REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-5103/2018

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

PRESUDA

Općinski sud u Splitu, po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužiteljice DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Milanu Remetinu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika HĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Denisu Kulušiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2024. u prisutnosti pun. tužitelja Milana Remtina, odvj. u Trogira i zamj. punomoćnika tužene FĐ, odvj. u [adresa], objavljeno 14. siječnja 2025.

presudio  j e:

I. Utvrđuje se postojanje prava služnosti puta kao staze u dužini 14,47 metara i u širini od 1,50 metara koji put je omeđen spojnicama točaka A-B-H-I-J-A i u dužini 20,76 metara i u širini od 1,00 metara koji put je omeđen spojnicama točaka B-C-D-E-F-G-H-B, sve prikazano na Skici mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Ivana Kaline dipl.ing.geod. "Split, Prosinac,2021" na teret nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- poslužna nekretnina zasnovanog u korist tužiteljice kao vlasnice čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 1371 k. o. [katastarska općina]-povlasna nekretnina, pa je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude u roku od 15 dana zatražiti i postići upis navedenog prava služnosti puta kao staze u zemljišnjim knjigama, što je tužena dužna trpjeti.

II. Dužna je tužena u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe ukloniti dio željeznih vrata na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je omeđen spojnicama točaka A-J, prikazan na Skici mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Ivana Kaline dipl.ing.geod. "Split, Prosinac,2021", koje obveze se može osloboditi ukoliko u istom roku preda tužiteljici ključ predmetnih željeznih vrata.

III. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.770,68 eura zajedno s zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koje teku od 14.1.2025. do konačne isplate."

Obrazloženje:

1.U tužbi se navodi kako je na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3851 K. O. [katastarska općina] upisana tužena kao vlasnica za cijelo. Na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1371 K. O. [katastarska općina] da je kao suvlasnik upisana NĐ udova OĐ – pravna prednica tužiteljice. Između tužene kao davateljice uzdržavanja i UĐ kao primateljice uzdržavanja da je 16.2.1995. zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju i dopuna istog od 28.5.1996. kojim je nakon smrti primateljice uzdržavanja tuženoj pripalo u vlasništvo i suvlasnički dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. NĐ da je preminula, te da su sva prava i obveze iz ugovora o doživotnom uzdražavanju danom njene smrti prešle na tužiteljicu. Diobenim ugovorom od 20.8.1984. i dopunom istog od 18.3.1998. kojeg su zaključili NĐ, KĐ, ŽĐ, te parnične stranke DĐ i HĐ, svim ugovornim strankama, vlasnicama dijelova kuće oznake čest. zgr. [katastarska čestica] [adresa], tužena da je na teret svoje čestice 800/12 ustupila osobno pravo služnosti prolaza pješice u širini od jednog metra za dolazak na put koji vodi prema "Baletnoj školi". Diobeni ugovor i dopuna istog da su ovjereni 20.3.1998. kod javnog bilježnika Joška Donike Stanojevića u Kaštel Starom. Čl. 12 dopune diobenog ugovora stranke da su uvedene u zakonit posjet stečenih prava, te da se tužiteljica redovito koristila pravom služnosti puta kao staze do 2017. U lipnju 2017. na jugo-istočnom dijelu zemlje čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] tužena da je postavila i zaključala željezna vrata, čime je onemogućila tužiteljici korištenja osobnog prava služnosti prolaza putem pješice u dužini 36 metara i u širini od 1 metra zasnovanog na teret čest. zemlj. 800/12 K. O. [katastarska općina], koje pravo je stečeno navedenim diobenim ugovorom. Tužiteljica predmetnom tužbom traži utvrđenja postojanja prva služnosti puta kao staze na čest. zem. [katastarska čestica], te uklanjanje željeznih vrata na jugoistočnom djelu iste čestice, sve kako je prikazano u vještvu sudskog vještaka geodetske struke, odnosno kako je to navedeno u izreci ove presude.

2.Tužena se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti. Ističe kako toč. 1. i 2. tužbenog zahtjeva nemaju veze jedna s drugom te ne mogu biti predmet istog postupka. Ističe kako je vlasnica predmetne nekretnine postala 2015., a tužena da nikada nije uvedena u zakonit posjed stečenih prava, niti se redovito koristila stečenom prava puta kao staze sve do 2017. godine, kako to neistinito pokušava prikazati tužiteljica u svojoj tužbi. tužiteljica da ima drugi prolaz i put do čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], kako do javnog puta, tako i do puta koji vodi prema Baletnoj školi, pa joj stoga nije nužan put preko nekretnine u vlasništvu tužene. Tužiteljica da nema posjed prava služnosti, jer je za stjecanje tog prava nužna pretpostavka stjecanja prava služnosti pri čemu taj posjed mora biti pošten i istinit. Nadalje, tužiteljica da je 24.7.2017. podnijela tužbu radi smetanja posjeda, gdje je tvrdila da je tužena zasmetala njem posjed prava služnosti, čime je priznala da, sve i da jeste nekoć imala nekakav posjed predmetnog prava služnosti na teret opisane nekretnine, a nije, od 2017. pa nadalje uopće nama nikakav posjed prava služnosti, pa utoliko nije stegla niti mogla steći predmetno pravo služnosti. Tužba tužiteljice od 24.7.2017. radi smetanja prava služnosti da je odbačena odlukom Psp-170/17 od 12.6.2018. Tužiteljica da nije u razdoblju od najmanje 20 godina neprekidno izvršavala opisanu služnost, da bi time eventualno stekla neko pravo. U odnosu na toč. 2. petita tužbe, da se radi o zahtjevu koji je odbačen u predmetu Psp-170/17.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom ugovora o diobi od 20.8.1984. ovjerenog kod javnog bilježnika Joška Donike Stanojevića broj Ov-1126/98 20.3.1998. dopune diobenog ugovora sklopljenog 20.8.1984. od 18.3.1998. ovjerenog kod javnog bilježnika Joška Donike Stanojevića u Kaštel Starom broj Ov-1128/98 od 20.3.1998., ugovora o doživotnom uzdržavanju 16.2.1995., dopuna ugovora o doživotnom uzdržavanju 28.5.1996., skice premjeravanja od 5.6.2017., izvatka iz zem. knjige za čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1371 K. O. [katastarska općina], izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3851, rješenja ovog suda Psp-170/17 od 12.6.2018., presude ovog suda na temelju priznanja P-4779/18 od 13.3.2019., dopuni diobenog ugovora od 20.8.1984. ovjerene kod javnog bilježnika Joška Donike Stanojević broj Ov-1127/98 od 20.3.1998., izvoda iz katastarskog plana za K. O. [katastarska općina] od 14.3.2024., kopije snimke iz zraka od 14.4.2024 rješenje ovog suda 1R-472/68 od 7.2.1969., prepisa povijesnog ZK izvatka

vještačenjem po vještaku geodetske struke Ivanu Kalinu dip. ing. geodezije te saslušanjem parničnih stanaka i svjedoka ĆĐ, JĐ, RĐ i DĐK.

4.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li osnovan zahtjev tužiteljice kojim traži da se utvrdi postojanje prava služnosti puta kao staze na teret zapadnog i južnog djela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u korist njene nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1371 K. O. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine.

5.U postupku je utvrđeno sljedeće:

- kako je 20.8.1984. sačinjen diobeni ugovor između UĐ udova OĐ, KĐ žene D, HĐ žene H (ovdje tužene), ŽĐ i DĐ žene F rođene NĐ, svih iz [adresa] predmet kojeg su zemlja zvana Stup i Vladine te stara kuća u [adresa] označena kao čest. zem. [katastarska čestica] na zemlji Stup

- kako je prema naprijed navedenom ugovoru KĐ pripao dio zemlje Stup u površini 986 m2 označen na skici geodeta MĐ smeđom bojom te dio zemlje tlačine u površini 348 m2, također označen smeđom bojom; Medar ŽĐ dio zemlje stup u površini 375 m2 i dio zemlje Vlačina površini u 348 m2, sve označeno ljubičastom bojom; HĐ dio zemlje Stup u površini 372 m2 i dio zemlje Vlačine u površini 522 m2, sve označeno zelenom bojom te DĐ ženi F za cijelo dio zemlje Stup u površini od 521 m2, sve označeno plavom bojom

- kako su stranke naprijed navedenog diobenog ugovora ugovorile da stara kuća na stupu označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i zemljište oko kuće pripada u vlasništvo NĐ za 14/28 dijela, HĐ za 3/28 dijela, ŽĐ za 6/28 dijela i DĐ za 5/28 dijela, temeljem čega je tuženoj HĐ pripala blagovaonica sa nišom, hodnik, kupatilo i soba u površini 31,90 m2 sve u prizemlju označeno na skici zelenom bojom, a DĐ, tužiteljici u ovom postupku, blagovaonica sa nišom, jedna soba, ostava i wc ispod skala te veranda u površini od 49,63 m2 također sve u prizemlju, označeno na skici plavom bojom

- kako je točkom 3. i 4. navedenog diobenog ugovora ugovoreno da put koji se nalazi na jugu zemlje Stup proteže u pravcu zapad- istok u širini od 1,50 metara i dužini od 28,30 metara, zatim u širini od 3,50 metara i dužini od 26,72 metra pripada u vlasništvo DĐ i HĐ po 3/16 dijela, a KĐ za 6/16 dijela te ŽĐ za 4/16 dijela, dok postojeći put na jugu zemlje Vlačina ostaje u suvlasništvo DĐ i HĐ za 3/10 dijela, a KĐ i [adresa] dijela u dužini od 45,60 metara i širini 2 metra.

- kako je odredbom članka 6. ugovoreno da nadalje ostaje pravo služnosti u korist čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu ŠĐ na teret čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu stranka prema rješenju ovog suda IR-472/68, dok je odredbom članka 7. ugovoreno da ostaje pravo služnosti u korist dijela zemljišta VĐ na teret puta vlasništva KĐ, DĐ, HĐ i ŽĐ u širini od 3 metra za dolazak na nekretninu VĐ istočnim dijelom puta koji se nalazi istočno od puta za Baletnu školu

- kako se KĐ obvezala da neće graditi bilo kakvu zgradu na zemljištu ispred svoje kuće to jest na jugu, te da dozvoljava tuženoj HĐ gradnju zgrade na njezinom djelu zemlje Stup koji je zapadno od djela Sokol Jozice, s time da se HĐ odmakne od dijela Jozice na zapad 2 metra, a od jugozapadnog puta 5 metara

- kako je naprijed navedeni ugovor po diobi ovjeren kod javnog bilježnika Joška Domikula 20.3.1998. broj Ov-1126/98

- kako je 18.3.1998. sačinjena dopuna diobenog ugovora od 20.8.1984. između UĐ, KĐ, HĐ, JĐ ŽĐ i DĐ predmet kojega je dopuna ugovora o diobi od 20.8.1984. prema kojemu HĐ pripada dio zemlje Stup u površini od 341 m2 te dio zemlje Vlačine u površini od 522 m2 označen u skici zelenom bojom, a tužiteljici DĐ dio zemlje Stup u površini od 334 m2 označen u prijedlogu parcelizacije 800/10 te u površini od 34m2 označen u prijedlogu parcelizacije 800/11 kao i dio zemlje Vlačine u površini 522 m2, na skici označeno plavom bojom

- kako je odredbom čl. 3. i 4. ovog ugovora od 18.3.1988. ugovoreno da put koji se nalazi na jugu zemlje i proteže u pravcu istok-zapad u površini od 77 m2, u prijedlogu parcelizacije 800/15 pripada za po 1/3 dijela ŽĐ, KĐ i HĐ, te da ostaje pravo služnosti u korist zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu VĐ na teret puta vlasništva ŽĐ, KĐ i HĐ

HĐ u površini od 3 metra

- kako je čl. 7. dopune ugovora ugovoreno da tužena HĐ ustupa pravo služnosti prolaska pješice na svom zemljištu u širini od 1 metar kroz čitavu dužinu sa zapadne strane svoje nekretnine u pravcu sjever jug svim vlasnicima dijelova kuće za dolazak na put koji vodi prema Baletnoj školi, te da u slučaju da sadašnji vlasnici prodaju svoje pripadne dijelove kuće čest. zgr. [katastarska čestica] trećim osobama, u tom slučaju prestaje pravo služnosti za novog kupca i treće osobe

- kako je između NĐ udova OĐ kao primateljice uzdržavanja te DĐ, kao davateljice uzdržavanja zaključen 16.2.1995. ugovor o doživotnom uzdržavanju, predmet kojega su između ostalog i nekretnine u Vela luci, dok je 28.5. zaključena dopuna tog ugovora predmet kojeg su i nekretnine u [adresa], odnosno suvlasnički dio primateljice uzdržavanja na nekretnini zvanoj Stupi oznake 800/1 K. O. [katastarska općina], te čest. zgr. [katastarska čestica],79/1 i 79/3

[katastarska općina]

- kako su u zemljišnim knjigama kao suvlasnici upisani čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1371 K. O. [katastarska općina] upisani HĐ za 6/49 dijela, te TĐ, ZĐ i IĐ za po 2/49 dijela, te Dražin UĐ udova OĐ i JĐ ŽĐ žena N za 6/49 dijela, dok je čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3851 K. O. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo HĐ za cijelo

- kako je tužiteljica DĐ protiv tužene podnijela 24.7.2017. tužbu radi smetanja posjeda puta- staze u širini od 1,55 m na zapadnom i južnom djelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da je ta tužba pravomoćnim rješenjem ovog suda Psp-170/2017 od 12.6.2018. odbačena kao nepravodobna

- kako je presudom ovog suda P-4779/18 od 13.3.2019. po tužbi tužiteljice DĐ protiv tuženih HĐ, JĐ i ČĐ, utvrđeno da je tužiteljica DĐ temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju od 16.2.1995. i dopune tog ugovora od 28.5.1996. stekla pravni osnov za upis prava vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1371 K. O. [katastarska općina] za 6/49 idealnog dijela pok. NĐ udova OĐ

6. Tužiteljica u svom iskazu navodi kako je njen djed SĐ imao zemljište površine 5.000 m2, a naslijedili su ga sin OĐ i unuk sina O koji je poginuo u ratu. Nakon smrti njenog oca OĐ, njih 4 sestre da su naslijedile tu parcelu oznake 800/1, te sklopile diobeni ugovor kojim su je podijelile na 4 dijela, s time da je otac za života prodao istočni dio parcele. Dopunama diobenog ugovora da je dogovorena služnost puta do čest. zem. [katastarska čestica] koju je vještak geodetske struke Ivan Kalina prikazao u svom nalazu crvenom kockastom površinom i kockama D,E,F,G,H,I,J,A,B,C,D. Ta služnost da se proteže južnim dijelom parcele oznake 800/10, što je vještak ucrtao plavom bojom na zemlju koja se nalazi ispod njene, koja pripada rođaku stranka. Njen rođak BĐ da je vodio spor protiv tužene radi utvrđenja prava služnosti na južnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] na liniji B,H,I,J,A,B, te je po njenom saznanju uspio u sporu. Tvrdi kako je sporni put koristila većina ukućana i šira obitelj te prijatelji njene majke dok je bila živa. Problem da je nastao kada je tužiteljica na zapadnoj granici čest. zem. [katastarska čestica] (linija J,A) postavila vrata, s tima da ju je ona sprječavala zbog čega je dolazila policija. Tužena da je u ljeto 2017. postavila vrata i na liniji D,E, te da je duž linije D,C,B, podigla novi zid s ogradom. Kod točke B da je ostavila prolaz kako rođak može prolaziti. Nakon što je postavila vrata na navedenim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica], tužena da nije dala ključeve svima koji imaju pravo služnosti preko tog puta, već da je samovoljno odlučivala kome će ih dati. Sa čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] da postoji javni put oznake 798/3 koji je sada u privatnom vlasništvu, a taj put do ceste da je kupio njen djed SĐ. Prema dopuni diobenog ugovora, pravo služnosti na čest. zem. [katastarska čestica] da imaju ona i njena sestra JĐ.

7.Tužena u svom iskazu navodi da se prilikom diobe njena majka odrekla svog dijela zemljišta jer je imala puno zemlje naslijeđene u Vela luci, pa da je dopustila da njih četiri sestre podijele čest. zem. [katastarska čestica]. Njena sestra KĐ da je dobila čest. zem. [katastarska čestica] iz razloga što je 1968. na njoj sagradila kuću, čest. zem. [katastarska čestica] da je pripala sestri LĐ, a istočno od nje da je prodan za života njenog oca ĐĐ. Suprug tužiteljice da je bio građevinar, te da je tražila da joj pripadne čest. zem. [katastarska čestica], kako bi za potrebe gradnje na nju mogli dolaziti veliki strojevi, sve to preko čest. zem. [katastarska čestica], te puta oznake 798/3. Sve te parcele da je nakon diobe ucrtao geodeta MĐ. Što se tiče puta koji je ucrtan zapadno i južno na čest. zem. [katastarska čestica], da se radi o putu koji se odnosio samo na njene roditelje. Po prvom diobenom ugovoru da se nisu mogli uknjižiti, te da je njena majka ostala vlasnica nekretnine, a predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenog između tužiteljice i pokojne majke da je bila čest. zem. [katastarska čestica], te kako je nakon majčine smrti postojala opasnost da tužiteljica uzme petinu njihovih zemalja, da su protiv njen podnijele tužbu. Nova izmjera da je izvršena 1998., te da je nakon tužbe koju je spomenula, utvrđena vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, kao što su njene sestre utvrđene vlasnicama čest. zem. [katastarska čestica]. Njen djed da je prije 1948. ostvario pravo preko Seljačke radne zadruge Iskra na put oznake 798/3, te da je tužiteljica s njihovom diobom dobila upravo taj put normalne širine preko kojega može preći kamion. Preko puta 798/3, čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], njena sestra da dolazi na svoju parcelu, kao što njen rođak preko čest. zem. [katastarska čestica] dolazi do čest. zem. [katastarska čestica]. Put koji se nalazi južno od čest. zem. [katastarska čestica] da je uzak i nedavno asfaltiran, te da nikada nije bio adekvatan za prola kamiona i cisterni, da je širok 2,50 metra i da njime ne mogu proći velika vozila. Otac da je za života 1968. dopustio nećaku ŠĐ, vlasniku čest. zem. [katastarska čestica] da za života ima pravo osobne služnosti prolaza pješice južnim djelom čest. zem. [katastarska čestica] da bi došao na put oznake 800/4 a dalje do mora, s tim da mu to pravo pripada za života. Tvrdi da su njeni preci bili vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] kada na tom području nije bilo naselja, te kako je isto nastajalo, da su ljudi znali spuštati se južnim dijelom čest. zem. [katastarska čestica], zapadnim dijelom 800/12 preko 800/4 da bi došli do mora, ali da su na potezu D,E uvijek bila mala željezna vrata, te na liniji označeno brojem 2 i 12 na skici premiravanja od 24.2.1998. sa strane 13. spisa, gdje je bila velika kapija, koja je skinuta. Ističe da je pravo služnosti o kojem tužiteljica govori pripadalo njezinoj majci za života, te da pravo služnosti koje tužiteljica potražuje nije obuhvaćeno diobenim ugovorom. Tužiteljica da je iskoristila činjenicu što je njihova majka bila upisana kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica], te je pokrenula postupak i ishodila odluku kojom je utvrđena vlasnicom te nekretnine koju je potom darovala sinovima. Njenoj sestri da ne pripada pravo da koristi južni dio čest. zem. [katastarska čestica] za prolaz do mora jer je već dva puta odbijena sa takvim zahtjevom.

8.Svjedokinja PĐ u svom iskazu navodi kako je na fotografiji sa strane 79. spisa prikazan put koji se uvijek koristio, zapadno od kuće tužene prikazan na fotografijama 1 i 2, odnosno fotografije broj 3,4 i 5 sa strane 80. spisa. Na skici vještaka, to bi bio put prikazan crvenim kockicama te linijama D,E,F,G,H,I,J,A,V,C,D, te je po njenom saznanju postojao oduvijek i vodio je do mora, a koristile su ga parnične stranke i njihova obitelj, kao i ŠĐ koji živi u [adresa]. Svjedokinja nema saznanja o eventualnom dogovoru stranaka o korištenju tog puta niti diobe čestica. Navodi kako tužiteljica nema drugog puta kojim može doći do mora, osim predmetnog. Može doći putem koji koriste i ostali susjedi do ceste, što je udaljeno od njene kuće 200 do 300 metara, a mora ga koristiti s obzirom da joj je predmetni put onemogućen. 9.Svjedokinja EĐ u svom iskazu navodi da su djeca tužiteljice uvijek prolazili predmetnim spornim putem, no svjedokinja se nije mogla snaći na skicama koje su joj predočene. Izjavila je potom da tužiteljica do mora dolazi putem kroz koji može proći automobil, a potom putem kojim ne može proći automobil. No navela je da tužiteljica mora proći pored kuće tužene da bi došla do mora, ali ne zna čiji je to put niti kako su se stranke dijelile.

10.Svjedokinja JĐ, sestra stranaka navodi kako su put oznake D,E,F,G,H,I,J,A,B,C,D koristili svi, ne samo nasljednici OĐ već i ostali susjedi koji tu gravitiraju. Nakon što je tužena utvrđena vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica], po njenom shvaćanju nitko više nema pravo koristiti taj sporni dio čestice kao prolaz. Tužiteljica da može doći na more na način da koristi javni put sjeverno u odnosu na njenu nekretninu. Njena nekretnina da je nosila oznaku 800/14 i nalazi se istočno u odnosu na predmetnu nekretninu. To što je tužena stavila kapiju na predmetnu nekretninu po mišljenju ove svjedokinje predstavlja pravo koje joj pripada. ona osobno da u zgradi oznake čest. zgr. [katastarska čestica] ima jedan stan i da kao prolaz ne koristi sporni put već javni put iznad zgrade. S tužiteljicom da nije u dobrim odnosima jer joj je zauzela parkirno mjesto ispred zgrade.

11. Svjedok ČĐ, nećak stranka u svom iskazu navodi kako su nasljednici GĐ prije 7 do 8 godina pokrenuli postupke jedni protiv drugih radi utvrđenja prava vlasništva, te da je tuženoj po okončanju postupka pripala čest. zem. [katastarska čestica] koju je zagradila. Onda je vlasnik čest. 800/13 i suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] s ostalim suvlasnicima nasljednicima GĐ. Predmetni sporni put kako je prikazan na skici sa strane 78. i priležećim fotografijama da bi vrlo rado koristio kao put da sa svoje čest. zem. [katastarska čestica] dođe na čest. zem. [katastarska čestica], ali da nema obraza to tražiti, jer se radi o parceli koja pripada tuženoj. Nema saznanja za diobeni ugovor prema kojem bi nasljednicima GĐ pripao sporni put da bi došli na južni dio i imali pristup moru. Poznato mu je da je tužena za građenje na čest. zem. [katastarska čestica] cca 10 metara zemljišta koje je zatražila od tužiteljice, a tužiteljica da je kao nekakvu "trampu" tražila dvostruko više zemljišta, te da sad na osnovu toga traži i predmetni put. Tužiteljica da ima put do svoje kuće na javni put Cesta dr. Franje Tuđmana položen sjeverno u odnosu na kuću koji je širok minimalno 3 metra.

12. Svjedokinja HĐK u svom iskazu navodi da je njen otac bratić stranaka, te da nema saznanja vezanih uz diobene ugovore nasljednika GĐ, to jest stranaka i njihovih sestara. Njen otac da je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] te druge čestice koja je njihov interni put. Navodi kako su predmetne parcele bile zemljište obitelji HĐK, koja se dijelila na njenog strica GĐ i oca ŠĐ, te je u toj podjeli, s obzirom da dio zemljišta koji je pripao njenom ocu nije imao pristup javnom putu i moru tj. Baletnoj školi, njen otac ustupio dio svoje zemlje, ne zna u kojem omjeru, svom stricu GĐ. Temeljem toga da su njen otac i njihova obitelj dobili pravo služnosti prolaza u širini 1,50 prema moru tj. Baletnoj školi, te je čestica dobila pravo prolaza i provoza prema javnom putu, cesti Ulice Frane Tuđmana. Ovo da je njen otac riješio u izvan parničnom postupku, te drži da se njihovo pravo služnosti proteže južnim dijelom čest. zem. [katastarska čestica] i na čest. zem. [katastarska čestica]. Pravo služnosti o kojemu je govorila, prema skici sa strane 78. odnosi se na dio označen slovima A,B,H,I,J,A u širini od 1,50 metar kroz cijelu dužinu čestice. Što se tiče cijelog ucrtanog puta označenim crvenim kockicama, navodi da je riječ o internoj stazi koju je obitelj GĐ koristila kao put prema moru, to jest svi koji su stanovali u zgradi koja se nalazi na čest. 310, pa tako i tužiteljica i njena obitelj, što joj je poznato jer je tamo dolazila na more dok je njena pokojna baka bila živa i nakon njene smrti. poznato joj je da je tužena postavila ogradu na liniji J,A prije 2020., te se tužiteljica žalila da više ne može prolaziti. S tužiteljicom je u dobrim odnosima, a s tuženom su se odnosi poremetili nakon što je postavila ogradu na liniji J,A, te je ona prekinula odnose s njima, ali su dobili ključ za pokretanje ograde kojega koriste. Put koji ide preko Ulice Franje Tuđmana da je puno dalji.

13.Prema nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Ivana Kalina dipl. ing., sporni put na čest. zem. [katastarska čestica] prikazan je slovima A-B-D-F-G-H-I-J-A, pruža se sa istoka prema zapadu u širini 1,50 metar i duljini od 14,47 metara. Na čest. zem. [katastarska čestica] sagrađen je stambeni objekt anagrafske oznake Lakotići 16 u vlasništvu tužene. Zemljišnoknjižnim česticama 800/10, 800/1 i čest. zgr. [katastarska čestica] te stambenom objektu anagrafske oznake Cesta dr. Franje Tuđmana 437 pristupa se kolnim i pješačkim putem iz ulice Cesta dr. Franje Tuđmana sa sjeverne stranke nekretnine. Navedene čestice su u suvlasništvu tužiteljice i drugih osoba, kao i tužene za 6/49 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] dijela čest. zem. [katastarska čestica].

14. Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

15.Prema odredbi čl. 174. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 107/07, 146/03, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

Prema odredbi st. 2. istog članka, kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti; ako se služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, određuje se to tom odlukom; inače to određuje zakon.

Prema odredbi st. 3. istog članka služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati.

16.Prema odredbi čl. 189. st.1. ZV-a služnost koja je po svojoj naravi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist određene osobe (nepravilna služnost).

Prema odredbi st. 2. istog članka bude li osnovana služnost iz stavka 1. ovoga članka, na nju će se na odgovarajući način primjenjivati pravila o osobnim služnostima. Prema odredbi čl. 3. istog članka Tko tvrdi da je stvarna služnost osnovana u korist određene osobe, treba to i dokazati.

17.Prema odredbi čl. 199. st. 1. ZV-a osobna služnost je stvarno pravo koje ovlašćuje pojedinačno određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari (poslužna stvar), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti.

Prema odredbi st. 2. istog članka osobne služnosti su: pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja.

18.Iz naprijed citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se služnosti dijele na stvarne, osobne i nepravilne, a kriterij za njih je način kako je određena osoba ovlaštenika. Ako je služnost, koja je po svojoj naravi stvarna, to jest služi boljem ili udobnijem gospodarenju jednom nekretninom osnovana ne u korist svagdašnjeg vlasnika te nekretnine, nego u korist određene osobe (koja je ujedno i vlasnik te nekretnine), onda je to nepravilna (iregularna) služnost. Na nepravilne služnosti primjenjivati će se pravila o osobnim služnostima. Međutim, nikad se ne prednjeva da je neka služnost nepravilna, ako je po svojoj naravi stvarna, te tko to tvrdi mora to i dokazati, prema naprijed citiranoj odredbi čl. 189. ZV-a. Nadalje, razlika je u tome, što se nepravilna služnost gasi kad umre ovlaštenik, dok stvarna služnost prelazi na novog vlasnika povlasne nekretnine.

19.U konkretnom slučaju tužiteljica svoj zahtjev temelji na diobenom ugovoru od 20.8.1994. i dopuni tog ugovora od 18.3.1998., gdje je odredbom čl. 7. izmijenjen čl. B/I ugovora od 20.8.1994. na način da tužena HĐ ustupa pravo služnosti prolaza pješice na svom zemljištu u širini od 1 metar kroz čitavu dužinu sa zapadne strane svoje nekretnine u pravcu sjever-jug svim vlasnicima dijelova kuće za dolazak na put koji vodi prema "Baletnoj školi". Nadalje, ugovoreno je da u slučaju prodaje svojih suvlasničkih dijelova kuće oznake č. 310. trećim osobama a ne potpisnicima ugovora, ugovoreno pravo služnosti prolaza prestaje za novog kupca i treće osobe. Iz ovako ugovorene odredbe čl. 7. ugovora od 18.3.1998., kojega je potpisalo pet suvlasnika čest. zgr. [katastarska čestica]., među kojima i parnične stranke, proizlazi da se tužena obvezala ostalim potpisnicima ugovora i suvlasnicima čest. zgr. omogućiti pravo služnosti prolaza u širini od 1 metar, duž zapadnog dijela svoje nekretnine radi pristupa putu koji vodi prema Baletnoj školi, koje pravo se gasi njihovom smrću i neprenosivo je. Stoga se u konkretnom slučaju radi o nepravilnoj služnosti, te je tužena dužna omogućiti tužiteljici kao suvlasnici čest. zgr. korištenje spornog puta koji je prikazan i na skici premjeravanja Geobiro od 24.2.1998. koja čini sastavni dio dopune ugovora prema odredbi čl. 1. istog. Nesporno je kako je tužiteljica suvlasnica čest. zgr. [katastarska čestica]., te se na nju odnosi pravo služnosti prolaza ugovoreno naprijed citiranom odredbom čl. 7. dopune diobenog ugovora.

20.Navedeni diobeni ugovor je nesporno proveden i diobenici su uvedeni u posjed diobom dobivenih nekretnina, kako proizlazi iz iskaza stranka i saslušanih svjedoka. Iz njihovih iskaza proizlazi da tužena priječi tužiteljici prolaz preko spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica], odnosno poslužne nekretnine, iako je na istoj sagradila zid na liniji E-F-G-H-I, kako je prikazano na skici sudskog vještaka Ivana Kaline, odnosno ostavila put širine 1 metar, a u južnom dijelu 1,50 metara za prolaz. Međutim, tužena je na spornom putu ostavila i ogradu, što je također utvrđeno prilikom očevida, i što potvrđuju saslušani svjedoci, čime je onemogućila tužiteljici prolaz preko čest. zem. [katastarska čestica] na način kako je ugovoreno dopunom diobenog ugovora iz 1998.

21.Za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari prema mišljenju ovog suda nije od relevantnog značaja činjenica što je rješenjem Psp-170/2017 od 12.6.2018. odbačena kao nepravodobna tužba tužiteljica od 24.7.2017. kojom je tražila posjedovnu zaštitu zbog činjenice da je tužena postavila i zaključala željeznu kapiju na krajnjem jugo-istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], budući je ta odluka postala pravomoćna 10.10.2018. i ovršna 6.11.2018., a predmetna tužba kojom tužiteljica traži utvrđenje nepravilne služnosti zaprimljena je 30.10.2018. Podnošenje predmetne tužbe tužiteljica je iskazala svoju volju da i dalje koristi dio nekretnine tužene kao poslužne prema diobenom ugovoru koji je i dalje na snazi, budući niti jedna od diobenih stranaka nije pokrenula postupak raskida tog ugovora ili zatražila utvrđenje ništetnosti istog. Ne može se tužena pozivati na neizvršavanje služnosti od strane tužiteljice time što je njena tužba za posjedovnom zaštitom odbačena, kada je podnesena predmetna tužba kojom traži utvrđenje prava koje joj pripada i zaštitu istog. Tužiteljica se stoga nije pokorila zabrani tužene da prolazi spornim dijelom njene nekretnine, unatoč činjenici da je njena tužba radi zaštite posjeda odbačena, kada je podnijela predmetnu tužbu.

22.Što se iskaza parničnih stranaka tiče, sud ih cijeni imajući u vidu njihovu zainteresiranost za uspjeh u predmetnom postupku. Pozivanje tužene na činjenicu da tužiteljica ima drugi put, i to javni put iznad čest. zgr. [katastarska čestica]. nije od značaja za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari s obzirom da se radi o nepravilnoj služnosti. Takav prigovor tužena može isticati u odnosu na treće osobe, ukoliko dođe do otuđenja suvlasničkih dijelova čest. zgr. [katastarska čestica]. od strane sudionika diobenog ugovora iz 1998.

23.U odnosu na iskaz svjedokinje PĐ, za navesti je da ista nema saznanja o dogovoru stranka glede korištenja predmetnog spornog puta, pa je stoga njen iskaz irelevantan za predmetnu pravnu stvar. Svjedokinja EĐ navodi da je tužiteljica sa svojom obitelji ranije koristila predmetni put, iako se lošije snalazila na predočenoj skici vještaka. Iskaz svjedokinje JĐ sud cijeni imajući u vidu činjenicu da je u pitanju sestra stranka, suvlasnica čest. zgr. [katastarska čestica]. te nije s tužiteljicom, kako sama navodi, u dobrim odnosima. Ona u svom iskazu navodi da ne koristi sporni put, već javni put iznad čest. zgr. [katastarska čestica]. jer smatra da tužena ima pravo postaviti ogradu na svojoj nekretnini. Međutim, hoće li JĐ koristiti pravo prolaza preko nekretnine tužene ugovoreno odredbom čl. 7. diobenog ugovora iz 1998. njena je osobna stvar, sve dok ugovor nije raskinut ili poništen to pravo pripada diobenim strankama. Isto se odnosi i na iskaz svjedoka GĐ. Što se tiče svjedokinje HĐK, ista je kao i prethodna dva svjedoka u srodničkim odnosima sa strankama, te za razliku od njih smatra kako tužiteljica ima pravo na predmetni put. Dakle, iskazi saslušanih svjedoka s obzirom na predmet raspravljanja, utvrđenje prava nepravilne služnosti na nekretnine tužene i nisu od relevantnog značaja za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari, osim u dijelu koji i nije sporan među strankama, a to je činjenica da je tužena postavila ogradu na svojoj nekretnini čime je onemogućila tuženoj prolaz preko iste.

24.Glede navoda tužene da diobenim ugovorom nije ugovoreno služnost duž južne granice njene čestice, za navesti je da je u ugovoru navedeno kako se služnost prolaza pješice u širini od 1 metra kroz čitavu dužinu sa zapadne strane nekretnine tužene utvrđuje za dolazak na put koji vodi prema Baletnoj školi, te da je na skici Geobiro d.o.o. iz veljače 1998. temeljem koje je izvršena dioba ucrtan i sporni put duž zapadne i južne granice čest. zem. [katastarska čestica], odnosno da se isti proteže južnim dijelom čest. zem. [katastarska čestica] do čest. zem. [katastarska čestica], odnosno puta za Baletnu školu. Svrha utvrđenog prava služnosti u korist suvlasnika čest. zgr. [katastarska čestica]. koji su potpisali diobeni ugovor jeste najkraći put do puta za Baletnu školu, što i jeste najčešći razlog osnivanja nepravilne služnosti, a u konkretnom slučaju radilo se o diobi unutar obitelji i tako ugovorena služnost nije trajna niti prenosiva, već je njena svrha da sudionici ugovora, sestre HĐK i njihova majka imaju najkraći put do Baletne škole, odnosno do mora.

25.Što se nalaza i mišljenje vještaka geodetske struke Ivana Kaline dipl. ing. tiče, isti je u cijelosti sukladan pravilima struke, a vještak je položaj predmetnih nekretnina i sporni put prikazao identično skici premjeravanja Geobiro d.o.o. Split iz veljače 1998. temeljem koje je izvršena dopuna diobenog ugovora od 18.3.1998. kojim je utvrđeno pravo nepravilne služnosti na nekretnini tužene u odnosu na sve diobene stranke koje raspolažu čest. zgr. [katastarska čestica]., odnosno koji su suvlasnici te čestice.

26.Radi svega naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci.

27.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22 ., 114/22. i 155/23.), a tužiteljici je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika obistinjen trošak kako slijedi: za sastav tužbe, za zastupanjima na ročištima 13.6.2019., 25.9.2019., 5.2.2020., 29.8.2023., 14.11.2023., 29.2.2024., 24.4.2024., 17.12.2024., te za sastav podnesaka od 7.11.2023. i 16.10.2024., po 200,00 eura, što ukupno iznosi 2.200,00 eura, uvećano za pristojbe tužbe i presude u iznosu od po 53,08 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 464,52 eura, tako da ukupni trošak iznosi 2.770,68 eura.

U Splitu, 14. siječnja 2025.

S U D A C

Vica Roščić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika

-u spis