Psp-81/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Snježani Cvitanović, u pravnoj stvari tužitelja HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Maji Negovanović odvjetnici u OD Matulić Sumić i partneri d.o.o. iz Splita protiv tuženika PROJEKT B. 11 d.o.o. iz Splita, Kralja Držislava 6, OIB: 67097886814 koje zastupa odvjetnik Sead Ajaz iz Zagreba, Kaptol 13, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 03. studenog 2024. godine u nazočnosti pun. tužitelja Maje Negovanović, odv. u Splitu i izočnosti tuženika, te po objavi dana 14. siječnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik Projekt B. 11 d.o.o., OIB: 67097886814, Kralja Držislava 6, Split, smetao tužitelja HJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom i faktičkom posjedu ostave površine 4.10 m2, položene na nekretnini označenoj kao kat. čest. ZGR [katastarska čestica], ZU 22099, KO [katastarska općina], time što je dana 24.4.2023. godine srušio ostavu u tužiteljevom posjedu, a iz iste uklonio tužiteljeve stvari koje su se u ostavi nalazile.

II. Nalaže se tuženiku Projekt B. 11 d.o.o., OIB: 67097886814 Kralja Držislava 6, Split, da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo na dan smetanja 24.4.2023. na način da na kat. čest. ZGR [katastarska čestica], ZU 22099, KO [katastarska općina] izgradi ostavu površine 4,10 m2 u opsegu i položaju kako je prikazano elaboratima izrađenim po stalnim sudskim vještacima za geodeziju i graditeljstvo, da tužitelju ŽJ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vrati oduzeti (zasmetani) posjed navedene ostave, te se tuženiku Projekt B. 11 d.o.o., OIB: 67097886814 Kralja Držislava 6, Split zabranjuje svako buduće takvo ili slično smetanje.

III. Nalaže se tuženiku Projekt B. 11 d.o.o., OIB: 67097886814, Kralja Držislava 6, Split, da tužitelju HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknadi parnični trošak od 776,54 eura sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je 01.03.2023. podnio ovome sudu tužbu protiv tuženika navodeći da je vlasnik i posjednik stana položenog u zgradi anagrafske oznake [adresa], izgrađenoj na kat. čest. ZGR. [katastarska čestica], oznake zemljišta ZGRADA I DVOR, ukupne površine 501 m2, upisano u ZU 6186, KO [katastarska općina] (katastarske oznake 9524/2), i to baš stana označenog kao 14. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-14) stan na III. (trećem) katu, označen br. 7A, površine 27,50 m2, koji se sastoji od dnevnog boravka s kuhinjom i kupaonice.

1.2. Tužitelj da je vlasništvo stana stekao Ugovorom o kupoprodaji stana sklopljenim dana 27. srpnja 2006. godine između Kargotić AJ kao prodavateljice i tužitelja kao kupca, ovjerenim po javnom bilježniku Domagoju Matejčiću iz Splita pod posl. br. OV- 6633/06, a navedenim mu je ugovorom pripala u vlasništvo i posjed i ostava izvan zgrade označena brojem 5, položena na kat. čest. ZGR [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na etaži prizemlja, površine 4,10 m2. Od 2006. dakle od kupnje gore navedenog stana sa pripadajućom ostavom, tužitelj se nalazio u mirnom faktičnom posjedu ostave koju je redovito održavao i koristio za pohranjivanje osobnih stvari.

1.3. Tuženik je dana 24.4.2023. samovoljno i bez ikakve pravne osnove uklonio (srušio) tužiteljevu ostavu, a tužiteljeve osobne predmete koji su se u istoj nalazili je popisao, uklonio i pohranio u spremište tužitelja. O svemu je naknadno putem punomoćnika obavijestio tužitelja dopisom od 3. svibnja 2023. godine. Tužitelj se u trenutku uklanjanja ostave nalazio u Australiji.

1.4. Tuženik je svojim činom samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu ostave iz točke 2. ove tužbe te s obzirom da su ostvareni zakonski uvjeti iz čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za pružanje posjedovne zaštite predlaže se da sud izvede predložene dokaze te donese (uz pridržaj prava tužitelja na uređenje tužbenog zahtjeva po izradi vještva stalnog sudskog vještaka geodetske i građevinske struke) donese rješenje o kojem je sud odlučio u izreci ove odluke.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 18.07.2023. navodi kako dopušta mogućnost da je Tužitelj vlasnik opisanog stana, ali ističe da je to nebitno za rješenje ovog spora. Tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva „ostave izvan zgrade“ označene brojem 5, iz razloga jer navodna prednica gospođa AJ, kao prodavateljica nije mogla tužitelju prenijeti pravo koje joj ne pripada, dakle niti pravo vlasništva, niti pravo posjeda.

2.1. Tuženik je vlasnik i posjednik svih ostava koje se nalaze na kat. čest. ZGR [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je za uklanjanje dijela objekata na zemljištu kojega je vlasnik u skladu sa zakonom ishodio pravomoćnu dozvolu za uklanjanje građevine, a zbog opasnosti za živote građana i njihovu imovinu te ruševne objekte bio je primoran ukloniti. Prilikom uklanjanja predmetnih ruševina izvođač radova, u skladu s upravnom dozvolom za uklanjanje objekata obavijestio je tuženika da se u pojedinim ostavama nalaze stvari trećih osoba. Tuženik je dobio informaciju da su neke stvari vlasništvo tužitelja koje bespravno drži u tužiteljevom prostoru. Tuženik je pažnjom dobrog gospodarstvenika pozvao javnog bilježnika koji je sačinio popis te uredno, o svom trošku pohranio sve stvari na sigurno i odgovarajuće mjesto te bez odlaganja o tome obavijestio tužitelja, pozvavši ga tom prilikom da preuzme svoje stvari što je isti i učinio. Nadalje, tuženik je vlasnik i mirni posjednik cijele kat. čest. ZGR [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je vlasništvo i posjed stekao valjanom pravnom osnovom, a to je putem svog prednika i prodavatelja koji, po osnovi Zakona o naknadi, pravomoćnim upravnim rješenjem za koje jamči Republika Hrvatska stekao pravo vlasništva i posjeda i slijedom toga Kupoprodajnim ugovorom sva prava su prenesena na tuženika.

2.3. Radi navedenog tuženik predlaže donijeti Rješenje kojim se tužitelja odbija s tužbom i tužbenim zahtjevom te tužitelja obvezati na snašanje parničnog troška.

3. Tužitelj tijekom postupka ustraje u svim navodima i dokazima iznesenim u tužbi, te se u nastavku očituje na odgovor tuženika na tužbu od 18. srpnja 2023. godine i podnesak tuženika od 5. listopada 2023. godine, protivi se svim iznesenim navodima tuženika i smatra ih u potpunosti neutemeljenima. Isto tako, dostavljene dokaze (Djelomično rješenje Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zahtjeve HEP-ODS-u, Ministarstvu kulture i medija, Hrvatskom vijeću za kulturna dobra i dr.) smatra irelevantnim za ovaj postupak. Tuženik je samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu predmetne ostave, opisane u toč. 2 tužbe, te je tužitelju pri tome počinjena velika šteta, a osobito jer je o svemu obaviješten nakon što je uklanjanje njegove ostave i osobnih stvari već učinjeno. Činjenica da je svemu nazočio javni bilježnik koji je sastavio zapisnik ne daje tuženiku legitimitet za takvo postupanje.

3.1. Tužitelj u odnosu na obavijest o izdanim potvrdama glavnog projekta koji je dostavio tuženik, ističe se kako to nije pravomoćna dozvola za rušenje objekta koju se tuženik obvezao dostaviti i na koju se poziva. Isto tako, dostavljena obavijest se odnosi na uklanjanje građevine poslovne namjene 2B.skupine, a što nije predmetna ostava. Dakle, dostavljeni dokument je bespredmetan. Nadalje, s obzirom da je tužitelj predložio saslušati svjedoke na okolnost posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja istog, a koje činjenice su nesporno utvrđene u dosadašnjem tijeku postupka, odnosno proizlaze iz svih priloženih i izvedenih dokaza, tužitelj radi načela ekonomičnosti postupka izjavljuje kako odustaje od dokaznog prijedloga za saslušanje svih predloženih svjedoka kao suvišnog.

4. Tuženik tijekom postupka ustraje u navodima iz odgovora na tužbu.

5. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za čest., zgr. 3405 ZK ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] ( str 5,6.), ugovor o kupoprodaji stana od 27.07.2006. ( str 7.-9.), Elaborat osiguranja dokaza u predmetu R1-79/22 Općinskog suda u Splitu Ivana Mijanovića dipl. ing. građ. Od 13.09.2022. ( str 10-31.), Zapisnik o posvjedočenju činjenica vršitelja dužnosti javnog bilježnika Matijane Paradžik iz Split od 24.04.2023. ( str 34-36), Zahtjev za uklanjanjem građevine od 17.05.2022. ( str 53.), Posebni uvjeti izdani od strane RH Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu od 28. travnja 2022. ( str 54), Djelomično rješenje RH Ureda državne uprave SD županije, Službe za imovinsko pravne poslove od 14. listopada 2019., ( str 58-67.), povjesnik izvadak iz zemljišne knjige za čest. zgr [katastarska čestica] ZK ul br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] ( str 76-78), saslušanjem tužitelja.

6. Tužitelj je popisao parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. U ovoj pravnoj stvari u kojoj tužitelj traži zaštitu svog posjeda, potrebno je utvrditi dvije odlučne činjenice i to posljednji mirni posjed tužitelja, čin smetanja posjeda, a sve da bi se tuženiku naložilo uspostavu ranijeg tužiteljeva posjeda te zabraniti svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda.

9. Odredom članka 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 ( pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 - dalje ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

9.1. Odredbom članka 10.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV), propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin je posjednik. Dakle, posjed stvari faktična je vlast na stvari tj faktično stanje zaštićeno pravom.

9.2. Odredbom članka 21. ZV-a, propisano je u st. 1. da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, st.3 da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, st.4. da pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći, dok je st.5. propisano da posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

9.3. Odredbom čl. 22. ZV-a propisano u st.1. da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, st.2. da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, dok st. 3. je propisano da pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. 10. Među strankama nije sporno :

- da je predmet smetanja posjeda ostava površine 4.10 m2, položene na nekretnini označenoj kao kat. čest. ZGR [katastarska čestica], ZU 22099, KO [katastarska općina],

- da je tuženik dana 24.4.2023. godine srušio ostavu u tužiteljevom posjedu,

- da je tuženik iz ostave uklonio tužiteljeve stvari koje su se u ostavi nalazile, kako to proizlazi iz uvida u elaborat osiguranja dokaza Općinskog suda u Splitu br. R1-79/22 od 13.09.2022 i Zapisnik o posvjedočenju činjenica vršitelja dužnosti javnog bilježnika Matijane Paradžik iz Split od 24.04.2023. ( str 34-36),

- da tuženik nije dostavio pravomoćnu Dozvolu za rušenje objekta u kojem se nalazila ostava površine 4.10 m2, položene na nekretnini označenoj kao kat. čest. ZGR [katastarska čestica], ZU 22099, KO [katastarska općina].

11. Iz iskaza tužitelja koji je saslušan kao stranka iz postupka, u bitnome proizlazi kako je od 2006. bio u posjedu ostave koja je označena br. 5. na strani 8. Elaborata koji je sačinjen u predmetu ovoga suda br. R1-79/22 od strane vještaka Ivana Mijanovića, da su mu se tu nalazile njegove stvari, koje da je preuzeo nakon što je došao iz Australije gdje živi a boravi u [adresa], na adresi [adresa], a da je o rušenju objekta u kojem se nalazila predmetna ostava doznao od susjeda u svibnju 2023., par dana nakon što je taj objekt srušen i to preko Whats App grupe koju ima osnovanu sa susjedima. Od tuženika nije dobio niti jednu obavijest o rušenju.

11.1. Dakle, tužitelj je o činu smetanja posjeda doznao u svibnju 2023. pa kako je isti tužbu podnio 01. lipnja 2023. istu je podnio u roku od 30 dana od dana saznanja o činu smetanju posjeda.

11.2. Naime, tuženik nije dokazao suprotno gornjem utvrđenju, time da iz dopisa od 03. svibnja 2023. ( sr 32.), koji je uputio odvjetnik tuženika kojem je tuženik potpisao punomoć 21.05.2023. ( str 33.), proizlazi obavijest tužitelju da je 24.04.2023. izvršen popis stvari koje su pohranjenje u spremištu tuženika i koje može preuzeti. Uz taj dopis tuženik nije dostavio presliku primke povratnice ili preporuke iz koje bi se vidjelo kada je taj dopis tužitelj zaprimio. Iz istoga nedvojbeno se potvrđuju navodi tužitelja da je isti za rušenje objekta pa i za čin smetanja posjeda doznao u svibnju i to najranije 03. svibnja 2023.

12. Dakle, kako u ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tuženik počinio čin smetanja a kako je tužitelj dokazao da je predmetnu ostavu koristio kao posjednik držeći svoje pokretne stvari u istoj sve dok tuženik nije te stvari izmjestio iz ostave i istu srušio time da tijekom postupka nije dostavio pravomoćnu Dozvolu za rušenje objekta u kojem se nalazila ostva, to je tužitelj dokazao kako zadnji mirni posjed tako i čin smetanja posjeda ostave. Naime, tuženik nije dokazao suprotno, jer svu dokumentaciju koju je isti dostavio u spis nije relevantna u ovom postupku posjedovne zaštite koju traži tužitelj, to je valjalo prihvatiti kako točku I tužbenog zahtjeva tužitelja tako i točku II istoga, kojim tužitelj traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i to tako da tužitelj na decidiran način da na kat. čest. ZGR [katastarska čestica], ZU 22099, KO [katastarska općina] izgradi ostavu površine 4,10 m2 u opsegu i položaju kako je prikazano elaboratima izrađenim po stalnim sudskim vještacima za geodeziju i graditeljstvo, kao i zabraniti mu svako takvo ili slično smetanje posjeda.

12. Osim toga, tuženik ničim nije dokazao nemogućnost uspostave prijašnjeg posjedovanog stanja zbog smetanja posjeda, time da se isti može provesti izgradnjom ostave površine 4,10 m2 u opsegu i položaju kako je prikazano elaboratima izrađenim po stalnim sudskim vještacima za geodeziju i graditeljstvo u predmetu ovoga suda br. 13. Radi navedenog valjalo je prihvatiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci ove presude.

14. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

14.1. Priznati parnični trošak tužitelja sastoji se od jednokratne naknade od 250 bodova, pristup na ročište od 06. 11.2024. od 50 bodova što ukupno iznosi 300 bodova. Prema vrijednosti boda od 2,00 eura priznati parnični trošak iznosi 600,00 eura koji trošak valja uvećati za pripadajući iznos PDV-a od 150,00 eura te troškove sudske pristojbe na tužbu i presudu od ukupno 26,54 eura, pa ukupno priznati parnični trošak tužitelja iznosi 776,54 eura za koji iznos valja obvezati tuženika na isplatu u roku od 15 dana.

14.2. Na priznati parnični trošak tužitelja pripadaju i zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate na temelju odredbe članka 29.st.2. Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22, 155/23 - dalje ZOO/05) i članka 151.st.3. ZPP-a.

14.3. Radi navedenog odlučeno je kao u točki III izreke ove presude.

U Splitu 14. siječnja 2025.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a) . Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP- a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- u spis