Poslovni broj: Pp-1192/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji tog suda Mirjani Milković-Srhoj uz sudjelovanje Martine Rudan kao zapisničarke u žurnom prekršajnom postupku protiv okrivljenice MU, koju brani Tomislav Sopjanac, odvjetnik u Dubrovniku, po prigovoru na obavezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Dubrovnik pod Klasom: 211-07/23-4/97097, Urbroj: 511-03-14-23-1 od 15. prosinca 2023. godine, radi prekršaja iz članka 51. stavak 5. u svezi članka 293. stavak 1. i članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine RH 67/08, 74/11, 80/13 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 114/22), na temelju članka 244. Prekršajnog zakona (Narodne novine RH br.107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICA: MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1951. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH,

k r i v a  j e

I. što je dana 15. studenog 2023. godine oko 15,50 sati, upravljala osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ul. Splitski put u Dubrovniku, u smjeru zapada, dolaskom kod kbr. 1. nije prilagodila brzinu kretanja vozila osobinama i stanju cesta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila te gustoći prometa (nailazak na zaustavljena vozila, naseljeno mjesto, blizina semaforiziranog raskrižja, kolnik mokar od kiše), radi čega nije pravovremeno zaustavila svoje vozilo kada to konkretni uvjeti zahtijevaju, radi čega je, prednjim dijelom vozila udarila u stražnji dio osobnog vozila reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je ispred nje u istom smjeru upravljao AU, a koji se u trenutku prometne nesreće nalazio zaustavljen pred raskrižjem [adresa] i ŽU, radi crvenog svjetla na semaforu,

čime je počinila prekršaj iz članka 51. stavak 5. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II. što je nakon prouzrokovane prometne nesreće, osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], napustila mjesto događaja, a da sa drugim sudionikom prometne nesreće nije popunila i potpisala Europsko izvješće ili na drugi način razmijenila podatke o sebi i vozilu,

čime je počinila prekršaj iz članka 176. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

III. Radi toga se okrivljenici, na temelju cit. propisa, a primjenom odredbe članka 37. i članka 39. Prekršajnog zakona za prekršaj iz točke I. utvrđuje novčana kazna u iznosu od 100,00 eura, a za prekršaj iz točke II. utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 200,00 eura, pa joj se

i z r i č e

novčana kazna u ukupnom iznosu od 300,00 eura.

IV. Okrivljenica je novčanu kaznu dužna uplatiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka ove presude. Ukoliko u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, a u protivnom dužna je platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci (300,00 eura).

V. Temeljem članka 139.stavak 3., a u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 30,00 eura u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ukoliko se trošak postupka ne uplati u zadanom roku izvršit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Postaja prometne policije Dubrovnik izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice radi prekršaja opisanih u izreci koji je po prigovoru stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenica u pisanoj obrani navodi da u cijelosti poriče navode iz obaveznog prekršajnog naloga iz razloga jer prekršaj koji joj se stavlja na teret uopće nije počinjen na način kako je predočeno prekršajnim nalogom, odnosno bitna obilježja tog prekršaja nisu ostvarena. Naime, prilikom predmetnog događaja prema gestikulaciji vozača razumjela je kako nije došlo do materijalne štete čime, posljedično, nije smatrala kako bi uopće bilo potrebno zadržati se na mjestu događaja. Navedeno smatra logičnim jer nije udarila u vozilo punom brzinom već se samo "naslonila" obzirom je bila u zaustavljanju, ali je zbog slabe vidljivosti i zamagljenog stakla (kojeg je nastojala očistiti prilikom zaustavljanja na semaforu) kasno zakočila odnosno zaustavila svoje vozilo u potpunosti. Dakle, ne poriče da je doista tog dana došlo do kontakta s drugim vozilom, međutim, ističe kako je isto posljedica manje neopreznosti, a posebice kako nije bilo namjere napustiti mjesto nezgode i time onemogućiti vozaču drugog vozila naplatu nastale mu štete, a sve upravo iz razloga jer na vozilima nije bilo vidljivih tragova materijalne štete. Također, a iako ne poriče da je eventualno i došlo do nastanka materijalne štete na drugom vozilu, ukazuje kako na strani njezina osiguravatelja još nije došlo do zahtjeva za naknadu štete radi popravka drugog vozila, iz čega pak zaključuje da je eventualna šteta bila neznatna. Iz svega navedenog proizlazi kako je vozač drugog vozila smatrao shodnim da se zaustave nakon prolaska kroz semafor, te u tom pravcu očigledno i gestikulirao, ali je očito pogrešno protumačila takvu gestikulaciju i nastavila vožnju, što je njoj bilo jasno nakon što su je kontaktirali djelatnici policije. Obzirom da nije mogla doći u policijsku stanicu jer je u to vrijeme čuvala maloljetnu djecu (svoju unučad), djelatnici policije su obavili očevid na lokaciji njezina vozila, prilikom čega je podrobno dala izjavu o svim okolnostima predmetnog događaja. Krajnje ističe da se kaje radi nastalog događaja, te izražava žaljenje radi prouzročenog pa moli sud da isto uzme u obzir prilikom izricanja sankcije. Slijedom svega navedenog, a obzirom na iznesene navode, moli sud da prilikom donošenja presude uvaži izloženo činjenično stanje i sve relevantne okolnosti predmetnog događaja.

3. Izvršen je uvid u potvrdu Odjela prekršajne evidencije.

4. Na temelju provedenog postupka, smatra se dokazanim da je okrivljenica počinila prekršaje činjenično opisane i pravno kvalificirane kao u izreci.

5. Okrivljenica poriče navode optužnog akta, međutim obranom u biti ne poriče prekršaje , već opisuje okolnosti pod kojima su počinjeni.Iz njezine obrane, poglavito djela u kojem navodi da se dolaskom do mjesta događaja nije uspjela pravovremeno zaustaviti već se vozilom “naslonila” na vozilo koje se zaustavilo radi crvenog svjetla na semaforu, zaključuje se da je izazvala prometnu nesreću jer je svojim ponašanjem u prometu postupila protivno odredbi članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U smislu te odredbe, vozač je dužan način upravljanja vozila prilagoditi konkretnim prometnim okolnostima, odnosno upravljati vozilom tako da njime stalno i potpuno vlada, te da je u stanju poduzeti svaku potrebnu mjeru i radnju u cilju izbjegavanja eventualne opasnosti koju pod određenim uvjetima može i mora predvidjeti.

Kako je dakle postupanje okrivljenice protivno naprijed cit. odredbi Zakona , u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom to je ostvarila obilježja prekršaja iz primjenjene odredbe navedene u točki I. izreke.

6. Iste zgode okrivljenica je povrijedila i odredbu članka 176. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojoj odredbi, vozači, sudionici prometne nesreće , u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. Stoga, u djelu okrivljenice, ostvarena su obilježja prekršaja iz primijenjene odredbe navedene u točki II. Izreke. Okolnosti počinjenja prekršaja vezane za pogrešno protumačenu gestikulaciju vozača vozila u koje je udarila, ne mogu je osloboditi prekršajne odgovornosti jer je bila dužna postupiti u skladu s naprijed citiranom odredbom Zakona.

7. Slijedom izloženog, za počinjene prekršaje okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena.

8. Prilikom odlučivanja o kažnjavanju bilo se mišljenja da se u konkretnom slučaju može primijeniti institut ublažavanja kazne propisan odredbom članka 37. Prekršajnog zakona. Naime, okrivljenica do sada nije kažnjavana, a što svakako ukazuje da nije osoba sklona činjenju prekršaja, u biti ne poriče prekršaje, već u obrani iskazuje žaljenje zbog prouzročenog, počinjenim prekršajima nisu prouzročene teže štetne posljedice, što su uz okolnosti počinjenja prekršaja, sve okolnosti koje ukazuju da se može očekivati da će se i ublaženom novčanom kaznom izrečenom kao u izreci postići svrha prekršajnog kažnjavanja.

9. Respektirajući navedeno, primjenom odredbe članka 39. Prekršajnog zakona za svaki prekršaj, utvrđena je ublažena novčana kazna, a potom je izrečena u ukupnom iznosu.

10. U skladu s odredbom članka 152.stavak 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), ukoliko okrivljenica u roku od 30 dana od dana primitka presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, kako je to u izreci i naznačeno.

11. Cijeneći naprijed navedene olakotne okolnosti, a ne nalazeći okolnosti koje bi ukazivale na opasnost da će upravljajući motornim vozilom okrivljenica ponovno počiniti prekršaj, nije joj izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom koju je predložio ovlašteni tužitelj. Smatra se naime da će se i samom novčanom kaznom izrečenom kao u izreci, otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice u prometu na cesti.

12. Izreka o troškovima temelji se na odredbi članka 139. Prekršajnog zakona, a odnosi se na stvarne troškove nastale vođenjem ovog postupka, određene paušalno vodeći računa o trajanju i složenosti postupka.

13. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku, 15. siječnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Martina Rudan

Mirjana Milković-Srhoj

Pravna pouka:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

- okrivljenici,

- branitelju,

- ovlaštenom tužitelju,

- spis.