REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4816/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lenka Ćorić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA, Zagreb, Perkovčeva 2, OIB 68250100951, kojeg zastupa punomoćnik Luka Kipa, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2806/2023 od 15. srpnja 2024., 15. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2806/2023 od 15. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2806/2023 od 15. srpnja 2024. određeno je da se tužba u ovom predmetu smatra povučenom.
2. Protiv tog rješenja tužitelj je pravovremeno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka. U žalbi navodi kako je povrijeđena odredba članka 295. stavka 2. Zakona o parničnom postupku budući da se rješenje o povlačenju tužbe može donijeti tek ako stranke neopravdano izostanu s ročišta, a u ovom konkretnom slučaju stranke su obavijestile sud o opravdanim razlozima za odgodu ročišta. Smatra da je sud trebao postupiti u skladu sa stranačkom dispozicijom zato što je jasno manifestirana volja parničnih stranaka da se ročište odgodi i u prilog tome poziva se na ustaljenu sudsku praksu. Pored toga, tvrdi kako je punomoćnik tužitelja bezuspješno pokušavao telefonski kontaktirati sud, kao i da je tijekom ovoga postupka sud dva puta uvažio procesne dispozicije stranaka i prihvatio suglasne prijedloge za odgodu ročišta, pa je tužitelj imao legitimna očekivanja da neće trpjeti štetu zbog toga što je propustio ročište iz opravdanih razloga. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
5. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeno je kako stranke nisu pristupile na ročište zakazano za dan 15. srpnja 2024. na kojemu je pozvani vještak trebao usmeno iznijeti svoj nalaz i mišljenje sačinjen još od 28. studenoga 2022., kao i da je zakonski zastupnik tuženika podneskom od 15. srpnja 2024. predložio odgoditi ročište u skladu s dogovorom s punomoćnikom tužitelja koji je izvijestio zastupnika tuženika da zbog neproduljena kartice e-Komunikacije nije u mogućnosti dostaviti podnesak sudu. Prvostupanjski sud je taj razlog ocijenio neuobičajenim i neosnovanim, pa je pozivom na odredbu članka 295. stavka 2. ZPP-a donio pobijano rješenje.
6. Prema odredbi članka 295. stavka 2. ZPP-a (u sadržaju koji se primjenjuje u ovoj pravnoj stvari s obzirom na vrijeme pokretanja postupka i stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 80/22), ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.
7. Stoga su točne tvrdnje žalitelja da se zakonska presumpcija o povlačenju tužbe može primijeniti samo u slučaju kada obje stranke neopravdano izostanu s ročišta. To znači da za izostanak stranaka mora postojati opravdani razlog. U podnesku tuženika od 15. srpnja 2024. najprije je navedeno da tuženik predlaže odgoditi ročište u skladu s dogovorom s punomoćnikom tužitelja koji nije mogao dostaviti podnesak sudu zbog toga što mu nije produljenja kartica e-Komunikacije. Iz toga dijela podneska doista ne proizlazi nikakav opravdan razlog za odgodu ročišta.
8. Naime, suprotno stajalištu žalitelja ne postoji pravo stranaka da traže odgodu ročišta ako za to ne postoji opravdan razlog. Stranačka dispozicija na koju se poziva žalitelj odnosi se na disponiranje tužbenim zahtjevom (povlačenje, odricanje ili priznanje tužbenog zahtjeva odnosno sklapanje nagodbe) kako je to propisano člankom 3. ZPP-a, ali se ne proteže na upravljanje postupkom i rukovođenje glavnom raspravom (članci 314. i 315. ZPP-a). S druge strane, sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja u razumnom roku sa što manje troškova i onemogućiti svaku zloupotrebu prava (članak 10. ZPP-a). Odredba članka 498. ZPP koja je obvezivala sud da uvaži prijedlog stranaka za odgodu ročišta zbog pokušaja sklapanja nagodbe, brisana je još novelom ZPP-a iz 2013. godine.
9. Međutim, u navedenom podnesku tuženika je, osim postojanja suglasnog prijedloga stranaka za odgodu ročišta, navedeno i da punomoćnik tužitelja nije u mogućnosti sudjelovati na ročištu zbog prometne nesreće i da je zbog toga tuženik suglasan s odgodom ročišta, a o tome razlogu za odgodu ročišta u pobijanom rješenju nije ništa navedeno.
10. Stoga se za sada ne može ispitati jesu li stranke neopravdano izostale s ročišta (tužitelj zbog prometne nesreće punomoćnika, a tuženik zato što ga je tužitelj o tome obavijestio) i je li slijedom toga pravilno primijenjena odredba članka 295. stavka 2. ZPP-a.
11. Zato je pobijano rješenje ukinuto i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.
12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ispitati postoje li opravdani razlozi koji su tužitelja spriječili da izostane s ročišta zakazanog za 17. srpnja 2024., te ovisno o tome ponovo odlučiti o ispunjenu pretpostavki za donošenje rješenja o presumiranom povlačenju tužbe.
13. Zaključno je potrebno upozoriti prvostupanjski sud da se nakon objave rješenja na ročištu protiv kojega je dopuštena žalba, strankama dostavlja ovjereni prijepis rješenja (članak 343. stavak 2. ZPP-a) odnosno da je sud dužan izraditi izvornik i prijepis rješenja na zakonom propisan način (članak 345. u vezi s člankom 338. ZPP-a koji se na temelju članka 347. ZPP-a primjenjuje i na rješenja) u obliku kakav je propisan Sudskim poslovnikom za sudske odluke (članci 59. do 64.) i vlastoručno ga i elektronički potpisati, jer izvornik i ovjereni prijepis sudske odluke kojom se završava postupak, ne može zamijeniti zapisnik o ročištu na kojem je odluka donesena i objavljena, makar sadržavao obrazloženje odluke i uputu o pravu na podnošenje pravnog lijeka.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Sudac
Lenka Ćorić
