Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-974/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku PK, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupane po ODO u SB, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pr-204/2016-119 od 31. srpnja 2024., u sjednici održanoj 14. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pr-204/2016-119 od 31. srpnja 2024. u stavcima II. i III. izreke i u dijelu stavka IV. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko iznosa od 995,42 eura s pripadajućom zateznom kamatom.
II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pr-204/2016-119 od 31. srpnja 2024. u dijelu stavka IV. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 995,42 eura s pripadajućom zateznom kamatom i sudi:
Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 995,42 eura sa zateznom kamatom tekućom od 14. siječnja 2025. do isplate po stopi koja tužitelju pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, da tužitelju SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi štetu zbog izgubljene zarade na ime razlike bruto plaće za razdoblje od 14. ožujka 2015. do 1. siječnja 2018., u iznosu od 6.064,87 eura (šest tisuća šezdeset četiri eura i osamdeset sedam centi), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, kako slijedi:
- 85,62 eura od 16. travnja 2015. do isplate,
- 66,33 eura od 16. svibnja 2015. do isplate,
- 249,83 eura od 16. lipnja 2015. do isplate,
- 115,58 eura od 16. srpnja 2015. do isplate,
- 63,57 eura od 16. kolovoza 2015. do isplate,
- 273,92 eura od 16. rujna 2015. do isplate,
- 237,12 eura od 16. listopada 2015. do isplate,
- 129,34 eura od 16. studenog 2015. do isplate,
- 260,87 eura od 16. prosinca 2015. do isplate,
- 204,61 eura od 16. siječnja 2016. do isplate,
- 278,19 eura od 16. veljače 2016. do isplate,
- 278,19 eura od 16. ožujka 2016. do isplate,
- 204,61 eura od 16. travnja 2016. do isplate,
- 278,19 eura od 16. svibnja 2016. do isplate,
- 241,40 eura od 16. lipnja 2016. do isplate,
- 241,40 eura od 16. srpnja 2016. do isplate,
- 278,19 eura od 16. kolovoza 2016. do isplate,
- 204,61 eura od 16. rujna 2016. do isplate,
- 241,40 eura od 16. listopada 2016. do isplate,
- 278,19 eura od 16. studenog 2016. do isplate,
- 241,40 eura od 16. prosinca 2016. do isplate,
- 78,24 eura od 16. siječnja 2017. do isplate,
- 143,31 eura od 16. ožujka 2017. do isplate,
- 113,25 eura od 16. travnja 2017. do isplate,
- 238,85 eura od 16. svibnja 2017. do isplate,
- 24,62 eura od 16. lipnja 2017. do isplate,
- 177,51 eura od 16. rujna 2017. do isplate,
- 257,53 eura od 16. listopada 2017. do isplate,
- 217,52 eura od 16. studenog 2017. do isplate,
- 259,69 eura od 16. prosinca 2017. do isplate,
- 101,79 eura od 16. siječnja 2018. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II Tužitelj HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odbija se sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:
"2. Tužena RH, za Ministarstvo obrane RH, OIB: 52634238587, dužna je tužitelju SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime izgubljene zarade u poljoprivredi za razdoblje od 15. ožujka 2015. do 1. siječnja 2024., platiti iznos od 255.251,22 eura, sa z.z. kamatama i to na iznos od:
- 1.146,66 eura od 1. svibnja 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. lipnja 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. srpnja 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. kolovoza 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. rujna 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. listopada 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. studenog 2015. do isplate,
- 2.293,33 eura od 1. prosinca 2015. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. siječnja 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. veljače 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. ožujka 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. travnja 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. svibnja 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. lipnja 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. srpnja 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. kolovoza 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. rujna 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. listopada 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. studenog 2016. do isplate,
- 2.334,33 eura od 1. prosinca 2016. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. siječnja 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. veljače 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. ožujka 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. travnja 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. svibnja 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. lipnja 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. srpnja 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. kolovoza 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. rujna 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. listopada 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. studenog 2017. do isplate,
- 1.939,71 eura od 1. prosinca 2017. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. siječnja 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. veljače 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. ožujka 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. travnja 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. svibnja 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. lipnja 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. srpnja 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. kolovoza 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. rujna 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. listopada 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. studenog 2018. do isplate,
- 2.379,53 eura od 1. prosinca 2018. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. siječnja 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. veljače 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. ožujka 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. travnja 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. svibnja 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. lipnja 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. srpnja 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. kolovoza 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. rujna 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. listopada 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. studenog 2019. do isplate,
- 2.403,84 eura od 1. prosinca 2019. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. siječnja 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. veljače 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. ožujka 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. travnja 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. svibnja 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. lipnja 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. srpnja 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. kolovoza 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. rujna 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. listopada 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. studenog 2020. do isplate,
- 2.429,37 eura od 1. prosinca 2020. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. siječnja 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. veljače 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. ožujka 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. travnja 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. svibnja 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. lipnja 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. srpnja 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. kolovoza 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. rujna 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. listopada 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. studenog 2021. do isplate,
- 2.456,17 eura od 1. prosinca 2021. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. siječnja 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. veljače 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. ožujka 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. travnja 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. svibnja 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. lipnja 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. srpnja 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. kolovoza 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. rujna 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. listopada 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. studenog 2022. do isplate,
- 2.484,31 eura od 1. prosinca 2022. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. siječnja 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. veljače 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. ožujka 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. travnja 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. svibnja 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. lipnja 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. srpnja 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. kolovoza 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. rujna 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. listopada 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. studenog 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. prosinca 2023. do isplate,
- 2.613,86 eura od 1. siječnja 2024. do isplate,
po prosječnoj kamatnoj stopi za točku 2. ove presude na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena,kao i naknaditi troškove ovog parničnog postupka koliko isti budu iznosili zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dana donošenja presude pa do konačne isplate, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
III. Tužitelj HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odbija se sa zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu pod točkom I izreke ove presude, te sa zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na naknadu štete zbog izgubljene zarade na ime razlike bruto plaće tekućih od 1. do 16. dana narednog mjeseca za prethodno utuženi mjesec.
IV. Svaka stranka snosi svoje troškove nastale im u ovome parničnom postupku.
V. Tužitelj i tuženik oslobođeni su plaćanja sudskih pristojbi u ovome postupku.“
2. Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je tužitelj povukao tužbeni zahtjev za isplatu rente u iznosu od 398,17 eura mjesečno (ranije 3.000,00 kn).
3. Protiv presude u stavcima II., III. i u dijelu stavka IV. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška žali se tužitelj iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
4. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe tužitelja te ju predlaže odbiti.
5. Žalba je djelomično osnovana.
6. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete u vidu izgubljene zarade i to kao posljedice ozljeđivanja dana 14. ožujka 2015. oko 00,40 sati, kada se tužitelj kretao po vojnom poligonu u [adresa], gdje su se izvodile vojne vježbe, prema sanitarnom čvoru i to na način da je pao u neobilježenu i neosvijetljenu rupu te se ozlijedio (čl. 1045. st. 3., čl. 1064., čl. 1089. st. 3. i čl. 1093. st. 2. Zakona o obveznim odnosima /"Narodne novine" broj: 35/05, 41/08 i 125/11 - u daljnjem tekstu: ZOO-a/); za isplatu zatezne kamate zbog kašnjenja u isplati (čl. 29. st. 1. ZOO-a u svezi s čl. 92. st. 3. Zakona o radu /“Narodne novine“, broj: 93/14/) te za naknadu parničnog troška (čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23, u daljnjem tekstu: OT/).
7. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama ZPP-a i za svoje uvjerenje dao je jasne i razumljive razloge, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, tako u donošenju iste nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tuženik, a niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).
8. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, budući da nije uočeno nezakonito postupanje suda uslijed kojeg bi tužitelju bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom, s time da je ročište za objavu presude održano 31. srpnja 2024., jer je ono zakazano za dan 26. srpnja 2024. odgođeno radi spriječenosti raspravnog suca, o čemu su stranke uredno obaviještene.
9. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio materijalno pravo, radi čega nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava.
10. Pravilnom primjenom odredbe čl. 299. st. 2. ZPP-a sud je na ročištu 12. lipnja 2024. uzeo u obzir dokaze koje je tuženik dostavio uz podnesak od 18. travnja 2023., (podatke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 29. ožujka 2023. i dopis općine G od 3. travnja 2023.), budući da iste tuženik bez svoje krivnje nije mogao dostaviti u spis do zaključenja prethodnog postupka, a razlog njihovog naknadnog dostavljanja je činjenica da vještak poljoprivredne struke nije postupio prema rješenju suda i nije se očitovao na iznesene primjedbe tuženika, čiju osnovanost tuženik dokazuje upravo dostavom navedene dokumentacije.
11. U žalbenom stadiju postupka nije sporna odgovornost tuženika za naknadu imovinske štete s osnova izgubljene zarade, kao razlike u plaći, koju bi tužitelj primao da je u razdoblju od ožujka 2015. do umirovljenja (starosna mirovina) odnosno do zaključno s prosincem 2017. primao da je radio na svom radnom mjestu i naknade plaće koju je u tom razdoblju primao, jer je bio na bolovanju, kao posljedica predmetnog ozljeđivanja, već je sporna izgubljena zarada (korist) koju bi tužitelj od svibnja 2015. do siječnja 2024. ostvarivao radom u poljoprivredi.
12. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti zahtjeva tužitelja za naknadu imovinske štete s osnova gubitka na zaradi koja potječe od rada u poljoprivredi pošavši od utvrđenja:
-da je tužitelj u podnesku od 26. listopada 2016. naveo da ima samo vlasničku dozvolu za traktor marke Deutz, dok za drugu mehanizaciju ne posjeduje vlasničke dozvole jer se radi o starim strojevima koji ne podliježu registraciji;
-da iz posjedovnog lista broj 843 za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kao posjednik predmetnih nekretnina površine 2 ha 75 a 01 m2 RJ, otac tužitelja;
-da iz posjedovnog lista broj 1205 za k. o. [katastarska općina] proizlazi da su nekretnine navedene u istome površine 216 ha 90 a 85 m2 državno vlasništvo
-da iz podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 29. ožujka 2023. i dopisa općine G od 3. travnja 2023. (listovi 408- 409 spisa) proizlazi da je registrirani OPG imao RJ, a ne tužitelj; površina koju je obrađivao tijekom 2013. i 2014. iznosila je 2,6 ha (dakle ne u površini kako su iskazali svjedoci i tužitelj) te isti nije koristio poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH temeljem ugovora o zakupu/privremenom korištenju (godinu dana prije ozljeđivanja predmetnu zemlju nije dobio na natječaju);
- da iskazi svjedoka OJ (u tazbinskom srodstvu s tužiteljem, u vrijeme ozljeđivanja tužitelja živio je s istim u zajedničkom domaćinstvu a iskazuje da je tužitelj u vrijeme ozljeđivanja imao 3 ili 4 krave i nekoliko krmača, dok tužitelj iskazuje da se radilo o 10 krava, telića i bikova) i ŠJ (nije mu poznato koliko je poljoprivredne površine tužitelj obrađivao, niti koliko je imao stoke) nisu suglasni te su u odnosu na odlučne činjenice za donošenja odluke o osnovanosti ovog dijela tužbenog zahtjeva bitnome proturječni i iskazu tužitelja pa se stoga ne mogu smatrati pravno relevantnima za dokazivanje osnovanosti zahtjeva za naknadu štete zbog izgubljene zarade u poljoprivredi;
-da sam tužitelj u svom iskazu navodi da je samo povremeno pomagao roditeljima u obavljanju poljoprivrednih poslova, ali se isti ne može izjasniti da li je od toga imao imovinsku korist, niti može odrediti o kojem bi se to novčanom iznosu radilo;
-da nadalje tužitelj iskazuje da su svi članovi njegovog domaćinstva, a najviše njegov otac, obrađivali zemlju, pri čemu su on i njegov brat "samo uskakali", budući da je njegovo redovno radno vrijeme bilo od 8 do 16 sati;
-da tužitelj u svom iskazu niti u jedno trenutku ne spominje da bi on bio vlasnikom bilo koje poljoprivredne površine ili šume, kao niti stoke, niti je na tu okolnost u spis dostavio bilo kakav pravno relevantan materijalni dokaz kojim bi se te činjenice mogle utvrditi;
-da je tužitelj tijekom postupka učinio nespornim da se OPG u vlasništvu njegovog oca "ugasio" prije nego li je on doživio ozljedu na radu;
-da tužitelj ne spori da je sa roditeljima i bratom dijelio prihode od poljoprivrede, onako kako su se to oni dogovorili, ali ne pojašnjava kakav je to bio dogovor;
-da vještak za područje poljoprivrede i mehanizacije ĐJ, mag.ing.stroj. svoj nalaz i mišljenje ne daje na temelju materijalnih dokaza u spisu (vezano uz površinu zemlje koja se obrađuje, vlasništvu poljoprivrednih strojeva i stoke), već samo pod pretpostavkom da je točno sve ono što tužitelj tvrdi, pri čemu se isti nije očitovao na dokumentaciju koju je tuženik dostavio u spis nakon provedenog vještačenja upravo u cilju osporavanja pravilnosti izrađenog nalaza i mišljenja, pravilno je odlučio sud prvog stupnja na način da je odbio tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete radi gubitka u zaradi u poljoprivredi te odlučio kao pod II. izreke presude, budući da tužitelj na pravno relevantan način nije dokazao (čl. 219. i 221.a ZPP-a) da bi isti radi svog ozljeđivanja gubio na zaradi vezano uz obavljanje poljoprivredne djelatnosti, jer nije dokazao niti da bi prije ozljeđivanja ostvarivao tu zaradu (u kojem obliku i opsegu), radi čega su žalbeni navodi, koji se svode na vlastitu i subjektivnu ocjenu provedenih dokaza, bez činjeničnog i pravnog uporišta te kao takvi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude u pobijanom dijelu.
13. Pri tom valja imati u vidu da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatra žalitelj i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to on čini.
14. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za sud i ona je dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, a žalbena razlaganja tužitelja nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
15. Neosnovni su žalbeni navodi kojima tužitelj osporava pravilnost odluke suda u dijelu kojim je odbijen zahtjev za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu pod točkom I izreke ove presude, budući da se dosuđeni iznos odnosi na naknadu štete radi izgubljene zarade, a ne na isplatu razlike u plaći, radi čega isti u sebi ne sadrži iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
16. Također tužitelju pripada pravo i na isplatu zatezne kamate na mjesečne iznose gubitka u zaradi od 16. -tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, imajući u vidu odredbu čl. 92. st. 3. ZR-a, kojom je propisano da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu pa je s tim datumom i dospjelo potraživanje isplate naknade štete, a ne prvog dana u mjesecu za tekući mjesec, kako to pogrešno smatra tužitelj.
17. Pravilno je odlučio sud prvog stupnja, primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, na način da svaka stranka snosi svoj parnični trošak (tužitelj je uspio u sporu s 52%, a tuženik s 48%), osim u odnosu na zatraženi trošak predujmova za plaćena medicinska vještačenja u ukupnom iznosu od 663,61 eura i za financijsko vještačenje koje se odnosi na izračun visine štete na ime izgubljene zarade kao razlike između plaće i naknade plaće u iznosu od 331,80 eura, ukupno 995,41 eura, jer taj trošak tužitelju pripada neovisno od uspjeha u sporu, na koji iznos i zateznu kamatu tekuću od donošenja ove odluke do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a).
18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a za stavak II.)
U Zagrebu 14. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Slavica Garac