Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2322/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Laljek u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u postupku rješavanja o zahtjevu okrivljenog VP, za naknadu troškova prekršajnog postupka na teret proračunskih sredstava, zastupan po Vjenceslavi Radmanović, odvjetnici iz Rijeke, rješavajući o žalbi okrivljenog VP, podnesenoj protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Vijeća za prekršaje, KLASA: 413-01/21-26/148, URBROJ: 513-02-6001/5-23-11 od 10. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okrivljenog VP, ukida se pobijano rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem djelomično je prihvaćen zahtjev okrivljenog VP za naknadu troškova prekršajnog postupka na ime nagrade branitelja u iznosu od 279,96 eura / 2.109,38 kuna, dok je u preostalom dijelu u iznosu od 1.534,61 eura / 11.562,50 kuna zahtjev za naknadu troškova prekršajnog postupka odbijen kao neosnovan.
2. Protiv navedenog rješenja okrivljenik je putem punomoćnika podnio žalbu „iz svih zakonom predviđenih razloga“, navodeći u bitnome da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije pravilno i na zakonu osnovano primijenilo odvjetničku tarifu kada je donosio pobijano rješenje. Žalitelj ističe da mu nije priznat trošak sastava prigovora na zapisnik o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika, iako je taj trošak neizostavno morao biti priznat jer na posljednjoj stranici Zapisnika stoji Uputa o pravnom lijeku za podnošenje prigovora u roku od 3 dana. Da nije podnio prigovor, okrivljenik bi bio suglasan s navodima iz Zapisnika, a koji je, razvidno je iz tijeka postupka, bio neosnovan jer nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje ga se optužuje. Podneseni prigovor se navodi i u Prekršajnom nalogu 59/2020 od 21. prosinca 2020., ali i u Rješenju Vijeća za prekršaje od 12.12.2022. Nadalje, žalitelj ističe da je pogrešno primijenjena Odvjetnička tarifa i Tbr. 22. i 20. jer se ovdje ne radio o Tbr. 20. t. 1. o neprocjenjivom predmetu, već o Tbr. 20. t. 2. procjenjivom predmetu odnosno, da je navodna imovinska korist koja se stavljala na teret okrivljeniku u iznosu od 106.500,00 kn. Stoga je za prigovor pravilno zatraženo u troškovniku iznos od 3.125,00 kn. Sa istog osnova, odnosno istog Tarifnog broja, jer se radi o procjenjivom predmetu, zatražen je pristup na ročište 09.11.2022. u iznosu od 4.687,50 kn. Na sve iznose se potražuje porez na dodanu vrijednost u iznosu od 25%.
3.Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
4.Žalba je osnovana.
5.Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 211. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: ovaj Sud) utvrdio je da nije pravilna odluka prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak o troškovima postupka.
6.Naime, u skladu s pravnim stajalištem zauzetim na sjednici Odjela za prekršaja iz područja gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 11. listopada 2019., u konkretnom slučaju treba primijeniti Tbr. 4. toč 1. al. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23.) – dalje u tekstu Tarifa, kojom je određeno „da za obranu u prekršajnom postupku ako se uz izricanje novčane kazne ili kazne zatvora može izreći i kazna oduzimanja predmeta koji su bili upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje prekršajnog djela, odnosno ako se može izreći kazna oduzimanja imovinske koristi nastala izvršenjem prekršajnog djela - odvjetniku pripada nagrada po Tbr. 7. toč. 1., ovisno o vrijednosti oduzetog predmeta odnosno imovinske koristi“, jer u konkretnom slučaju, za prekršaj koji se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavljao na teret, uz kaznu bilo je moguće izreći oduzimanje imovinske koristi.
7. Nastavno, sukladno Tbr. 7. toč. 1. u svezi s Tbr. 4. toč. 1. al. 8. Tarife, sukladno visini imovinske koristi koju je bilo moguće izreći, okrivljeniku pripada 250 bodova za sastav prigovora protiv prekršajnog naloga i 250 bodova za zastupanje na ročištu od 9.11.2022., jer se radi o visini imovinske koristi od 106.500,00 kuna, koji ulazi u raspon 13.272,01 do 33.181,00 eura, sukladno sada važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj (ranije je to bio raspon od 100.000,01 do 250.000,00 kuna) iz Tbr. 7. toč. 1. navedene Tarife.
8.S tim u vezi treba napomenuti da glava VII. Tarife ima naziv „UPRAVNI POSTUPAK“, a u ovom prekršajnom predmetu Vijeće za prekršaje vodilo je prekršajni postupak sukladno odredbama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), te je izdalo prekršajni nalog na temelju Prekršajnog zakona, a nije vodilo porezni, odnosno carinski postupak, pa sukladno tome, pravilno je trebalo primijeniti tarifne brojeve Tarife koji se odnose na prekršajni postupak.
9. Također, napominje se da su osnovani navodi žalbe kada se ističe da je okrivljeniku trebalo priznati trošak sastava prigovora na Zapisnik o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa. Ovo stoga što se ne mogu prihvatiti razlozi prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak kojim kao razlog navodi da navedeni prigovor nije bio potreban za vođenje konkretnog prekršajnog postupka, odnosno isti predstavlja trošak koji nije vezan za vođenje konkretnog prekršajnog postupka. Naime, odredbom članka 138. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da su troškovi prekršajnog postupak izdaci učinjeni u povodu prekršajnog postupka od njegova pokretanja, pa i prije, pa sve do njegova završetka, te izdaci za uništenje oduzetih predmeta prekršaja. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj Kž-286/16-3 od 6. lipnja 2016. troškovi kaznenog postupka su izdaci od započinjanja (ne od početka) pa do završetka kaznenog postupka, ali i izdaci za dokazne radnje prije početka kaznenog postupka.
10.Vezano za ovaj predmet koji je dostavljen na odlučivanje ovom Sudu, kako je nakon provedenog postupka, prekršajni postupak protiv okrivljenog VP obustavljen na temelju članka 182. stavka 3. Prekršajnog zakon, isti se ne može naći u situaciji da sam snosi trošak nagrade i nužnih izdataka njegovog branitelja, koji trebaju pasti na teret proračunskih sredstava, a koji su nastali prije započinjanja prekršajnog postupka, konkretno podneska – prigovora koji je branitelj sastavio prije pokretanja prekršajnog postupka u vrijeme kada je obavljen nadzor po ovlaštenim carinskim službenicima, koji su sastavili zapisnik o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika koji je obveznik fiskalizacije, tijekom kojeg poreznog nadzora je okrivljenik imao svojstvo osumnjičenika, na zapisnik je kao porezni obveznik, tada u svojstvu osumnjičenika, imao pravo podnijeti prigovor, koji je putem braniteljice i podnio, a isti predstavlja podnesak s navođenjem činjenica i obrazloženim dokaznim prijedlozima.
11.Slijedom svega navedenog, na temelju podnesenog troškovnika sa pobrojenim radnjama u postupku obavljenim od strane braniteljice okrivljenika, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak dužno je pravilno primijeniti Tarifu i svrstati svaku pojedinu obavljenu radnju pod odgovarajući tarifni broj te ocijeniti opravdanost troškovnika u pogledu svake pojedine radnje poduzete u korist okrivljenika i njezinog iznosa, time da prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak mora odlučiti o zahtjevu za naknadu troškova postupka unutar granica postavljenog zahtjeva, što uključuje i njegovu visinu, slijedom čega ni u kojem slučaju u odluci o troškovima ne smije doći do prekoračenja iznosa zatraženog zahtjevom za naknadu troškova postupka.
12. Stoge je trebalo prihvatiti žalbu i na temelju odredbe članka 211. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona prvostupanjsko rješenje ukinuti te spis predmeta vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovno odlučivanje, u kojem će vodeći računa o navodima žalbe i razlozima ovog drugostupanjskog rješenja, provjeriti visinu zatraženih troškova te u skladu s utvrđenim donijeti novu na zakonu osnovanu i u svemu valjano obrazloženu odluku, vodeći pritom računa o tome da okrivljenik ima pravo i na trošak za sastav žalbe na rješenje o trošku u skladu s važećom Tarifom (Tbr. 5. toč. 5.).
13.Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 15. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Vijeću za prekršaje, u 5 (pet) otpravaka: za spis, VP i odvjetnicu.
