REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P-1024/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sutkinji toga suda Tatjani Domijan – Mrva, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po preuzimatelju ureda punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 zastupane po Općinskom državom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 2. prosinca 2024. godine, u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženice, te objave dana 15. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, za cijelo, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je tuženik Republika Hrvatska, OIB.52634238587 dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti izvrši upis prava vlasništva za cijelo na svoje ime u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis brisanja tog prava na predmetnoj nekretnini sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1330,89 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 9. svibnja 2024. godine podnio tužbu protiv tuženice navodeći da je izvanknjižni vlasnik i stvarni posjednik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 2357 m2, a koja nekretnina je nastala od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao od svog oca TC temeljem Ugovora o darovanju nekretnina ovjerenim kod Javnog bilježnika Josipe Zubčić iz Zadra, broj OV-187/2024 od 16. siječnja 2024. Na predmetnoj nekretnini izgrađena je obiteljska kuća za koju je izdano Rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/13-11/18089, URBROJ: 2198/1-11/1-16-10-SK od 28. srpnja 2016. Predmetna nekretnina se nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu obitelji tužitelja te njegovih prednika. Dakle, razvidno je da je tužitelj zakonit, istinit i pošten posjednik i putem svojih prednika u posjedu sporne nekretnine preko stotinu godina tj. da je predmetnu nekretninu stekao darovanjem i dosjelošću. Naime, člankom 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisuje se da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a u st. 2. istog članka određeno je da na temelju stavka 1. tog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. (Rev-291/2014 od 17. travnja 2018.) Navedeno shvaćanje doneseno je na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv Hrvatske), ali i na presudama toga suda u predmetima Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske vezano za propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi. Tužitelj konačno uređuje tužbeni zahtjev na ročištu 2. prosinca 2024. godine sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka

2. Tuženik se u svom odgovoru na tužbu usprotivio tužbenom zahtjevu tužitelja.

3. Predmet ove parnice zahtjev je tužitelja radi utvrđenja da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i radi upisa istog prava u zemljišnoj knjizi.

4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u povijest promjena na katastarskim česticama (l.s.5-6), izvod iz katastarskog plana (l.s.7), dopis Hrvatskih šuma (l.s.8), ugovor o darovanju nekretnina (l.s.9-11), zahtjev za mirno rješenje spora (l.s.12-14), rješenje o izvedenom stanju (l.s.15-17), arhivski izvadak iz zk (l.s.18-48), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (l.s.49-102), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika (l.s.122-125), izvršen uvid u skicu sudskog očevida (l.s.126-127), te su saslušani svjedoci ŠC i RC i tužitelj u svojstvu stranke (l.s.123-124).

5. Iz provedenih dokaza u postupku utvrđeno je sljedeće činjenično stanje:

- očevidom na licu mjesta utvrđeno je da sporna nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću katnicu s pripadajućim dvorištem koje je s sjeveroistočne do javne ceste i sjeverozapadne strane do dvorišta susjeda omeđeno betonskim zidovima dok s jugozapadne strane granicu čini stari suhozid visina oko 1 m i širina oko 60 cm. Međa u odnosu na istočnog susjeda je plavom bojom označena linija na dvorištu a koja linija odgovora jugoistočnoj katastarskoj međi. Dakle, opisana sporna nekretnina čini za cijelo k. č. [katastarska čestica] nastala cijepanjem od matične k. č. [katastarska čestica]. Na predmetnom dvorištu u jugozapadnom dijelu nalazi se maslinik s desetak maslina i jedan manji pomoćni objekt od betonskih blokova;

- iz iskaza saslušanog svjedoka IC (rođen 1958.) slijedi isti cijeli život živi u [adresa], na udaljenosti od oko 200m od predmetne nekretnine. Otkad je išao tu u školu tu se počela graditi kuća, pradjed tužitelja N je gradio. Sa njim je radio na kući i njegov sin Đ (djed tužitelja). On je umro, ne zna napamet kad, 70-ih godina otprilike. A njegov sin Đ je nedavno umro, prije oko 2 godine. Pradjed je imao više djece ali ga je naslijedio jedino Đ koji je sa njim i živio. Nakon smrti Đ je nastavio živjeti tu njegov sin TC (otac tužitelja), cijeli život je također tu živio i napravio kat predmetne kuće. Predmetnu kuću je TC dao svom sinu, ovdje tužitelju, žive skupa. Suhozid je odavna tu, ne pamti se otkada, to je rađeno još prije njegovog rođenja, kako su se ljudi ovdje naselili. Nije nitko nikad smetao, ne pamti da bi itko smetao niti tužitelju ni njegovim prednicima. Prije gradnje kuće ovdje su držali sijeno i slamu za ispašu za hranjenje blaga koje su držali na drugoj nekretnini gdje su imali staru kuću tužitelj i prednici;

- iz iskaza svjedoka RC (rođen 1947.) slijedi da je prva susjedna kuća njegova gdje živi cijeli svoj život a prethodni svjedok je njegov brat. Ovdje je ranije bila pustoš, bile su velike šume. Sve je to njihova djedovina i međusobno su se dijelili. Sjeća se da mu je pričao otac, njihovi su stari ovdje doselili još prije 2.svjetskog rata i njihovi djedovi su se podijelili tamo negdje '43./44.godine. Prednici tužitelja i njegovi prednici su se ovdje dijelili. Njegov djed IC i pradjed tužitelja N su se dijelili i bili su braća. Njihov otac se zvao T. Po pričanju starijih poznato mu je da je njegov prednik pradjed T ovdje doselio u 18.stoljeću. Ovdje je bila hrastova šuma. '80-ih god su očistili teren i naseljavali ovdje stoku. Onda su čistili da bi to bilo ovako kako je danas. On je sam počeo graditi svoju kuću '70-ih god, a njegov otac je ovdje imao blago i sijeno kako seljaci i drže. Pradjed tužitelja je također na svome držao blago. A predmetnu kuću, ne sjeća se točno kad ali nakon njega su i oni počeli graditi. Tužiteljev djed Š je '80-ih počeo graditi kuću na predmetnoj nekretnini. On je napravio prizemnu cementaru. Naslijedio ga je njegov sin TC, otac tužitelja. I onda je tužitelj nastavio raditi i graditi na predmetnoj kući. Sin ĐC je dignuo kat. ĐC je jedini sin a otac tužitelja ima još jednu kćer. Ne zna kako je to točno pripalo NC. Ni tužitelj ni njegovi prednici nisu nikad imali nikakvih problema niti im je itko ikad smetao na predmetnoj nekretnini;

- iz iskaza tužitelja NC, slijedi da je to ranije bio pašnjak a otac je darovao njemu. Sjeća se svoje bake R koja je čuvala ovce na predmetnoj nekretnini dok je on još bio dijete. Tad je već bila kuća u kojoj su živjeli. Ovo je bila tada ispaša, dok je baba bila živa su i ovce držali. Negdje 2005./'06.godine otprilike. Nikad ih nitko nije smetao, koliko se on sjeća, ni dok su se ovce čuvale a kamoli sad. Ne sjeća se kad je građen pomoćni objekt. Isti je ovdje od ranije i ne zna tko ga je gradio. Sad služi kao kokošinjac. To je mali objekt.

- iz ugovora o darovanju (l.s.9-11) zaključenog između TC kao darovatelja i NC kao daroprimatelja (ovdje tužitelj) dana 15. siječnja 2024.slijedi da je predmet istog predmetna nekretnina oznake čest. 363/138 k. o. [katastarska općina].

6. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka, te tužitelja u svojstvu stranke jer iste smatra životnima i uvjerljivima te u skladu sa ostalim provedenim dokazima, te kojima nije prigovoreno.

7. Prema odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14: dalje ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema st. 2. istog članka samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema st. 3. istog članka samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

Prema st.4. istog članka samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

Prema odredbi čl. 160. st.1. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

Prema st. 2 . istog članka u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

8. Analizom provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da je otac tužitelja HC u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine osobno i putem svojih pravnih prednika svakako dulje od 40 godina pa je na taj način stekao pravo vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 166/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV). Darovanjem i to temeljem Ugovora o darovanju od 15. siječnja 2024. je predmetna nekretnina pripala u vlasništvo upravo tužitelja. Ovdje valja kazati da je poznato stajalište Europskog suda za ljudska prava koji je zauzeo stav da se u vrijeme potrebno za računanje dosjelosti na društvenom vlasništvu uračunava i razdoblje prije 08. listopada 1991. godine. Naime, Europski sud za ljudska prava je izrazio shvaćanje u odluci Trgo protiv Republike Hrvatske i Radomilja protiv Republike Hrvatske da se uračunava vrijeme posjedovanja koje je proteklo prije 8. listopada 1991. a koje se odnosi na primjenu i učinke odredbe čl. 388. st. 4. ZV, koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-158/2017 od 7. svibnja 2019. Stoga je ovaj sud u skladu s navedenim pravnim stajalištem uzeo u obzir i posjedovanje prednika tužitelja, u razdoblju u kojem je ista nekretnine bila u pravnom režimu društvenog vlasništva.

9. Raspravnim rješenjem ovog suda od 2. prosinca 2024. sud nije dopustio preinaku tužbe u ovoj pravnoj stvari. U pravu je tuženik kada navodi da je tužitelj u podnesku od 17.10.2024. uredio tužbeni zahtjev, na način da je postavio i alternativni tužbeni zahtjev, međutim isti je podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka, pa se istom uređenju protivi. Naime, prema odredbi čl. 190. st.1. ZPP tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a u konkretnom slučaju prethodni postupak je zaključen na ročištu od 11. rujna 2024., slijedom čega je valjalo odlučiti kao u pravorijeku rješenja od 2. prosinca 2024. Ovdje valja kazati da nije u pravu tuženik kada se protivi uređenju tužbenog zahtjeva na ročištu od 2.12.2024. jer se u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbe već o uređenju tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

10. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koji trošak za zastupanje tužitelja po punomoćniku iz reda odvjetnika je valjalo priznati i to za sastav tužbe od 9. 5. 2024. u iznosu od 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 11.9.2024. u visini od 200,00 eur, za zastupanje na očevidu dana 18.10.2024. u iznosu od 200,00 eur, za zastupanje na ročištu dana 2.12.2024. u iznosu od 200,00 eur, trošak predujma očevida u iznosu od 530,89 EUR, ukupno iznosi 1330,89 eur.

11. Slijedom svega iznijetog valjalo je odlučiti u pravorijeku ove presude.

Zadar, 15. siječnja 2025.

S u t k i n j a

Tatjana Domijan – Mrva

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po ODO Zadar GUO

Nakon pravomoćnosti:

Ministarstvu financija, Poreznoj upravi Zadar.