REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4646/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirte Matić, predsjednik vijeća, Marine Veljak, suca izvjestitelja i Kamelije Parać, člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom NITOR d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge, u stečaju, Vukasova 2, Split, OIB 97553872697, odlučujući o žalbi GŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i o žalbi GŠD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Doris Košta, odvjetnica u Splitu, protiv rješenja Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-92/2019-707 od 9. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se žalbe GŠ iz [adresa] i GŠD od 4. studenog 2024. kao neosnovane i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-92/2019-707 od 9. listopada 2024.

II. Odbacuje se dopuna žalbi GŠ iz [adresa] i GŠD od 2. prosinca 2024. kao nepravovremena.

III. Odbacuju se žalbe ZŠ i SŠ od 4. studenog 2024. protiv rješenja Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-92/2019-707 od 9. listopada 2024. i dopune tim žalbama od 2. prosinca 2024. kao nedopuštene.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-92/2019-707 od 9. listopada 2024. odbijen je kao neosnovan prijedlog GŠ i GŠD iz [adresa] koji glasi:

„I. Radi utvrđivanja stanja i vrijednosti nekretnine (vrijednosti nekretnine izražene u novcu u visini tržišne vrijednosti te nekretnine), a radi utvrđivanja visine nastale štete, provođenjem očevida i vještačenjem i to nekretnine u zemljišnim knjigama oznake katastarske čestice zem. [katastarska čestica] stambeno-poslovna zgrada, dvor 2.188 m2, stambeno-poslovna zgrada 1030 m2, dvor 1158 m2, ukupno 2188 m2 z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], 65. Suvlasnički dio: 450/7559 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-65) dijela, koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom parkirnog mjesta označenog PM.12, površine 19,68 m2, na etaži podrum 1, sa pripadajućom prohodnom terasom površine 430,47 m2, položenom na V. katu ispod ravnog krova sa sjeverne strane objekta, sveukupne površine 450,15 m2 određuje se izvođenje osiguranjem dokaza putem ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke.

II. Osiguranje dokaza izvršit će se očevidom na licu mjesta, pregledom nekretnine, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine.

III. Predlagatelji osiguranja predujmit će sve troškove potrebne za provođenje osiguranja dokaza u roku i iznosu koji sud odredi..“.

2. Prvostupanjski sud je prijedlog za osiguranje dokaza odbio s obrazloženjem da je prije javne dražbe i pravomoćnog rješenja o dosudi predmetne nekretnine koja je kupcu već predana u posjed, predmetna nekretnina bila dvaput procijenjena, i to prije donošenja rješenja o prodaji - prije ročišta radi izjašnjenja o vrijednosti imovine stečajnog dužnika, i nakon toga, povodom prigovora ĆŠ i GŠD, ovdje predlagatelja osiguranja dokaza. Povodom njihovih prigovora 19. prosinca 2023. izvršen je očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka Ivana Mijanovića koji je utvrdio tržišnu vrijednost nekretnine te je na temelju njegovog nalaza sud odredio početnu vrijednost predmetne nekretnine, FINA je provela postupak elektroničke javne dražbe te je konačno nekretnina pravomoćno dosuđena i predana kupcu.

Stoga prvostupanjski sud prijedlog za ponovnom procjenom iste nekretnine smatra neutemeljenim, navodeći i da su predlagatelji u provedenom stečajnom postupku isticali određene nepravilnosti o čemu je u zakonom propisanom postupku već odlučeno. Uz navedeno, u obrazloženju sud navodi da predlagatelji osiguranja u svom prijedlogu nisu uopće naveli ni koje su to činjenice odnosno okolnosti zbog kojih se predloženi dokaz ne bi mogao kasnije izvesti, ili bi to bilo otežano.

3. Protiv ovog rješenja žale se 4. studenog 2024. stečajni vjerovnici ĆŠ i GŠD te ZŠ i SŠ zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, navodeći da su oni predložili osiguranje dokaza kojeg nisu naslovili na poslovni broj stečaja pa je po njihovom prijedlogu trebalo formirati novi spis jer je osiguranje dokaza zaseban izvanparnični postupak, tim više što je predlagateljima upravo u stečajnom postupku nastala šteta radi koje su i podnijeli prijedlog za osiguranje dokaza.

Uz navedeno ističu i da je stečajna upraviteljica Ivanka Sušić za stečajnu upraviteljicu izabrana slučajnim odabirom što je dio manipulacije koja se događa u ovom stečajnom predmetu.

Nadalje, tvrde da je nekretnina koja je predmet prijedloga za osiguranje u stečajnom postupku dosuđena kupcu, ali je u istom stečajnom postupku bila pogrešno procijenjena tako da joj je bitno umanjena početna cijena jer je prenisko procijenjena i sud je njenu vrijednost utvrdio bez da je procijenjenu vrijednost uvećao za pripadajući porez na dodanu vrijednost kao što je učinio za druge nekretnine u tom istom stečajnom postupku.

Budući da će im svako kasnije dokazivanje štete biti otežano, odnosno nemoguće, te kako zbog postupanja protivnika osiguranja već sada trpe štetu, koja će se svakim daljnjim odlaganjem sve više povećavati, smatraju očitim da su se stvorile zakonske pretpostavke za pokretanje postupka radi osiguranja dokaza za kojeg predlažu formirati poseban spis sukladno odredbi članka 272. Zakona o parničnom postupku. Ovo najviše iz razloga što se ne slažu sa stavom prvostupanjskog suda da su na eventualne nepravilnosti glede procjene predmetne nekretnine u stečajnom postupku mogli ukazivati u provedenom stečajnom postupku. Predlažu ukinuti pobijano rješenje (pogrešno navode-presudu) i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugim sucem u zasebnom postupku, a podredno preinačiti ga odlukom drugostupanjskog suda kojom će biti određeno predloženo osiguranje dokaza.

4. Dana 2. prosinca ĆŠ, GŠD, ZŠ i SŠ podnijeli su dopunu žalbe navodeći da dostavljaju novu činjenicu i dokaz iz kojih je razvidno da su svi njihovi navodi iz prijedloga za osiguranje dokaza osnovani, i to novinski članak izdavača Slobodna Dalmacija od 22. studenog 2024. naslova „KŠ, proslavljena sportašica i nevjesta splitskog poduzetnika gradi stan na vrhu zgrade. Susjedi uznemireni“.

5. Stečajna upraviteljica Ivanka Sušić očitovala se na žalbu od 4. studenog 2024. citirajući dio teksta sa str. 2. žalbe: „Suvlasnički dio: 450/7559 etažno vlasništvo (E-65) dijela, koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom parkirnog mjesta označenog PM.12, površine 19,68 m2, na etaži podrum 1, s pripadajućom prohodnom terasom površine 430,47 m2, položenom na V. katu ispod ravnog krova sa sjeverne strane objekta, sveukupne površine 450,15 m2, a u naravi stan“, ističući da je navod „u naravi stan“ netočan, budući da taj stan u naravi ne postoji, što pokazuje sudski očevid na taraci s ovlaštenim procjeniteljem Ivanom Mijanovićem, i e-mail Stano-uprave d.o.o. iz Splita koja održava stambenu zgradu, koji dostavlja u privitku.

6. Žalbe ZŠ i SŠ od 4. studenog 2024. i njihova dopuna od 2. prosinca 2024. su nedopuštene zbog nedostatka pravnog interesa, s obzirom da nisu podnijeli prijedlog za osiguranje dokaza o kojem je pobijanim rješenjem odlučeno, slijedom čega su na temelju odredbe članka 358. stavka 2. i članka 367. stavka 1. i članka 381. stavka 1. Zakona o parničnom postupku odbačene, kako je riješeno u točki II. izreke.

7. Dopuna žalbe ĆŠ i GŠD od 2. prosinca 2024. je nepravovremena te je na temelju odredbe članka 358. stavka 2. i članka 367. stavka 1. i članka 381. stavka 1. Zakona o parničnom postupku odbačena, kako je riješeno u točki III. izreke ovog rješenja.

8. Žalbe ĆŠ i GŠD od 4. studenog 2024. nisu osnovane.

9. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. i članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio ni bitne povrede postupka na koje ukazuju žalitelji ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a na pravilno utvrđene odlučne činjenice prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Predlagatelji su prijedlog za osiguranje dokaza od 8. listopada 2024. podnijeli u okviru stečajnog postupka, u predmetu poslovni broj St-92/19, s tim da su podneskom od 10. listopada 2024. predložili sudu da podneseni prijedlog za osiguranje dokaza izdvoji iz predmeta poslovni broj St-92/19 i da ga formira u zasebni predmet pod novim poslovnim brojem.

Budući da se dokazivanje izvodi radi upotrebe određenih dokaznih sredstava u parnici, dokazi se u pravilu izvode u parničnom postupku u kojem trebaju poslužiti kao osnova za utvrđivanje važnih činjenica, ali se mogu izvesti i prije pokretanja parnice, u svrhu zamrzavanja odnosno utvrđivanja postojeće situacije, ako postoji bojazan da se neće moći kasnije izvesti ili bi njihovo kasnije izvođenje bilo otežano. Stoga, budući da je prijedlog podnesen u stečajnom postupku, prije nego što je pokrenuta parnica, žalitelji neosnovano smatraju da je time što je o njihovom prijedlogu odlučio u okviru stečajnog postupka sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a.

11. Osim toga, iako je u prijedlogu za osiguranje dokaza kao protivnik osiguranja označen stečajni dužnik te u žalbi predlagatelji osiguranja ističu da im šteta, čiju naknadu namjeravaju tražiti u odgovarajućem postupku, nastaje zbog postupanja protivnika osiguranja, oni istovremeno tvrde da je početnu cijenu predmetne nekretnine bitno umanjio prvostupanjski sud, time što je nije uvećao za pripadajući PDV, nije uzeo u obzir novije vještačenje koje pokazuje veću cijenu kao ni objavljene podatke o općem porastu cijena pa je utvrdio njenu vrijednost znatno ispod realne tržišne vrijednosti.

U postupku radi osiguranja dokaza nije dopušteno raspravljati o pravnom odnosu između stranaka, ali, prema izričitoj odredbi članka 274. ZPP-a u podnesku kojim traži osiguranje dokaza predlagatelj je dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje tih dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistječe da on nije poznat. Budući da su predlagatelji osiguranja u prijedlogu samo paušalno naveli da im šteta nastaje zbog postupanja protivnika osiguranja, kojeg su označili kao osobu stečajnog dužnika, dok razlog nastanka štete opisuju kao postupanje suda, da bi konačno naveli da će im svako kasnije dokazivanje nastale štete biti značajno otežano odnosno nemoguće zbog prodaje nekretnine, za koju sami navode da je u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje dokaza već bila prodana i predana kupcu, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da predlagatelji zapravo nisu naznačili prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, a ni razloge zbog kojih smatraju da je izvođenje tih dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije dokazi neće moći izvesti ili će njihovo izvođenje biti otežano te konačno da nisu dokazali ni da postoji opravdana bojazan da se predloženo osiguranje dokaza očevidom na licu mjesta, pregledom nekretnine i utvrđenjem njene vrijednosti kasnije neće moći izvesti ili da će kasnije izvođenje tog dokaza biti otežano, što su prema odredbi članka 272. stavka 1. i članka 274. ZPP-a pretpostavke za podnošenje osnovanog prijedloga za osiguranje dokaza.

12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 10. SZ-a te s člankom 272. stavkom 1. i člankom 274. ZPP-a, žalbe predlagatelja (u dijelu u kojem su pravovremene) odbijene su kao neosnovane i pobijano rješenje je potvrđeno.

Zagreb, 15. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Mirta Matić