Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Opatiji

    Opatija, M. Tita 4

    Poslovni broj: P-1460/2024-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu Mileni Ivančević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice IB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Zrinki Kljaić Pintarić, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika Erste&steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupan po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. prosinca 2024. godine u nazočnosti zam. pun. tužitelja Zrinke Kljajić Pintarić, odvj. iz Varaždina i zam. pun. tuženika Marije Sabljarić odvj. vježbenice u OD Hanžeković i partneri, objavljene dana 14. siječnja 2025. temeljem odredbe članka 335 stavak 4 Zakona o parničnom postupku (ZPP),

    p r e s u d i o  j e

    I. Tužena Erste & Steiermarkische bank d.d., Jadranski trg 3a, Rijeka, OIB: 23057039320 je dužna isplatiti tužiteljici IB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 7.794,87 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. listopada 2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena,te od 01. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

    II. Odbija se kao neosnovan procesni prigovor radi prebijanja tuženika:

    - s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta i to u iznosu od kn 343,56 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

    - kn 35,86/€ 4,76 od 29.04.2006. pa do isplate;

    - kn 2,06/€ 0,27 od 30.05.2006. pa do isplate;

    - kn 12,66/€ 1,68 od 30.06.2006. pa do isplate;

    - kn 26,32/€ 3,49 od 29.07.2006. pa do isplate;

    - kn 21,64/€ 2,87 od 30.08.2006. pa do isplate;

    - kn 9,42/€ 1,25 od 28.10.2006. pa do isplate;

    - kn 16,4/€ 2,18 od 30.11.2006. pa do isplate;

    - kn 57,94/€ 7,69 od 29.12.2006. pa do isplate;

    - kn 63,81/€ 8,47 od 30.01.2007. pa do isplate;

    - kn 75,47/€ 10,02 od 28.02.2007. pa do isplate;

    - kn 69,17/€ 9,18 od 29.03.2007. pa do isplate;

    - kn 107,53/€ 14,27 od 28.04.2007. pa do isplate;

    - kn 148,26/€ 19,68 od 30.05.2007. pa do isplate;

    - kn 147,14/€ 19,53 od 29.06.2007. pa do isplate;

    - kn 167,22/€ 22,19 od 28.07.2007. pa do isplate;

    - kn 122,25/€ 16,23 od 29.08.2007. pa do isplate;

    - kn 159,36/€ 21,15 od 28.09.2007. pa do isplate;

    - kn 164,1/€ 21,78 od 30.10.2007. pa do isplate;

    - kn 104,04/€ 13,81 od 29.11.2007. pa do isplate;

    - kn 165,73/€ 22 od 29.12.2007. pa do isplate;

    - kn 63,81/€ 8,47 od 30.01.2008. pa do isplate;

    - kn 83,83/€ 11,13 od 29.02.2008. pa do isplate;

    - kn 19,59/€ 2,6 od 29.03.2008. pa do isplate;

    - kn 99,73/€ 13,24 od 30.04.2008. pa do isplate;

    - kn 120,13/€ 15,94 od 30.05.2008. pa do isplate;

    - kn 110,52/€ 14,67 od 28.06.2008. pa do isplate;

    - kn 142,02/€ 18,85 od 30.07.2008. pa do isplate;

    - kn 137,28/€ 18,22 od 29.08.2008. pa do isplate;

    - kn 108,09/€ 14,35 od 30.09.2008. pa do isplate;

    - kn 27,07/€ 3,59 od 28.11.2008. pa do isplate

    i to do dana 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do 31.2.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 19.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 20.12.2023. do isplate za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    - s osnove razlike u depozitu u iznosu od 1.626,06 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

    - kn 89,73/€ 11,91 od 29.04.2014. pa do isplate;

    - kn 218,75/€ 29,03 od 29.05.2014. pa do isplate;

    - kn 120,94/€ 16,05 od 27.06.2014. pa do isplate;

    - kn 309,09/€ 41,02 od 30.07.2014. pa do isplate;

    - kn 320,88/€ 42,59 od 28.08.2014. pa do isplate;

    - kn 1998,19/€ 265,21 od 28.10.2014. pa do isplate;

    - kn 489,31/€ 64,94 od 28.10.2014. pa do isplate;

    - kn 40,88/€ 5,43 od 28.10.2014. pa do isplate;

    - kn 154,82/€ 20,55 od 30.01.2015. pa do isplate;

    - kn 913,82/€ 121,28 od 30.01.2015. pa do isplate;

    - kn 32,6/€ 4,33 od 30.01.2015. pa do isplate;

    - kn 271,78/€ 36,07 od 29.04.2015. pa do isplate;

    - kn 40,57/€ 5,38 od 29.04.2015. pa do isplate;

    - kn 861,64/€ 114,36 od 29.04.2015. pa do isplate;

    - kn 128,6/€ 17,07 od 29.04.2015. pa do isplate;

    - kn 5,4/€ 0,72 od 29.04.2015. pa do isplate;

    - kn 0,81/€ 0,11 od 29.04.2015. pa do isplate;

    - kn 496,33/€ 65,87 od 28.07.2015. pa do isplate;

    - kn 63,36/€ 8,41 od 28.07.2015. pa do isplate;

    - kn 754,86/€ 100,19 od 28.07.2015. pa do isplate;

    - kn 96,35/€ 12,79 od 28.07.2015. pa do isplate;

    - kn 16,14/€ 2,14 od 28.07.2015. pa do isplate;

    - kn 2,07/€ 0,27 od 28.07.2015. pa do isplate;

    - kn 1172,05/€ 155,56 od 27.10.2015. pa do isplate;

    - kn 3652,61/€ 484,78 od 26.01.2015. pa do isplate

    i to od dana 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do 31.2.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 19.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 20.12.2023. do isplate za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    III. Nalaže se tuženiku ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. Rijeka, OIB: 23057039320, da tužiteljici IB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu 3.040,20 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, po stopi od 7,50% godišnje, odnosno u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, dok je u preostalom dijelu do iznosa od 3.165,20 (za iznos od 125,00 EUR), sud odbio tužiteljicu sa zahtjevom za naknadu parničnog troška kao neosnovanim.

    Obrazloženje

    1. Sud je u ovoj pravnoj stvari 3. travnja 2024., donio i objavio presudu kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice, a odbio kao neosnovan procesni prigovor radi prebijanja tuženika s osnova tzv. negativne razlike, koja presuda je ukinuta odlukom Žup. suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž-440/2024-4 od 27. kolovoza 2024., jer je usvojena žalba tuženika i predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje.

    2. Žup. sud u odluci posl. br. Gž-440/2024-4 navodi, da je u predmetnom slučaju potrebno ocijeniti od kakvog je značaja na restitucijski zahtjev činjenica, da su stranke djelomično izmijenile osnovni ugovor o kreditu Aneksom 1 ugovora o kreditu, te će radi nadopune činjeničnog stanja od vještaka zatražiti da se izjasni,da li je konverzija izvršena pravilno, sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZID ZPK) , da li i nakon provedene konverzije tužiteljici pripada novčani iznos i ako da, koji iznos, po osnovi više plaćenih anuiteta zbog ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i koji iznos po osnovi ništetnih odredbi o valutnoj klauzuli vezanoj za CHF iz Ugovora o namjenskom kreditu.

    3. U ponovljenom sudskom postupku tužiteljica po punomoćniku navodi, da je predmet ove tužbe i tužbenog zahtjeva preplata radi promjene kamatne stope jednostranom odlukom banke i radi promjene tečaja u odnosu na prvobitno ugovorenu kamatu i tečaj i sve do zaključenja sporazuma o konverziji, da tužiteljica ne traži nikakvu preplatu u konverziji i da konverzija nije predmet spora, da činjenica provođenja konverzije ne može isključiti pravo i mogućnost potrošača na restituciju u pogledu onog ugovornog uređenja koje je utvrđeno nepoštenim i posljedično ništetnim, da je tužiteljica tražila preplatu s obzirom da je bila oštećena, a konverzijom nije obeštećena, što u konačnici proizlazi iz vještačkog nalaza, jer konverzija nije polazila od toga da su ugovorne obveze koje se odnose na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu nepoštene, već je konverzija samo ispravila položaj ugovaratelja koji su ugovorili kredite u CHF u odnosu na one koji su takve ugovore vezali za valutu EUR. Tužiteljica dalje navodi, da je sve ono na što upire županijski sud u svojoj odluci provedeno i utvrđeno financijskim vještačenjem, a tuženik tijekom postupka nije prigovarao, da ne bi sve uplate bile uzete u obzir, stoga predlaže zaključiti raspravu i da sud odluči u granicama tužbenog zahtjeva kako je postavljen podneskom od 13. veljače 2024.

    4. Prema odredbi čl. 2 st. 1 ZPP-a, u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, a prema odredbi čl. 7 st. 1 ZPP-a, stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele, izvesti dokaze koje stranke nisu predložene, samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (čl. 3 st. 3 ZPP-a), ako zakonom nije drugačije određeno. Dakle, sud sudi samo u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva i na temelju dokaza predloženih u postupku, sud nije ovlašten ex offo provoditi dokaze, stoga je sud u ponovljenom sudskom postupku, uz suglasan prijedlog parničnih stranaka, proveo dokaz uvidom u ugovor o kreditu (list 6-9 spisa), uvidom u otplatni plan (list 11-19 spisa), uvidom u pregled prometa po partiji kredita za period od 13. lipnja 2006. do 13. rujna 2015. (list 20-26 spisa), uvidom u pregled prometa po partiji kredita za period od 1. rujna 2015. do 22. veljače 2016. (list 27 spisa), uvidom u Aneks br. 1 Ugovora o kreditu od 8. siječnja 2016. ovjeren kod javnog bilježnika Koraljke Mađarić u [adresa] pod posl. br. Ov-96/2015 (list 28-32 spisa), uvidom u obavijest o promjeni kamatne stope dostavljen od strane tuženika (list 39-40 spisa), uvidom u obavijest o usklađenju kamatne stope za pojedina referentna razdoblja potplate kredita (list 41-45 spisa), pročitan je iskaz tužiteljice IB kao stranke (list 524 spisa), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka za financije (list 541-561 spisa), uvid u dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka (list 577-589 spisa), dok je sud odbio prijedlog tuženika za provođenjem dopunskog vještačenja na okolnost utvrđenja činjenice, da li je konverzija provedena prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i jesu li sve uplate koje je tužiteljica izvršila uzete u obzir prilikom izračuna konverzije, jer je isto vještačenje već provedeno na predložene okolnosti, sve kao u rješenju suda od 27. rujna 2023., o čemu se vještak već očitovao u nalazu i mišljenju i istome tuženik nije prigovarao,stoga je nesvrhovito ponovo providi dokaz na iste okolnosti.

    4.1. Uvidom u Ugovor o kreditu od 10.03.2006, sud utvrđuje, da je kredit podignut na iznos od 54.747,14 CHF s namjenom – hipotekarni krediti građana, gotovinski krediti uz hipoteku, na rok od 135 mjeseci, s mjesečnim anuitetom 623,73 CHF prema srednjem tečaju Banke za CHF na dan odobrenja, te uz kamatnu stopu 8,250% godišnje, čl. 8 Ugovora, ugovoreno je da se ugovorena kamatna stopa može mijenjati u skladu s važećim odlukama Banke, kao instrument osiguranja plaćanja ugovoren je i depozit u visini od 10% od iznosa kredita što prema ugovoru o oročenom depozitu iznosi 5.474,72 CHF, a korisnik kredita i sudužnik su suglasni i dopuštaju banci da sva njihova kunska i devizna sredstva koja se nalaze na namjenskim ili nenamjenskim depozitnim računima banke, bez prethodne obavijesti i bez bilo kakve prethodne suglasnosti, koristi za podmirenje postojećih obveza zajedno s nastalim troškovima.

    4.2. Iz iskaza tužiteljice IB kao stranke, u bitnome proizlazi, da je predmetni kredit podigla za adaptaciju stana u kojem stanuje, morala je popraviti i promijeniti stolariju i izvršiti još neke adaptacije s obzirom da je to kuća stara preko 100 godina, kod Erste banke podigla je kredit upravo iz razloga što je to bila njena matična banka gdje je primala plaću, a kasnije mirovinu i u koju je imala povjerenja, u banci su predložili da podigne kredit vezan uz valutu CHF jer da je to sigurna valuta, izračunali su joj ratu kredita koja je iznosila 3.180,00 HRK i nije bilo govora da bi se ta rata kredita mogla znatno mijenjati, čitala je ugovor prije zaključenja i nije shvatila da se može mijenjati visina anuiteta radi promjene kamate i eventualno tečaja, nije niti bila vidljiva formula po kojoj se to može mijenjati, izričito je ona sama otplaćivala anuitete, međutim nakon nekog vremena rata kredita počela je znatno rasti pa je u nekom periodu narasla na 4.500,00 HRK, njezin pok. suprug OB bio je sudužnik u kreditu, on nikada nije plaćao anuitete svojim novcem, sve je plaćeno njezinim novcem i po njezinom nalogu, CB ne poznaje, niti je ta osoba za nju vršila bila kakva plaćanja, kredit je konvertiran i otplaćen.

    4.3. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije dipl. oecc. Zrinka Ručević zaposlen u TD Ručević vještačenja d.o.o., sud utvrđuje, da, ako se promatraju svi iznosi (i pozitivni i negativni, prebijeno), tada razlika obveza u razdoblju od dana dospijeća prve obveze (1.svibnja 2006.) do dana izračuna konverzije (30. rujna 2015.), koja proizlaze iz promjene kamatne stope u razdoblju otplate kredita, iznose ukupno 1.403,40 CHF,odnosno 866,09 EUR, razlika obveza u razdoblju od dana dospijeća prve obveze (1. svibnja 2006.) do dana izračuna konverzije (30. rujna 2015.), a koja proizlazi iz razlike izmjenu tečaja za valutu CHF primijenjenog kod otplate (na dan plaćanja pojedine obveze) i tečaja za valutu CHF važećeg u vrijeme korištenja kredita, iznose ukupno 64.679,29 kn odnosno 8.584,42 EUR. Ukoliko se promatraju samo iznosi koje je tužiteljica više platila, tada razlika obveza u razdoblju od dana dospijeća prve obveze (1.svibnja 2006.) do dana izračuna konverzije (30. rujna 2015.), a koja proizlaze iz promjene kamatne stope u razdoblju otplate kredita, iznose ukupno 1.403,40 CHF, odnosno 866,09 EUR, razlika obveza u razdoblju od dana dospijeća prve obveze (1. svibnja 2006.) do dana izračuna konverzije (30. rujna 2015.), a koja proizlazi iz razlike izmjene tečaja za valutu CHF primijenjenog kod otplate (na dan plaćanja pojedine obveze) i tečaja za valutu CHF važećeg u vrijeme korištenja kredita, iznose ukupno 62.090,84 kn, odnosno 8.240,87 EUR,dok uzimajući u obzir i pozitivne i negativne razlike, nakon obračuna zateznih kamata na mjesečne iznose pozitivnih razlika po obje gore navedene osnove, za razdoblje od prvog dana nakon dana plaćanja pa do 30. rujna 2015., kao i nakon uračunavanja efekata konverzije (preplata u iznosu od 40.180,37 kn), preostalo dospjelo potraživanje s danom 30. rujna 2015. iznosilo je 50.379,41 kn (u cijelosti se odnosi na glavnicu), odnosno, primjenom fiksnog konverzijskog tečaja 6.686,50 EUR, razlika između glavnice prema obračunu u kunama s fiksnom kamatnom stopom na dan 30. rujna 2015. i glavnice preostale nakon konverzije iznosi 5.762,53 kn, odnosno 764,82 EUR, koji iznos nije bio obuhvaćen otpisom glavnice kod konverzije. Vještak dalje navodi, da sve uplate u kunama koje je tužiteljica obavila na ime otplate kredita s valutnom klauzulom u CHF, uključujući i one koje su posljedica povećanja kamatne stope i povećanja tečaja CHF, sukladno sporazumu tuženika i tužiteljice izraženom kroz Aneks uz ugovor o kreditu, uzete su u obzir prilikom konverzije, a razlike između iznosa koji bi se isplatio sa računa depozita da se primjenjivao tečaj CHF spram HRK koji je vrijedio na dan isplate kredita i iznosa koji je zaista isplaćen po tečaju CHF spram HRK na dan isplate, ukupno iznose 12.251,58 kn, odnosno 1.626,06 EUR.

    5. Cijeneći sve naprijed navedeno sud utvrđuje slijedeće: U kolektivnom sporu je donesena odluka Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača u postupku, koji je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, posl. br. P-1401/2012 pokrenula udruga potrošač, protiv 8 hrvatskih banaka, među kojima je i tuženik, te je pravomoćno utvrđeno, da su odredbe o promjenjivosti stope redovnih kamata potrošačkih ugovora o kreditu sklopljenih u razdoblju od 1. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. nepoštene, pa prema tome i ništetne. Prema odredbi čl. 49 st. 1Zakona o zaštiti potrošača( ZZP, (NN 41/14, 110/05), ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača,koje utvrđenje proizlazi i iz odluke VTS-a posl. br. Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018., u kojoj se utvrđuje "da je valutna klauzula nepoštena ugovorna odredba, jer da su banke znale za rizik koji nosi CHF, ali o tome nisu obavijestile potrošače, pa nisu postupile moralno, savjesno, pošteno". Ovo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci VS Rev-2221/18 od 3. rujna 2019., u kojoj se navodi, da su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništene i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima, na način, da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora nisu banke kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima za donošenje valjane odluke, utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana,stoga se tužiteljica u ovoj parnici osnovano poziva na odredbu čl. 502.c ZPP-a, jer odredba čl. 502.c ZPP-a normira, da fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1 ZPP-a, za zaštitu kolektivnih interesa i prava i u takvom slučaju sud će biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati, a pokretanje i vođenje postupka kolektivne zaštite ne sprječava osobu kojoj je postupanjem trgovca prouzročena šteta, da pokrene pred nadležnim sudom postupak za naplatu protiv osobe koja joj je nedopuštenim postupanjem prouzročila štetu, ili postupak za poništenje i utvrđenje ništetnosti ugovora, koji je sklopljen pod utjecajem nedopuštenog postupanja ili bilo koji drugi postupak kojim će zahtijevati ostvarenje prava koja joj pripadaju na temelju pravila o zaštiti potrošača. Uvidom u predmetni Ugovor o kreditu, sud utvrđuje, da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, koja se mijenja prema odluci banke. Po stavu suda, ovako stipulirana ugovorna odredba nije razumljiva, osim, što je jedino razumljivo, da visina kamatne stope ovisi isključio o odluci banke. Iz ostalih odredbi ugovora o kreditu u koje je sud izvršio uvid, nisu vidljivi kriteriji prema kojima će se mijenjati visina kamatne stope,niti pod kojim uvjetima može doći do promjene tečaja valute CHF, stoga sud vjeruje iskazu tužiteljice, da nije bilo formule kako se mijenja i pod kojim uvjetima kamatna stopa, niti , su joj bile obrazložene odredbe ugovora kako se mijenja i kamatna stopa i tečaj valute CHF, već da joj je samo predočen ugovor i rečeno da je CHF stabilna valuta i da su krediti s valutnom klauzulom u CHF najpovoljniji krediti,potvrdu iskaza tužiteljice sud utvrđuje uvidom u materijalnu dokumentaciju priloženu spisu,to je ugovor o kreditu ,otplatni planovi i Odluke o promjeni kamatne stope.

    6. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije ,kao i dopunu nalaza i mišljenja, prihvatile su parnične stranke, prihvaća ga i ovaj sud, drži da je sačinjen po pravilima struke, najboljem znanju i umijeću, vještak je u cijelosti postupio po zadaći suda, razjasnio sva sporna pitanja i prigovore parničnih stranaka,iz kojeg nedvojbeno proizlazi,da je tuženik prilikom izračuna konverzije uzeo u obzir sve izvršene uplate po predmetnom kreditu i postupio u cijelosti prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju.

    7. Neosnovan je prigovor zastare koji ističe tuženik, radi preplate po osnovi kamate, jer zastara za preplaćeni iznos kamate, počinje teći ispočetka 14. lipnja 2014. po pravomoćnošću presude donesene u kolektivnom sporu Pž-7129/13 VTS RH od 13.lipnja 2014. od kada počinje teći zastara i na taj pravni odnos primjenjuje se opći zastarni rok od 5 godina, iz čl. 225 Zakona o obveznim odnosima (ZOO), tužba je podnesena 11.6.2019., dakle u okviru zastarnog roka od pet godina.

    8. Neosnovan je prigovor zastare za potraživanje s osnova preplate utuženog iznosa, radi promjene tečaja valute CHF, jer, u odnosu na zahtjev za isplatu preplaćenog iznosa na temelju ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli, zastara počinje teći danom donošenja odluke Visokog trgovačkog suda RH Pž- 6632/2017 od 14. lipnja 2018., kada je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. u kojoj je utvrđeno, da je ovdje tuženik u razdoblju od 1. travnja 2005. do 31. prosinca 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju, na način, da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, pa je time postupila protivno tada važećim odredbama Zakona o zaštiti potrošača (ZZP), kao i odredbama ZOO-a. S obzirom da je početak zastarnog roka 14. lipnja 2018., a zastarni rok od 5 godina ističe 14. lipnja 2023., stoga, ne bi bio osnovan prigovor zastare koji ističe tuženik i za ovaj dio tužbenog zahtjeva.

    9. Neosnovan je prigovor tuženika da tužiteljica nije dokazala pravni interes za vođenjem ove parnice, jer, da je obeštećena konverzijom. Odlukom Vrhovnog suda Rev-2868/2018, propisano je, da korisnik kredita ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi neovisno o činjenici što je ugovorena konverzija kredita, jer sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu nije u cijelosti podmiren dug budući ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kada uzrok ništetnosti naknadno nestane, osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326 st. 2 ZOO-a, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjene, jer temeljem provedenog financijskog vještačenja, sud utvrđuje stanje duga radi preplate tužiteljice i da prilikom konverzije u glavnici je manje priznat iznos od 764,82Eur-a, stoga je po stavu suda tužiteljica dokazala pravni interes za vođenjem ove parnice. Osim toga, odlukom Rev-18/2018 Vrhovni sud RH navodi, da je pogrešno pravno shvaćanje, da je sklapanje sporazuma o konverziji sukladno ZPD ZPK zapreka, da bi se moglo utvrđivati ništetnim osnovni ugovor o kreditu i pojedine odredbe tog ugovora koje bi bile ujedno i nepoštene ugovorne odredbe sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, zaključenje sporazuma o konverziji ne isključuje mogućost utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi osnovnog ugovora, a što je već utvrđeno i u odlukama u kolektivnom sporu temeljem pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-1401/2012 od 4. srpnja 2013.

    10. Neosnovan je prigovor tuženika da tužiteljica nema aktivnu legitimaciju za vođenjem ove parnice,jer da nije sama uplaćivala rate kredita. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi, da je osobno uplaćivala rate kredita ili eventualno njezin suprug OB po njezinom nalogu i njezinim novcem, kad je otišla u mirovinu, uplate je vršio HZMO ustezanjem od mirovine i po njezinom nalogu, TD Koka d.d. uplate je vršio ustezanjem od njezine plaće i po njezinom nalogu, dio obveza podmiren je prijenosom sredstava s oročenog depozita koji je izvršila prilikom zaključenja ugovora. Iskaz tužiteljice sud cijeni uvjerljivim i istinitim, konačno i tuženik je uzeo u obzir sve uplate prilikom izračuna konverzije,stoga predmetni prigovor sud cijeni paušalnim.

    11. U odnosu na procesni prigovor radi prebijanja,koji je istaknut s osnova potplaćenih iznosa(tzv.negativna razlika) sud utvrđuje, da bi bio osnovan prigovor zastare koji ističe tužiteljica iz slijedećih razloga: Prema odredbi čl. 195 ZOO-a, dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge stvari, iste količine i kakvoće, i ako su dospjele. Prema odredbi čl. 196 st. 1 ZOO-a, prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju,dok je st. 2 cit. čl. 196 ZOO-a, propisano , da, nakon izjave o prijeboju smatra se, da je učinak prijeboja nastao onog trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Tuženik stavlja u prijeboj dospjele potplaćene tražbine u iznosu od 343,56 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od izvršene svake manje plaćene uplate za period od travnja 2006., pa zaključno sa studenim 2008., te dalje stavlja u prijeboj potraživanje od 1.626,06 EUR, za period od 29.04.2014. do 26.01.2015. s osnova razlike u depozitu radi promjene tečaja i sa zakonskom zateznom kamatom,koji je preciziran nakon provedenog financijskog vještačenja podneskom od 19.2.2024,dok je u odgovoru na tužbu istakao procesni prigovor radi prebijanja podneskom od 26.3.2020. Prema odredbi čl. 226 st. 2 ZOO-a, tražbine koje dospijevaju u anuitetima kojima se otplaćuje glavnica i kamata zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, odnosno, ovdje, od svake izvršene uplate korisnika kredita. Prema stavu ovog suda, kroz primjenu naprijed cit. odredbe čl. 226 st. 2 ZOO-a, u ovome utvrđenju, ima se primijeniti zastarni rok od tri godine, jer tuženik nije u ovoj parnici potrošač i na početak računanja roka zastare za potraživanje tuženika istaknuto u ovome procesnom prigovoru radi prebijanja , ne primjenjuje se računanje roka zastare kao po tužbama u kolektivnom sporu, niti se primjenjuje opći zastarni rok. Tuženik je precizirao prijebojno potraživanje za tražbine iz 2006. do 2008., odnosno od 2014. do 2015., dakle, izvan roka od tri godine od izvršene svake uplate, odnosno dospijeća,stoga bi po stavu ovog suda bio osnovan prigovor zastare koji ističe tužiteljica. Osim toga, tuženik nije dokazao kada bi bilo dospjelo potraživanje iz depozita i koji je pravni osnov ovog potraživanja, jer tuženik nije dokazao, da bi predmetne odredbe o depozitu bile utvrđene ništetnim, niti je takvo utvrđenje bilo predmetom kolektivnog spora, a kako izreka presude prema odredbi čl. 338 st.3 ZPP-a, sadrži i odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja (čl.333 ZPP-a) ,sud je odlučio kao pod t. II izreke.

    12. Sud je tužiteljici na tako dosuđene iznose, dosudio i zakonsku zateznu kamatu od dospijeća do isplate, jer prema odredbi čl. 29 st.1 Zakona o obveznim odnosima, dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, visina kamatne stope regulirana je odredbom čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, a prema odredbi čl. 1115 ZOO-a, kada se vraća ono što je stečeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, inače od dana podnošenja zahtjeva. Prema stavu suda, tužiteljica je dokazala, da je tuženik postupio protivno naprijed cit. odredbama ZZP-a i ZOO-a, dakle, ponašao se kao nepošten stjecatelj, stoga je u obvezi platiti zakonsku zateznu kamatu od dana stjecanja preplaćenog iznosa, koji je tužiteljica označila s tijekom nakon izvršene konverzije.

    13. Na temelju svega naprijed iznesenog sud je presudio kao u izreci.

    14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 stavak 1 i čl. 155 ZPP-a. Sud je tužiteljici dosudio trošak koji je bio potreban za vođenje parnice, prema troškovniku na listu 939 spisa i to: trošak za sastav tužbe po punomoćniku odvjetniku 200,00 EUR Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (Tarifa), trošak sastava 5 obrazloženih podnesaka (podnesci od 5. lipnja 2020., 11. siječnja 2023., 21. studeni 2023.,13. veljače 2024. te podnesak od 15. listopada 2024. u ponovljenom postupku), svaki podnesak u iznosu od 200,00 EUR, Tbr. 8/1 Tarife, jer prema cit. odredbi odvjetniku pripada nagrada za obrazložene podneske u kojima se odgovara na navode prigovora ili odgovora na tužbu ili se očituje na nalaz i mišljenje i vještaka, ali ne više od ukupno 4 takva podneska u prvostupanjskom postupku – nagrada kao za tužbu po Tbr. 7/1 Tarife, trošak sastava podneska od 20. siječnja 2020., u iznosu od 50,00 EUR, Tbr. 8/4 Tarife, trošak sastava podneska od 29. prosinca 2023. u iznosu od 100,00 EUR, Tbr. 8/3 Tarife, trošak pristupa na 4 ročišta po pun. odvjetniku, Tbr. 9/1 Tarife, svako ročište u iznosu od 200,00 EUR (ročišta 25. siječnja 2023., 24. kolovoza 2023., 22. veljače 2024. i 12. prosinca 2024), sve uvećano za 25% PDV-a, Tbr. 42 Tarife, za iznos od 537,50 EUR, sve uvećano za uplaćene troškove vještačenja za iznos od 250,00 EUR, uvećano za sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 102,70 EUR, Tbr. 1/1 Tarife sudskih pristojbi, što ukupno iznosi 3.040,20 EUR, dok je u preostalom dijelu do iznosa od 3.165,20 (za iznos od 125,00 EUR), sud odbio tužiteljicu sa zahtjevom za naknadu parničnog troška kao neosnovanim.

    15. Sud je tužiteljici na tako dosuđeni trošak dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate, sve kao u troškovniku i kroz primjenu odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a i odredbe čl. 30 st. 3 Ovršnog zakona, koja odredba regulira, da na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zatezne kamate na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi, od dana kada su ti troškovi učinjeni odnosno naplaćeni, pa do dana naplate, visina kamatne stope regulirana je odredbom stavka čl. 29 st. 2. i 8 Zakona o obveznim odnosima.

    U Opatiji 14. siječnja 2025.

    S U D A C:

    Milena Ivančević

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

    Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.