Broj: Ppž-8002/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. CĐ, zbog prekršaja iz čl. 39. a st. 1. t. 5. i dr. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11., 114/22.), odlučujući o žalbi okr. CĐ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel od 12. srpnja 2024., broj: Pp-4382/2021-11, u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba okr. CĐ, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o zaštitnim mjerama, na način da se okrivljeniku na temelju čl. 32. st. 1. podst. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izriče zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmicama u kojima sudjeluje HNK Rijeka i nogometna reprezentacija Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske, s obavezom javljanja u nadležnu policijsku postaju, u trajanju od 1 (jedne) godine i na temelju čl. 32. st. 1. podst. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izriče zaštitna mjera zabrana odlaska na sve nogometne utakmice u kojima sudjeluje HNK Rijeka i nogometna reprezentacija Republike Hrvatske u inozemstvu, s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave, u trajanju 1 (jedne) godine.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. CĐ je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 50,00 eura (pedeset eura), u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel od 12. srpnja 2024., broj: Pp-4382/2021- proglašen je krivim okr. CĐ da je, na način činjenično opisan u t. 1. u izreci, počinio prekršaj iz čl. 39. a st. 1. t. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa utvrđena novčana kazna 660,00 eura, a u t. 2. u izreci prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. istog Zakona, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa utvrđena novčana kazna 260,00 eura te mu je na temelju čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna 920,00 eura, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1.Na temelju čl. 32. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmicama u kojima sudjeluje HNK Rijeka i nogometna reprezentacija Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske, s obavezom javljanja u nadležnu policijsku postaju, u trajanju 2 (dvije) godine.

1.2.Na temelju čl. 32. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrana odlaska na sve nogometne utakmice u kojima sudjeluje HNK Rijeka i nogometna reprezentacija Republike Hrvatske u inozemstvu, s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave, u trajanju 2 (dvije) godine.

1.3.Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka 60,00 eura.

2.Protiv te presude okr. CĐ osobno je podnio žalbu protiv odluke o prekršajnopravnoj sankciji i to u dijelu javljana u policijsku postaju izrečenih zaštitnih mjera, s prijedlogom da se ne izreknu zaštitne mjere koje bi zasigurno ugrozile njegovu egzistenciju i profesionalnu karijeru.

3.Žalba je osnovana.

4. Okrivljenik u žalbi navodi da je spreman platiti novčanu kaznu koja je za njegove životne prilike previsoka, suglasan je i sa zbranom prisustvovanja svim nogometnim utakmicama (čak i na duži period), međutim, obzirom da su njegovi poslovni angažmani uglavnom izvan Republike Hrvatske (najčešće Portugal) i traju u prosjeku mjesec dana , izrečena mjera javljanja u policijsku postaju prilikom svih utakmica HNK Rijeka u Hrvatskoj i inozemstvu ugrozila bi njegovu profesiju i karijeru. Smatra da mu zaštitna mjera javljanja u policijsku postaju nije potrebna ni nužna s obzirom na prirodu prekršaja i dosadašnje nekažnjavanje te moli da se isto cijeni kod donošenja odluke, uz činjenicu priznanja djela, iskrenog žaljenja i izostanka počinjenja novih prekršajnih djela od predmetnog događaja do danas.

5. Prvenstveno, treba navesti da su čl. 32. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisane zaštitne mjere koje se na temelju tog zakona mogu izreći za prekršaje iz tog Zakona. Sud je dužan izricati zaštitne mjere na način kako su propisane Zakonom, ne može ih mijenjati ili prilagođavati potrebama počinitelja. Za obje zaštitne mjere koje su u ovom predmetu izrečene okr. CĐ propisana je obveza javljanja u policijsku postaju i navedene mjere ne mogu se izreći na drugačiji način, konkretno bez te obveze.

6. Ispitujući, odluku o izrečenim zaštitnim mjerama, ovaj drugostupanjski sud smatra da inkriminirana ponašanja okrivljenika predstavljaju teži oblik kršenja propisa sprječavanja nereda na športskim natjecanjima. Naime, okrivljenik je kritične prigode kao navijač HNK Rijeka, po završetku nogometne utakmice ušao u natjecateljski prostor nogometnog stadiona Rujevica, prilikom pozdravljanja navijača od strane igrača HNK Rijeka tako da je sa sjeverne tribine preskočio zaštitnu ogradu koja dijeli gledateljskog od natjecateljskog prostora te je zatim ušao u natjecateljski prostor, boraveći pri tom na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju pri koncentraciji alkohola od 2.04 g/kg. Pri tome, okolnost koja se ističe žalbom, da li je prišao igračima HNK Rijeka ili ne, nije od utjecaja, budući da navedena okolnost ne čini odlučnu činjenicu prekršaja iz čl. 39. a st. 1. t. 5. navedenog Zakona. Okrivljenik je na opisani način stvarao nered i na opisani način poticao i druge gledatelje na nerede. Imajući u vidu zaštitni objekt Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskih natjecanja i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži, kao i društvenu opasnost prekršaja koju predstavljaju prekršaji sankcionirani tim Zakonom, po ocjeni ovog suda, upućuje na nužnost izricanja zaštitnih mjera iz čl. 32. st. 1. podst. 1. i podst. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji su predmet ovog postupka i kako bi se dodatno preventivno djelovale na buduće ponašanje okrivljenika.

6.1.Međutim, duljina trajanja izrečenih zaštitnih mjera dvije godine, po ocjeni ovog suda, odmjerena je u predugom trajanju. Cijeneći da iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije proizlazi da okrivljenik do sada nije osuđivan, a u spisu nema podataka da je protiv njega u tijeku neki drugi postupak te imajući u vidu odredbu čl. 51. a Prekršajnog zakona kojom je propisano načelo razmjernosti, ovaj sud smatra da u ovom slučaju izrečene zaštitne mjere u trajanju dvije godine nisu u razmjeru s težinom počinjenih prekršaja, prekršaja koji se mogu očekivati, kao i o stupnju počiniteljeve opasnosti.

6.2.Iz navedenih razloga, ovaj sud je preinačio pobijanu presudu i okrivljeniku izrekao zaštitne mjere kao u t. I. izreke ove presude, smatrajući da je za postizanje svrhe zaštitnih mjera iz čl. 51. a Prekršajnog zakona nužno izreći zaštitne mjere (čl. 32. st. 1. podst. 1. i podst 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima), međutim u trajanju od jedne godine, a što je, po ocjeni ovog suda, sukladno načelu razmjernosti propisanim čl. 51.a Prekršajnog zakona.

7.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, okrivljenik ostvaruje redovna primanja, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 50,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 15. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.