REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4281/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽO, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 25. ožujka 2022., broj 34. Pp-1294/2021-17, u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. ŽO, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. ŽO je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu od 25. ožujka 2022., broj 34. Pp-1294/2021-17, okr. ŽO je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 659,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. ŽO osobno, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnim sankcijama, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali samo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je, ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je prvostupanjski sud, pravilno, UO ispitao u svojstvu svjedoka, jer je postupak koji se vodio protiv UO kao okrivljenika, za djelo prekršaja počinjeno istom prilikom, pravomoćno dovršen pa AO u ovom prekršajnom postupku može imati samo i jedino procesnu ulogu svjedoka. Međutim, analizirajući provedeni dokazni postupak, prvostupanjski sud je vršio usporedbu iskaza svjedoka UO s obranom koju je on dao 10. srpnja 2021. u PP Čakovec kada je bio ispitan u svojstvu osumnjičenika.
6. Ista osoba u nekom prekršajnom predmetu ne može imati više procesnih uloga, jer Prekršajni zakon, kao i Zakon o kaznenom postupku, različito reguliraju prava i dužnosti okrivljenika i svjedoka u pogledu njihovog iskazivanja. Upozorenja okrivljeniku se bitno razlikuju od upozorenja svjedoku upravo u pogledu dužnosti istinitog iskazivanja. Dakle, procesna uloga i pozicija svjedoka i okrivljenika su potpuno drugačije, a miješanje procesnih uloga jedne osobe, do čega je svakako došlo time što je prvostupanjski sud koristio obranu koju je AO dao 10. srpnja 2021. u PP Čakovec kada je bio ispitan u svojstvu osumnjičenika, nije dopušteno. Razlog zabrane kumulacije funkcije okrivljenika i svjedoka jest inkompatibilnost njihovih procesnih uloga, tako da ista osoba ne može u istom prekršajnom postupku biti i okrivljenik i svjedok. Iz navedenog razloga, takva saznanja ne mogu biti korištena kao dokaz i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal.
7. Slijedom navedenog, čitajući i analizirajući obranu UO koji u ovom prekršajnom predmetu ima procesni status svjedoka, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer je time presudu temeljio na nezakonitom dokazu. Iz navedenog razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.
8.1. Pritom će prvostupanjski sud obratiti posebnu pozornost na utvrđivanje točne dinamike događanja u vezi početka fizičkog sukoba (iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je inkriminiranom događaju bio prisutan i DO) te će, ako u ponovljenom postupku nedvojbeno utvrdi da je okr. ŽO počinio radnje koje mu se optužbom stavljaju na teret („zapalio hrpu smeća“, „verbalno sukobio“ te „u namjeri da ga udari zamahnuo rukom prema JO“), iste kritički promotriti u skladu s ustaljenom praksom ovog drugostupanjskog suda, sve iz razloga pravilne pravne kvalifikacije djela.
9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
