Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3231/2024-3

U  I M  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda "Željko Živković i Josipa Simsig Zorić", odvjetnici u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 19, protiv 1. tuženika TP, [adresa] i 2. tuženika ZP, [adresa]., koje zastupa punomoćnik Branimir Zmijanović, odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima 16A Milete, radi ustupa i nepačanja (prestanka uznemiravanja), odlučujući o žalbi 1. tuženika TP i 2. tuženika ZP protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj XIV P-1010/2024 od 30. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 15. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Uvažava se žalba 1. tuženika TP i 2. tuženika ZP, pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj XIV P-1010/2024 od 30. kolovoza 2024. u točki I. izreke, tako da se tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan, a koji glasi:

"Nalaže se tuženicima (imena u nominativu): ad.1 TP i ad.2 ZP, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe, sa dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,28 m2, a koji dio je na skici mjesta očevida dipl. ing. geodezije Antonia Reljanovića od dana 26. siječnja 2023. godine (u daljnjem tekstu: skica), koja skica je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima A-B-C-D-A, kao i sa dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,76 m2, koji je dio skici prikazan likom omeđenim slovima B-F-E-C-B, ukloniti dio terase na drugom katu kuće tuženika u [adresa] izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a kojim dijelom terase su tuženici zašli u opisane dijelove čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice (ime u nominativu) EP, OIB [osobni identifikacijski broj], pa se tuženicima u označenom roku nalaže predati tužiteljici opisane dijelove čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] u vlasnički posjed, te se zabranjuje tuženicima svako opisano ili slično uznemiravanje vlasništva nekretnina tužiteljice ubuduće."

II. Preinačuje se odluka o troškovima postupka sadržana u točki II. izreke, presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj XIV P-1010/2024 od 30. kolovoza 2024. tako da se sudi:

Nalaže se tužiteljici da 1. tuženiku TP i 2. tuženiku ZP naknadi parnične troškove ovoga postupka u iznosu od 1.900,00 eura, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova sastavljanja odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženicima ad.1 TP i ad.2 ZP da u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe, s dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,28 m2, a koji dio je na skici mjesta očevida dipl. ing. geodezije Antonia Reljanovića od dana 26. siječnja 2023. godine (u daljnjem tekstu: skica), koja skica je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima A-B-C-D-A, kao i sa dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,76 m2, koji je dio skici prikazan likom omeđenim slovima B-F-E-C-B, ukloniti dio terase na drugom katu kuće tuženika u [adresa] izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a kojim dijelom terase su tuženici zašli u opisane dijelove čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice (ime u nominativu) EP, OIB [osobni identifikacijski broj], pa se tuženicima u označenom roku nalaže predati tužiteljici opisane dijelove čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] u vlasnički posjed, te se zabranjuje tuženicima svako opisano ili slično uznemiravanje vlasništva nekretnina tužiteljice ubuduće (točka I. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u istoj presudi naloženo je tuženicima ad.1 TP i ad.2 ZP da solidarno naknade tužiteljici ĐP, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 3.654,30 eura, uvećan za zakonske zatezne kamate koje na isti iznos teku od donošenja presude u ovoj pravnoj stvari do konačne isplate, sve u roku od petnaest dana pod prijetnjom ovrhe (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žale se 1. tuženik TP i 2. tuženik ZP (u daljnjem tekstu: tuženici), pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu tužiteljica je osporila sve žalbene navode tuženika kao neosnovane te je predložila da se žalba kao takva odbije.

2.2. Žalba je osnovana.

3. Tuženici u žalbi ističu da je u prvostupanjskom postupku ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a obrazlažući to tvrdnjom da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i da se zbog toga ne može ispitati.

3.1. Suprotno žalbenim navodima tuženika pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina meritornost. Drugo je, međutim, pitanje jesu li razlozi koji su navedeni u pobijanoj presudi prihvatljivi i dovoljno pouzdani da bi se na njima temeljila pobijana odluka kojom je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, a što bi spadalo u ocjenu pravilnosti utvrđenoga činjeničnog stanja, a ne predstavlja postupovnu povredu na koju žalitelji upućuju.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženicima da uklone dio terase na drugom katu njihove kuće u [adresa] izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kojim dijelom terase da su tuženici zašli u dijelove čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K.O. vlasništvo tužiteljice, a na način kako je to detaljno opisano u izreci presude.

5. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da su tuženici rekonstrukcijom svog stambenog objekta te izgradnjom terase na drugom katu istog objekta, zašli u zračni prostor dijelova čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa da su time uznemirili njezino pravo vlasništva tih nekretnina, i to u dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], površine 0,28 m2 i dio čest. zgr. [katastarska čestica]. površine 0,76 m2.

6. Tuženici osporavaju tvrdnje o uznemiravanju tužiteljičina vlasništva navodeći da izvedbom balkona (terase) na katu svog objekta oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nisu zašli u zračni prostor tužiteljičinih nekretnina oznaka čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pri čemu tvrde da je rekonstrukcija objekta izvršena prema ranijem objektu i da je dio ogradnog zida tužiteljičine čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izvedenog na sjeverozapadnoj međi iste nekretnine za ½ dijela suvlasništvo tuženika.

7. Iz stanja spisa i pobijane odluke u bitnom proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio je sljedeće činjenično stanje:

- da iz zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina] proizlazi kako je tužiteljica uknjižena isključiva vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška], čest. zgr. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška], te čest. zgr. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška], dok su tuženici uknjiženi suvlasnici, svako za po ½ dijela suvlasništva glede čest. zgr. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška],

- da iz posjedovnog lista broj 312 za K. O. [katastarska općina] proizlazi kako su posjednicima čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], svako za po 1/5 dijela upisani OP, ČP, FP, NP i HP, sve pok. Đ, dok su u posjedovnom listu broj 310 iste katastarske općine posjednicima čest. zgr. [katastarska čestica] upisani, svako za po 1/12 dijela ČP udova Đ, ŽP – IP žena T, ŽP udova Z, DP žena E, AP žena O, UP pok. Č, ŠP žena F, UP pok. AP, CP udova Z rođena UP pok. AP, BP žena N, VP žena H i GP udova Ž rođena UP pok. Č,

- da iz spisa prvostupanjskog suda poslovni broj P-1711/2006 proizlazi kako je ovdje tužiteljica tužbom od 20. srpnja 2006. pokrenula postupak protiv više trećih osoba (dvadeset tuženika), susljedno protiv istih ishodila presudu 7. veljače 2013., kojom je utvrđena vlasnicom čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], to s ovlaštenjem da prava uknjižiti u zemljišnim knjigama na svoje ime uz istodoban izbris do tada postojeće uknjižbe glede navedenih nekretnina, a koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem Gž-938/2015 od 15. veljače 2016.,

- da je očevidima obavljenim 15. svibnja 2019. i 5. prosinca 2022. u nazočnosti stalnih sudskih vještaka mjernika Antonija Reljanovića dipl. ing. geodezije i SP dipl. ing. geodezije, utvrđeno da su spornu površinu snimili geodetskim instrumentom, da je ta površina identificirana kao dio čest. zgr. [katastarska čestica], površine 0,28 m2 i dio čest. zgr. [katastarska čestica]. površine 0,76 m2, sve K. O. [katastarska općina], a koje površine je na skici mjesta očevida izrađenoj u mjerilu 1:100 (list 71 spisa) vještak Antonio Reljanović od 26. siječnja 2023. prikazao likovima omeđenim slovima „A-B-C-D-A“ (dio čest. zgr. [katastarska čestica]) i „B-F-E-C-B“ (dio čest. zgr. [katastarska čestica]),

- da je geodetskim snimanjem nekretnina tuženika identificirana kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi zatečena kao stambeni objekt tuženika, dok je stambeni objekt tužiteljice identificiran kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] (nije predmet ovog postupka), sve K. O. [katastarska općina],

- da iz nalaza i mišljenja vještaka Vlade Vukelja dipl. ing. građ. u bitnom proizlazi, a s obzirom na utvrđeno stanje nosivog zida kojeg je opisao kao postojećeg između nekretnina stranaka, a na koji su tuženici „naslonili“ terasu u potkrovnom dijelu, u odnosu na detalj, ostatak nosivog zida u prizemlju kuće tužiteljice koji ostatak nosivog zida "visi u zraku", vještak naveo kako ne može sa sigurnošću kazati je li ostatak nosivog zida koji se vidi na fotografiji broj 7 njegovog nalaza i mišljenja po vertikali dio onog nosivog zida na koji su tuženici oslonili ranije opisanu terasu ili je taj ostatak nosivog zida vidljiv na toj fotografiji nalaza i mišljenja umaknut za određenu širinu u prostor objekta tužiteljice,

- da iz iskaza svjedoka JP, građevinskog poduzetnika kojeg su angažirali tuženici radi izgradnje objekta na mjestu ranije postojećeg starijeg objekta proizlazi da u razdoblju rušenja ranije postojećeg objekta i gradnje novog objekta tuženika, nitko nije vršio bilo kakvo geodetsko snimanje nekretnine na kojoj je izveden novi objekt tuženika, da su radovi izvedeni na temelju projektne dokumentacije i u skladu s građevinskom dozvolom, s time što je sve radove nadzirao nadzorni inženjer, da je rušenje starog objekta tuženika započelo od krovišta, da je između dijelova krovišta objekta tuženika koji je rušen i onog dijela krovišta koji je pokrivao susjedni objekt, postojao tzv. drveni ošit širine 5 – 6 cm, da je na etaži ispod, između objekata tuženika koji se rušio i susjednog objekta bio izveden zid od betonskih blokova širine 25,00 cm, a u prizemlju objekta tuženika koji se rušio da je nađen zid širine 70,00 cm i da prilikom gradnje nije bilo posebnih primjedbi.

8. Na temelju navedenog, prvostupanjski je sud smatrao utvrđenim da su tuženici polaganjem (izvedbom) dijela terase svog objekta na drugom katu (etaža pod krovištem), koji dio je prikazan likovima omeđenim slovima A-B-C-D-A i B-F-E-C-B, skice vještaka Antonija Reljanovića (ukupne površine 1,04 m2), zašli u zračni prostor nekretnina tužiteljice za tu površinu, pri čemu zaključuje da su gradnjom dijela terase prekoračili svoju zapadnu među zašavši u nekretninu tužiteljice, pa kako nisu prije reknostrukcije svog starog objekta poduzeli geodetsko snimanje svoje nekretnine, to je pozivajući se na odredbu članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - u daljnjem tekstu: ZVDSP), prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

9. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva ne prihvaća ovaj sud iz razloga što je žalbenim navodima tuženika doveden u sumnju.

10. Odredbom članka 167. stavkom 1. ZVDSP-a, propisano je ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je stavkom 2. istoga članka, propisano da u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

11. U ovom slučaju iz stanja spisa i pobijane odluke proizlazi da osnovano tuženici tvrde da prvostupanjski sud nije nedvojbeno utvrdio da su se tuženici prilikom rekonstrukcije svoga objekta gradeći vertikalnu nosivu konstrukciju polazeći od prizemlja i u prizemlju postojećeg nosivog zida, a na kojem su izgradili tu vertikalu, koja završava spornom terasom, odnosno da su se spornim dijelom te terase za ukupnu površinu od 1,04 m2, proširili u zračni prostor na zapadnu među nekretnina tužiteljice, i to njezine nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] površine 0,28 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] površine 0,76 m2 (1,04 m2).

11.1. Naime, iz iskaza svjedoka RP koji je bio izvođač radova na objektu tuženika, proizlazi da su radovi vršeni na mjestu ranije postojećeg starijeg objekta i da sporni dijelovi terase u cijelosti liježu na nosivi zid objekta tuženika, kao i da je granja vršena prema dokumentaciji i uz nazočnost nadzornog inženjera, a što tužiteljica nije osporila niti je prigovarala tijekom gradnje, što proizlazi iz iskaza toga svjedoka kao i iz iskaza stranka.

11.2. Kako iz iskaza samih stranaka proizlazi, i to da su ranije objekti tužiteljice i tuženika predstavljali jedan objekt koji je bio spojen (ali je imao dva zasebna ulaza), kao što proizlazi i da je objekt tuženika ranije imao gustirnu, koja se nalazila na mjestu gdje se danas nalaze balkoni pred objektom tuženika, a kako i iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju u bitnom proizlazi da se nije moguće precizno očitovati o stvarnoj posjedovnoj međi između nekretnina stranaka, odnosno da ono što bi važilo za krov objekta ne mora nužno vrijediti i za cijeli objekt, tj. za posjedovnu među između kata ili prizemlja objekta, dok iz nalaza i mišljenja vještaka za graditeljstvo proizlazi da ne može sa sigurnošću kazati je li ostatak nosivog zida koji se vidi na fotografiji broj sedam njegovog nalaza i mišljenja po vertikali dio onog nosivog zida na koji su tuženici oslonili terasu ili je taj ostatak nosivog zida vidljiv na toj fotografiji umaknut za određenu širinu u prostor objekta tužiteljice, to se prema stajalištu ovoga suda u takvim okolnostima ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da je u ovom slučaju jedino mjerodavno stenje međe prema katastarskom planu koja je prikazana ravnom crtom počevši od temelja pa do završetka krovišta, a imajući u vidu i usmeno saslušanje vještaka za geodeziju Antonija Reljanovića (ročište 12. rujna 2023.), da od kraja 19. stoljeća do danas, nikada nije bila vršena nijedna izmjera označenih nekretnina stranaka, kao i činjenicu da bi "stare" zgrade stranaka bile sagrađene prije više od 200 godina i da su bloku i da su sada obje renovirane.

12. Stoga, ovaj sud smatra, a uzimajući u obzir sve prethodno navedeno da je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju navedenih činjenica koje je pravilno utvrdio, zbog čega je pogrešno postupio kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice jer nije nedvojbeno dokazala da su je tuženici uznemirili u izvršavanju njezinih ovlasti u pogledu njezinih nekretnina, i to zračnog dijela njezine čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,28 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,76 m2, niti je dokazala način na koji se tim dijelom zračnog prostora koristila prije nego što je rekonstruiran i u čemu bi se sastojalo to uznemiravanje.

12.1. Dakle, u ovom slučaju, kada ocjenom izvedenih dokaza nije moguće nedvojbeno utvrditi osnovanost tužbenog zahtjeva, trebalo je pobijanu odluku preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

13. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, trebalo je na temelju odredbe članka 166. stavka 1. ZPP-a, preinačiti i odluke o troškovima postupka, te tuženicima primjenjujući odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. stavka 1. ZPP-a, dosuditi pripadajući trošak jer su u cijelosti uspjeli u parnici.

13.1. Stoga je tuženicima zastupanim po punomoćniku u osobi odvjetnika priznat trošak prema priloženom troškovniku i vrijednosti predmeta spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine broj 138/23. – u daljnjem tekstu: Tarifa) na temelju Tbr. 9. točke 1. Tarife za zastupanje na osam ročišta (16. svibnja 2018., 15. svibnja 2019., 10. rujna 2019., 5. prosinca 2022., 16. svibnja 2023., 12. rujna 2023., 6. listopada 2023. i 18. lipnja 2024.) po 100 bodova, za zastupanje na jedno ročište (28. lipnja 2022.) po 50 bodova prema Tbr. 9. točki 2. Tarife i prema Tbr. 8. točki 1. Tarife za sastavljanje podneska od 3. listopada 2023. 100 bodova, ukupno 950 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura prema br. 54. Tarife, čini iznos od 1.900,00 eura, koji je iznos na ime troška tužiteljica dužna naknaditi tuženicima, dok tužiteljici trošak ne pripada jer nije uspjela u parnici.

14. Zahtjev tužiteljice za naknadom troška za sastavljanje odgovora na žalbu odbijen je kao neosnovan, iz razloga što prema mišljenju ovoga suda ta radnja nije bila potrebna za parnicu na temelju odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a.

15. S obzirom na navedeno, na temelju odredbe članka 373. točke 3. ZPP-a i članka 380. točke 3. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. stavkom 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Splitu 15. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Arijana Bolanča