnost kako na terenu postoji visinska razlika između nekretnine tuženika i ceste koja predstavlja javno dobro. Naime, u postupku je sud prvog stupnja utvrdio kako tuženik nema mogućnost pristupa u svoju kuću i iz [adresa] jer se radi o uskoj ulici u primorskom mjestu te da kuća tuženika direktno graniči s ulicom koja je na višem nivou pa ne postoji mogućnost otvaranja ulaza u kuću tuženika, a niti mogućnost izgradnje stepeništa, jer bi to značilo zadiranje na javnu površinu. Ujedno da zbog same konstrukcije kuće tuženika takav građevinski zahvat ne bi bio izvediv jer je [adresa] negdje u nivou polovine visine dnevnog boravka u kući tuženika.

20. Nadalje, kako neposrednim zapažanjem suda u prisutnosti stranaka i vještaka nije utvrđen drugi pristup nekretnini tuženika osim puta za koji je osnovana stvarna služnost sudskom odlukom i kojim putem se tuženik koristi za pristup na svoju nekretninu na kojoj se nalazi njegova kuća, odnosno kako se s obzirom na pretpostavke pod kojima je služnost prolaza preko nekretnine tužitelja osnovana i kao takva upisana u zemljišnoj knjizi, nije izmijenila niti jedna od okolnosti, u smislu pretpostavki za ukidanje služnosti odlukom suda, to se ne mogu prihvatiti neargumentirani, a time i neosnovani žalbeni navodi da je služnost izgubila razumnu svrhu kao i da bi ukidanje bilo korisnije i bolje za gospodarenje nekretninom.

21. Prema tome, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio odlučne činjenice i primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev za ukidanje stvarne služnosti odlukom suda, brisanje njezina upisa iz zemljišnih knjiga, a nastavno i zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova.

22. Odluku o troškovima postupka sud prvog stupnja je donio pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.

23. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud donio zakonitu i pravilnu odluku koju tužitelji iznošenjem vlastitih pravnih shvaćanja nisu uspjeli dovesti u dvojbu pa je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu slijedom čega tužiteljima ne pripadaju ni troškovi žalbe te time, a na temelju odredaba članaka 368. stavka 1. i članka 166. stavka 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.

24. Tuženiku nije obistinjen trošak odgovora na žalbu u okolnostima iz odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 15. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić