REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

R1-167/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu Mariji Krajnović u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja RUMAT d.o.o., Rijeka, Žrtava fašizma 1/I, OIB: 79513253561, kojeg zastupa punomoćnica Danijela Blažević, odvjetnica iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja MEDITERRANEO d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 13, OIB: 07481493104, kojeg zastupa punomoćnik Boris Jukić, odvjetnik iz Zagreba, Cesarčeva 5, dana 14. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja da protivnik osiguranja na br. žiro računa IBAN: [broj bankovnog računa] kod OTP banke d.d. isplati iznos od 26.295,83 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koje na taj iznos teku od 01. veljače 2023. pa do 29. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

određuje se

PRIVREMENA MJERA

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja da sa računa kod PBZ d.d. br. IBAN:

[broj bankovnog računa], a koji se vodi u korist stambene zgrade [adresa], otuđi iznos od 26.295,83 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koje na taj iznos teku od 01. veljače 2023. pa do 29. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

2. Ako protivnik osiguranja započne sa bilo kakvim radnjama suprotnim ovoj mjeri, Naslovni sud istom zaprećuje novčanom kaznom u iznosu od 500,00 EUR, koju će sud izreći na prijedlog predlagatelja osiguranja, a koju sud može izreći ponovo, sve dok se protivnik osiguranja ne pokori odluci suda.

3. U slučaju da protivnik osiguranja postupi protivno zabrani, odgovara predlagatelju osiguranja za štetu koju mu je nanio.

4. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah i traje do isteka 15 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem odluke Naslovnog suda u postupku koji se vodi pod posl. br. P-1071/2023

5. Ovo će rješenje biti provedeno prije njegove pravomoćnosti.

II. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 1.871,92 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je dana 05. srpnja 2024. prijedlog za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom navodeći da je kao tužitelj u predmetu broj P-1071/23 podnio tužbu radi isplate i povrata iznosa vezanih za upravljanje stambene zgrade [adresa]. Naime, tužbu je podnio iz razloga jer protivnik osiguranja bivši upravitelj stambene zgrade [adresa], iako mu je otkazan ugovor o upravljanju protupravno zadržava i troši sredstva pričuve te dokumentaciju koju neosnovano odbija predati novom upravitelju ovdje predlagatelju osiguranja. Napominje kako je dana 09. veljače 2023. radi nepostupanja protivnika osiguranja predstavnica stanara predmetne stambene zgrade naložila zabranu raspolaganja sredstvima pričuve stanara, a po kojem nalogu protivnik osiguranja nije postupio stoga je razvidno kako protivnik osiguranja i dalje neosnovano vrši radnju kao da je još uvijek upravitelj predmetne stambene zgrade iako je njegov ugovor o upravljanju otkazan i sa predlagateljem osiguranja zaključen je novi ugovor o upravljanju. Navodi kako je bankovni račun protivnika osiguranja u blokadi od 22. travnja 2024., a ostali računi koji se vode za protivnika osiguranja iste vodi kao posebne račune za stambene zgrade kojima upravlja tzv. računi broj "13", otvaraju se pod specifičnom namjenom i ne odnose se na glavno poslovanje protivnika osiguranja, a radi potrebe utvrđivanja stvarnog stanja na računu protivnika osiguranja koji još uvijek vodi za stambenu zgradu [adresa] u [adresa] u predmetu P-1071/23 PBZ d.d. je dostavila podatke o prometu predmetnog računa iz kojih je vidljivo da je na dan 09. svibnja 2024 stanje 13.711,45 EUR, a u tom predmetu tužbeni zahtjev postavljen je na povrat iznosa za koji je predstavnica stanara gospođa OJ posljednje imala saznanje prije početka upravljanja zgradom od strane novog upravitelja, a koji je iznos tada bio utužen, odnosno 26.295,83 EUR. Iz toga je vidljivo da bivši upravitelj stambene zgrade ovdje protivnik osiguranja sredstva koje je odavno imao obvezu prebaciti na račun novog upravitelja rapidno troši, pa je vidljivo da se razlika u odnosu na utuženi iznos neće moći podmiriti iz glavnog računa protivnika osiguranja koji je u blokadi pa je jasno da protivnik osiguranja i dalje neosnovano raspolaže sredstvima zajedničke pričuve za stambenu zgradu [adresa] u [adresa] i postoji opravdana bojazan da utuženi iznos u tom predmetu predlagatelj osiguranja neće moći naplatiti zbog čaga će za istog nastati nenadoknadiva i teško nadoknadiva šteta. Smatra da je dokazao vjerojatnost postojanja njegove tražbine koja glasi na povrat i isplatu čime je ispunjen prvi uvjeti iz čl. 344. Ovršnog zakona, a obzirom da protivnik osiguranja već sudjeluje u postupcima koji direktno onemogućavaju predlagatelja osiguranja da obavlja svoju djelatnost, a najavljenim radnjama protivnika osiguranja bi se znatno otežalo i onemogućilo ostvarivanje tražbine čije se osiguranje traži osobito time što je protivnik osiguranja već promijenio postojeće stanje stvari potrošnjom iznosa od 12.500,00 EUR. Smatra kako je ispunjen i drugi uvjet i čl. 344. Ovršnog zakona, odnosno da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Smatra da je iz navoda i dokaza koje prilaže u spisu vidljivo da protivnik osiguranja svojim radnjama predlagatelja osiguranja pričinja nenadoknadivu štetu.

2. U odgovoru protivnik osiguranja isti navodi da je prijedlog za osiguranje privremenom mjerom neosnovan iz razloga što predlagatelj osiguranja nije upravitelj zgrade budući da je u predmetnom postupku P-1071/23 predlagatelj tamo tužitelj tražio predaju dokumentacije i isplatu iznosa zajedničke pričuve, ali ne na račun zajedničke pričuve već na privatni račun predstavnice suvlasnika zgrade gospođe OJ i to IBAN: [broj bankovnog računa] registriran kod OTP banke d.d., a broj računa je ključan jer je vidljivo da se radi o zaštićenom računu "35" na koji se uobičajeno isplaćuju sredstva izuzeta od ovrhe, a ne radi se o računu oznake broj "13" koji račun se otvara kao račun suvlasnika i različit je od računa upravitelja na kojem se ne može provesti prisilna naplata. Obzirom da predlagatelj nema suvlasničku odluku o promjeni upravitelja niti sklopljen ugovor o upravljanju. Iz tog razloga u banci nije ni otvorio račun posebne namjene u kojeg bi svi suglasnici imali mogućnost uvida, a u predmetnoj tužbi evidentno je da od protivnika osiguranja traži isplatu novca na račun fizičke osobe. Ustraje na tvrdnjama da predlagatelj nije upravitelj zgrade jer o tome nikada nije donesena suvlasnička odluka te neutemeljeno i obijesno vodi parnični postupak protiv ovdje protivnika osiguranja i lažno se predstavlja pojedinim suvlasnicima kao da je njihov upravitelj, šalje im uplatnice za doprinos za zajedničku pričuvu, te u konačnici neutemeljeno naplaćuje sredstva koja nije ovlašten držati. Smatra da predlagatelj osiguranja nije dokazao niti jednu od pretpostavki propisanu čl. 344. Ovršnog zakona, a pored svega predlagatelj nema nikakav pravni interes niti legitimaciju sudjelovati u ovom i drugim postupcima, a čak kada bi i bio upravitelj i kada bi i postojala kakva tražbina opet ne bi bili ispunjeni uvjeti iz čl. 344. Ovršnog zakona jer ne postoji pravna osnova po kojoj bi predlagatelj nešto mogao od protivnika potraživati jer protivnik ništa ne duguje predlagatelju, a kada bi postojala kakva tražbina onda bi to bila tražbina suvlasnika zgrade. Sve da je predlagatelj i dokazao da bi bio upravitelj suvlasničke zajednice u [adresa], ne bi mogao podnijeti ovakav prijedlog iz razloga što se upraviteljevo zastupanje suvlasnika ograničava samo na postupke prisilne naplate zajedničke pričuve i pokretanje postupka povezivanja, a svako drugo zastupanje je neovlašteno i predstavlja nezakonito pružanje pravne pomoći. Smatra kako ovdje predlagatelj nema aktivnu legitimaciju za vođenje ovog postupka. Smatra također ukoliko bi se dokazalo da i postoji potraživanje ovdje predlagatelja da predlagatelj nije dokazao da postoji protivnikova radnja kojom bi on otežao ili spriječio naplatu potraživanja jer se sredstva zajedničke pričuve koja se drže na posebnom računu mogu trošiti isključivo namjenski, a predlagatelj pritom nije dokaza postojanje subjektivne opasnosti odnosno predlagatelj nije ukazao na konkretne protivnikove radnje odnosno propuštanja kojima bi on nastojao ili znatno otežao naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način raspolagati. Navodi kako iz sredstava zajedničke pričuve plaća troškove suvlasničke zajednice pa tako primjerice financira troškove predstavnika suvlasnika gospođe OJ na čije ime je predlagatelj otvorio račun koji prezentira da je račun suvlasničke zajednice, plaća troškove osiguranja i sl., a upravo je to razlog umanjenje zajedničke pričuve koje predlagatelj manipulativno navodi u prijedlogu.

3. U podnesku od 27. kolovoza 2024. predlagatelj osiguranja ističe kako su navodi protivnika osiguranja neosnovani i neistiniti, te se poziva na odredbe čl. 378. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je jasno definirana obveza upravitelja u ovom slučaju predlagatelja osiguranja da "zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima", a što proizlazi i iz ugovora o upravljanju zgradom od 24. siječnja 2023. zaključenog između suvlasnika zgrade [adresa] u [adresa] i predlagatelja osiguranja u kojim je u čl. 2. st. 7. točno navedena obveza upravitelja da "zastupa suvlasnike pred sudom i drugim tijelima vlasti u postupcima koji proizlaze iz upravljanja zgradom". Stoga je predlagatelj osiguranja, ne samo legitimiran, nego i obvezan zastupati prava suvlasnika u ovom postupku. Vezano za navode protivnika osiguranja o načinu otvaranja računa koji je predlagatelj osiguranja otvorio u ime i za korist sredstava pričuve, navodi da je isti otvoren sukladno pravilima banke gdje je račun otvoren prema naputcima banke i na način reguliran pravilima banke. Ističe nadalje da je imenovanje predlagatelja osiguranja kao upravitelja predmetne zgrade uslijedilo nakon niza propusta protivnika osiguranja počinjenih na štetu suvlasnika i njihove nekretnine, te je sa protivnikom osiguranja raskinut ugovor, a raskid mu je pisano i upućen, ali protivnik osiguranja odbija postupiti po odluci većine suvlasnika, a nakon obavljenih razgovora sa ponuđačima održan je zbor suvlasnika (zapisnik kojeg je objavljen na oglasnoj ploči) na kome je predstavljen i prihvaćen sa odlukom od 71,24% suvlaničkih dijelova novi upravitelj ovdje predlagatelj osiguranja, a sve navode iz zapisnika potvrdila je predstavnica stanara gospođa OJ. Smatra da je bespredmetno pozivanje protivnika osiguranja o nepostupanju međuvlasničkog ugovora koji za cilj ima reguliranje odnosa među suvlasnicima, budući da je potpisan ugovor o upravljanju zgradom kojim je iskazana volja većine suvlasnika, a odluka suvlasnika o novom upravitelju bila je opravdana činjenicom da bivši upravitelj ovdje protivnik osiguranja uopće nije obavljao poslove upravljanja i održavanja zgrade, a dana 09. veljače 2023. preporučenom poštom je protivniku osiguranja od strane predstavnice suvlasnika upućen pisani nalog o zabrani raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve, ali protivnik osiguranja i dalje protupravno zadržava ne mala sredstva koja mu ne pripadaju, nego predstavljaju imovinu svih suvlasnika koje sukladno svim važećim propisima zastupa ovdje predlagatelj. Ističe nadalje kako protivnik osiguranja protupravno sam sebi isplaćuje mjesečnu naknadnu za poslove upravljanja zgradom koje ne obavlja ni formalno ni praktično više od godine dana. Isto tako isplaćuje OJ unatoč dostavljenom pisanom nalogu o zabrani raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve. Stoga je gospođa OJ uz prethodnu suglasnost suvlasnika dogovorila sa novim upraviteljem ovdje predlagateljem obustavu isplate na ime obavljanja poslova predstavnice suvlasnika sa računa koje u ime zgrade vodi predlagatelj do daljnjeg, a konači obračun isplate naknade i pripadajućih davanja bit će napravljen po primopredaji sredstava pričuve. Ističe također da je protiv protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja također podnio kaznenu prijavu radi protupravnog postupanja. Smatra simptomatičnim da se protivnik osiguranja u svom odgovoru na prijedlog nije ni osvrnu na činjenicu da mu je glavni račun blokiran kao i da su sredstva na računu koji se vodio po osnovu održavanja stambene zgrade [adresa] u [adresa] znatno manja u odnosu na iznos utužen u

4. U podnesku od 08. listopada 2024. i dalje predlagatelj osiguranja navodi da je od strane FINA-e protiv protivnika osiguranja podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, te da je ovaj sud dana 02. prosinca 2024. donio rješenje kojim je pozvao sve osobe koje imaju interes za vođenje stečajnog postupka nad protivnikom osiguranja predujmiti troškove za pokriće postupka jer će se u protivnom donijeti odluka o otvaranju i zatvaranju stečajnog postupka, a iz javno objavljenih podataka razvidno je kako nije naveden broj računa koji protivnik osiguranja vodi u ime i za račun suvlasnika zgrade pa se ovim ukazuje na neizvjesnu sudbinu sredstava ako ih uopće ima i postoje na računu protivnika osiguranja koji se vodi pod borjem IBAN [broj bankovnog računa] kod PBZ d.d., a koji isti vodi u ime i za račun stambene zgrade [adresa] u [adresa] u slučaju otvaranja i eventualnog zatvaranja stečajnog postupka. Smatra kako postoji realna opasnost da utuženi iznos u predmetu P-1071/23 od 26.295,83 EUR predlagatelj osiguranja neće moći naplatiti čime bi predlagatelju osiguranje bila pričinjena teško nadoknadiva štete.

5. Sud je proveo dokazni postupak uvidom u tužbu u predmetu P-1071/23 (list 7-11 spisa), podnesak tužitelja u istom predmetu (list 14 sisa), nalog o zabrani raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve (list 16 spisa), rješenje ovog suda (list 17- 21 spisa), podatke PBZ d.d. (list 23-24 spisa), karticu zgrade (list 25-28 spisa), godišnji program upravljanja za 2022. godinu (list 29 spisa), ugovor o upravljanju stambenom zgradom od 01. veljače 2023. (list 30-39 spisa), opomenu pred tužbu (list 40-41 spisa), dopis predlagatelja osiguranja (list 42 spisa), otkaz ugovora o upravljanju (list 43 spisa), izjave suvlasnika (list 44-111 spisa), potvrde o blokadi (list 112-120 spisa), kaznenu prijavu (list 128-132 spisa), zapisnik u predmetu P-1071/23 (list 133-135 spisa), potvrdu OTP banke (list 157 spisa), kaznenu prijavu (list 158-159 spisa), prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (list 161 spisa), rješenje ovog suda St- 2152/24 (list 164-168 spisa), izvješće o financijskom gospodarskom stanju protivnika osiguranja (list 169-179 spisa) I presliku spisa P-1071/23 u prilogu.

6. Prije svega u odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani predlagatelja kako u konkretnom slučaju valja ukazati na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12, dalje: ZV), te odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, dalje: ZOO), s obzirom da su suvlasnici kao nalogodavci jedini ovlašteni i dužni sklapati ugovore o upravljanju stambenom zgradom s upraviteljima kao nalogoprimcima i takve sklopljene ugovore, sukladno odredbama ZOO-a i sukladno odredbama samih ugovora raskidati. Temeljem odredbi članka 375. st. 1. ZV-a uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor) propisanog sadržaja. Odredbom čl. 378. ZV-a propisano je da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojeg s njime sklapaju.

7. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom te ih zastupa u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom nije drukčije određeno (st. 5. čl. 378).

8. Suvlasnici stambene zgrade u [adresa] su dana 01. veljače 2023. zaključili Ugovor o upravljanju zgradom, a iz čl. 2. tog Ugovora jasno proizlazi da upravitelj stambene zgrade zastupa suvlasnike pred sudom i drugim tijelima vlasti u postupcima koji proizlaze iz upravljanja zgradom, a u konkretnom slučaju se radi o novčanoj tražbini koju predlagatelj ima prema protivniku osiguranja, s osnova povrata zajedničke pričuve.

9. Uzimajući u obzir naprijed navedeno a kako to proizlazi iz citiranih odredaba, stečajni upravitelj ovlašten je ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve u konkretnom slučaju, a prema stajalištu ovog suda postupak koji se vodi pred ovim sudom je upravo postupak radi povrata sredstava zajedničke pričuve koju neosnovano zadržava protivnik osiguranja, a obzirom da je predmet ovog osiguranja ista tražbina to sud zaključuje da je predlagatelj aktivno legitimiran u ovom postupku.

10. Prema odredbi čl. 344. st. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a smatra se da opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

11. Slijedom navedenog proizlazi da predlagatelj osiguranja za određivanje privremene mjere mora u određenom slučaju dokazati da su ispunjena kumulativno dva uvjeta i to kao prvo vjerojatnost postojanja tražbine, te drugo, vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobito time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

12. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice od izvjesnosti njezinog postojanja pa sud u postupku osiguranja na temelju vlastite prosudbe ispituje samo postoji li veća mogućnost da određena činjenica postoji od mogućnosti da ona ne postoji.

13. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine sud je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio dovoljno vjerojatnim postojane svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, a uz to protivnik osiguranja niti osporava niti tvrdi, stoga sud je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio dovoljno vjerojatnim postojane svoje novčane tražbine.

14. Name, predlagatelj je uz prijedlog za određivanje privremene mjere dostavio dokaze da je protiv protivnika osiguranja kao bivšeg upravitelja stambene zgrade u [adresa], ustao tužbom radi povrata cjelokupne dokumentacije kao i radi isplate iznosa od 26.295,83 EUR, koji iznos se odnosi na zajedničku pričuvu suvlasnika predmetne stambene zgrade. Prema navodima tužbe, a i ovog zahtjeva proizlazi da protivnik osiguranja neosnovano zadržava predmetni iznos iako više nije upravitelj stambene zgrade u [adresa]. Prema dokumentaciji u spisu, a posebno iz Ugovora o upravljanju od 01. veljače 2023. (list 30-39 spisa) jasno je i nesporno kako protivnik osiguranja nije više upravitelj stambene zgrade u [adresa]. Nadalje, dopisom od 28. prosinca 2022. (list 43 spisa) suvlasnici stambene zgrade [adresa], obavijestili su protivnika osiguranja o otkazu Ugovora o upravljanju stambenom zgradom sklopljenog 2020. godine (isto proizlazi iz potpisanih izjava suvlasnika (list 44-111 spisa). Obzirom da u svom odgovoru na prijedlog protivnik osiguranja ne osporava da postoji novčani iznos sredstava zajedničke pričuve iz kojeg kako on navodi plaća troškove suvlasničke zajednice, sud zaključuje da je ispunjena prva pretpostavka propisana čl. 344. OZ-a.

15. U odnosu na drugu pretpostavku, odnosno da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim opasnost da će određivanje privremene mjere protivnika osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, valja istaknuti kada se kaže da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da postoji vjerojatnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu predlagateljeve tražbine, to znači da predlagatelj osiguranja mora dokazati da je ta opasnost subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja već u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora ukazati na konkretne dužnikove radnje ili propuštanja koje su svjesno poduzete radi izvršenja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno zadržavati naplatu tražbine.

16. Predlagatelj osiguranja uz prijedlog za osiguranje i uz ostale podneske dostavlja dokaze da su glavni računi protivnika osiguranja otvoreni kod Raiffeisenbank d.d. i Privredne banke d.d. u blokadi te da je FINA podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad predlagateljem osiguranja.

17. Predlagatelj osiguranja također je dokazao, a što protivnik osiguranja nije osporio, da protivnik osiguranja raspolaže sredstvima sa računa koji još uvijek vodi za stambenu zgradu [adresa] u [adresa] IBAN: [broj bankovnog računa], i to na način da su sredstva s osnova zajedničke pričuve na tom računu u razdoblju od dana podnošenja tužbe u predmetu P-1071/23 do 09. svibnja 2024. smanjena sa iznosa od 26.295,83 EUR na iznos od 13.711,45 EUR, dakle jasno je da protivnik osiguranja troši sredstva zajedničke pričuve. Dakle, protivnik osiguranja je svojim postupanjem već promijenio postojeće stanje stvari potrošnjom iznosa od oko 12.000,00 EUR.

18. Iako se u konkretnom slučaju ne radi o otuđenju ili prikrivanju imovine protivnika osiguranja, jasno je da protivnik osiguranja poduzima radnje kojima nezakonito raspolaže imovinom predlagatelja osiguranja, a kako je nesporno da su glavni računi protivnika osiguranja blokirani i da je protiv protivnika osiguranja podnesen zahtjev za otvaranje stečajnog postupka, postoji realna opasnost da predlagatelju osiguranja, ukoliko sud ne odredi privremenu mjeru, zabrane raspolaganja po računu IBAN: [broj bankovnog računa] (račun zajedničke pričuve), da se protivnik osiguranja neće moći naplatiti ni sa računa protivnika osiguranja.

19. Tim više što iz izviješća o financijsko-gospodarskom stanju dužnika, ovdje protivnika osiguranja (list 169-171 spisa) jasno proizlazi da protivnik osiguranja nema nikakve pokretne i nepokretne imovine, iz koje bi se predlagatelj osiguranja eventualno mogao naplatiti.

20. Dakle, uzevši u obzir navedeno, sud je utvrdio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim i postojanje opasnosti da bi bez određivanja ove privremene mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, čime je ispunjena i druga pretpostavka propisana čl. 344. st. 1. OZ-a.

21. Nadalje čl. 344. st. 2. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Prema mišljenju ovog suda određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja ne da bi pretrpio neznatnu štetu, nego određivanjem ove privremene mjere protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu, jer štetu u konkretnom slučaju trpi samo predlagatelj osiguranja, jer protivnik osiguranja neosnovano, jer nije upravitelj stambene zgrade, zadržava sredstva zajedničke pričuve, a u situaciji kada je jasno propisano za što su namijenjena sredstva zajedničke pričuve svako odugovlačenje sa povratom tog iznosa za predlagatelja osiguranja predstavlja nenadoknadivu štetu, a koju mu protivnik osiguranja zasigurno neće moći nadoknaditi radi situacije u koju se sam doveo.

22. Također valja dodati da je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez održanog ročišta, budući sadržaj samog prijedloga za određivanje privremene mjere i daljnji podnesci i dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

23. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda za održavanjem ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pisanih sastava, a st. 2. Istog članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju odveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz svih naprijed navedeni razloga.

24. Zbog navedenog sud je odlučio kao u izreci rješenja.

25. Predlagatelju osiguranja sukladno čl. 154. i 155. Zakona o parničnom postupku, a vezano uz čl. 21. OZ-a, a vezano uz Tarifu o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/2023, dalje: Tarifa) pripada pravo na trošak sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 11. u svezi Tbr 7/1), trošak sastava podneska od 02. srpnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 11. u svezi Tbr 7/1) trošak podnesaka od 08. listopada i 03. prosinca 2024. u iznosu od po 125,00 EUR, svaki (Tbr. 11. i 10. u svezi Tbr .7.4.), što uvećano za PDV po stopi od 25% iznosi 1.562, 50 EUR, kao i trošak pristojbe na prijedlog za osiguranje u iznosu od 154,71 EUR i trošak pristojbe na rješenje o osiguranju u iznosu od 154,71 EUR. Dakle, ukupno 1.871,92 EUR, stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu, 14. siječnja 2025.

Sudac:

Marija Krajnović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u dva istovjetna primjerka za sud i dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za protivnu stranku u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

-Predlagatelju po odvj. uz pristojbu na rješenje u iznosu od 154,71 EUR

-Protivniku po odvj. uz podnesak od 08.10.2024. i 04.12.2024.

-FINA-i