Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000 Osijek

K-688/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. JV, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11, 144/12, 56715, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u nastavku teksta KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj: KO-DO-540/2024-1 od 3. listopada 2024., nakon zaključene javne rasprave, održane u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika Dejane Deanović Andrašić i branitelja Mislava Srba, odvjetnika iz Osijeka, dana 14. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Opt. JV, OIB [osobni identifikacijski broj], sin J i D, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa]. 61, a trenutno boravi u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, nezaposlen, djelatnik sa završenom osnovnom školom, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno osuđivan

u t v r đ u j e  s e

da je:

dana 17. srpnja 2024. oko 14,00 sati u Osijeku, Trg L. Ružičke 1, uslijed perzistirajuće teške duševne bolesti, sumanutog poremećaja, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojeg djelovanja i upravljati svojim postupcima, u nakani da zastraši načelnika Policijske uprave osječko-baranjske DV, došao u prostorije Prve policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin držeći u ruci sjekiru koju je stavio na pult, te na upit dežurnog policijskog službenika AV rekao da je došao na razgovor kod načelnika Policijske uprave osječko-baranjske, nakon čega su mu policijski službenici oduzeli sjekiru i odveli ga na alkotestiranje kada je nastavio govoriti da ima neriješene privatne stvari s DV od prije deset godina, te da za policajce ima kalašnjikov i bombu i da će doći do načelnika policijske uprave, što su policijski službenici prenijeli ošt. DV, a koje riječi su kod imenovanog oštećenika izazvale strah i bojazan za život,

dakle, u stanju neubrojivosti drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,

čime je počinio protupravno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 i u vezi s člankom 24. stavkom 1. KZ/11.

pa se opt. JV, na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08

o d r e đ u j e

prisilan smještaj u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

Sukladno čl. 148. st. 6. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, opt. JV se u cijelosti oslobađa naknade troška kaznenog postupka.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku od 3. listopada 2024, broj KO-DO-540/2024, optužen je JV da je u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano po čl. 139. st. 2. KZ/11, sve u vezi čl. 24. st. 1. KZ/11. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem ovoga suda broj Kov-374/2024-4 od 23. listopada 2024.

2. Prije otvaranja rasprave pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatra prof. dr. sc. Ivana Požgaina, prim. dr. med. te je vještak ispitan na okolnosti ubrojivosti i raspravne sposobnosti optuženika. Vještak je iskazao da se činjenično stanje u pogledu raspravne sposobnosti i optuženikove ubrojivosti tempore criminis nije niti najmanje promijenilo od sačinjenog nalaza i mišljenja, te da i dalje smatra kako je optuženik raspravno nesposoban.

3. S obzirom na zaključak vještaka, predmetna rasprava je održana u odsutnosti optuženika zbog njegovih duševnih smetnji.

4. U dokaznom postupku ispitani su ošt. DV, svjedoci NV, ČV i AV, te su pročitani sljedeći dokazi: nalaz i mišljenje vještaka psihijatra, zapisnik i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja [serijski broj] i 00258471, zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija, preslika računa trgovine Pevec Osijek, zapisnik o ispitivanju osumnjičenog JV sa snimkom, zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenog JV, zapisnik o ispitivanju svjedoka NV, zapisnik o ispitivanju svjedoka ČV, zapisnik o ispitivanju svjedoka ošt./žrtve DV, nalaz i mišljenje vještaka psihijatrijske struke dr. Ivana Požgaina, DVD medij sa snimkom nadzornih kamera koje se nalaze na zgradi PU osječko- baranjske, zapisnik o ispitivanju svjedoka FV i izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika.

5. Budući da je optuženik ispitan pred zamjenikom ODO-a u Osijeku, njegova obrana je pročitana na kraju dokaznog postupka, a poštujući zakonsku presumpciju iz čl. 552. st. 4, ZKP/08, sud je smatrao da optuženik poriče osnovanost optužbe. U obrani je optuženik naveo da je on žrtva policijskog sustava PU Osječko-baranjske već dugi niz godina na čijem je čelu DV kao načelnik. U više navrata se obraćao policijskim službenicima u namjeri da ispravi nepravdu, no savjetovano mu je da nikome ništa ne govori i da je bolje da šuti. To je razlog zašto je kritičnog dana oko 14,00 sati došao u zgradu I PP Osijek noseći sjekiru u ruci. Prilikom ulaska u zgradu dežurnom policijskom službeniku je rekao da je došao na razgovor kod načelnika DV. Nakon toga su policijski službenici od njega oduzeli sjekiru, te su ga vezali lisicama i odveli na ispitivanje. Policijskim službenicima je rekao da za policajce ima kalašnjikov, a za sebe bombu, te da će doći do načelnika DV.

6. Oštećenik DV ispitan na sudu je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog iskaza danog u ODO-u u Osijeku kada je naveo da je unazad sedam godina načelnik PU Osječko-baranjske, a kritičnog dana bio je na godišnjem odmoru, te ga je nazvao zamjenik CV koji mu je rekao da je izvjesni JV došao u PU, da je nosio sjekiru i da je želio razgovarati s njim i da mu želi nešto razjasniti. Nije mu bile poznato ime navedenog i nije znao o kome je riječ. Zamjenik mu je rekao da je optuženik njemu zamjerio nekakve događaje iz djetinjstva navodeći da mu je ozlijedio rame, no nije mu bilo jasno o čemu se radi. Policijski službenici su ga obavijestili da su prije više godina postupali prema JV zbog kaznenog djela razbojništva, pa je pretpostavio da je bila uporaba sredstava prisile, što je on kao načelnik naknadno ocijenio opravdanim. Neke druge poveznice sa optuženikom mu nisu pale na pamet. Nakon što mu je kći MV, koja je također policijska službenica, rekla da joj je kolega rekao da je prilikom postupanja prema optuženiku imenovani rekao da će nju "kresnuti" i da će mu ona biti djevojka, tada je shvatio da optuženik poznaje njegovu obitelj, kao i gdje živi, pa se zabrinuo. Nije mu bilo svejedno, jer ne zna što takva osoba može učiniti. Kolege su mu rekle da je prilikom postupanja optuženik spominjao da ima kalašnjikov i da će njime poubijati policijske službenike. Nakon svega se uplašio za svoju sigurnost, kao i sigurnost svoje obitelji jer se boji da bi optuženik mogao ostvariti svoje prijetnje.

7. Svjedok NV ispitan na sudu kada je iskazao da ostaje kod svog iskaza danog u ODO-u kada je naveo da je kritičnog dana bio u dnevnoj smjeni i to s kolegama ĆV i ČV. U policiju je došla nepoznata muška osoba i pitao ih je "Je li Bece tu? Zna on zašto sam došao!", a u ruci je držao sjekiru koju je stavio na pult. Kako bi mu odvratili pažnju postavili su mu nekoliko pitanja, a zatim mu je AV kroz otvor na staklu povukao sjekiru iz ruke. Zatim su kolega i on izašli i upotrijebili su sredstva prisile, te su optuženiku stavili lisice. Utvrdili su da se radi o JV koji im je govorio da je opće poznato zašto je on došao i spominjao je nekakve prijašnje događaje, te da je sramota ako se to ne zna. Optuženik je rekao kako mu je ošt. DV uništio život, odnosno da je njemu i njegovoj obitelji učinio veliko zlo. Nije rekao o čemu je točno riječ, već samo da mu nitko ne želi pomoći, pa da će on sam riješiti problem. To je bio jedan neugodan događaj, jer optuženik nije želio dobrovoljno odložiti sjekiru, a kolega ČV mu je kasnije rekao da je optuženik spominjao kalašnjikov i bombu. Napomenuo je da je 15-ak minuta bio s optuženikom dok ga nisu preuzele kolege iz kriminalističke policije.

8. Svjedok HV je ispitan na raspravi kada je rekao da ostaje kod svog iskaza u ODO-u u Osijeku kada je rekao da je 17. srpnja 2024. radio u smjeni od 15,00 do 23,00 sata, a u operativno dežurstvo je došao nešto ranije oko 14,00 sati. Šef smjene bio je AV, a pomoćnik je bio NV. Nakon par minuta do pulta operativnog dežurstva došao je nepoznati muškarac koji je u ruci držao sjekiru. Rekao je da je došao na razgovor s načelnikom DV, a vidjevši sjekiru kolega AV je počeo zapričavati tog muškarca, te je prišao staklu i kroz otvor je uhvatio sjekiru, te ju je privukao k sebi, a RV i on su brzo izašli u hodnik i uhvatili su muškarca za podlaktice, te su ga uveli u službene prostorije. Utvrdili su da se radi o JV i on im je nepovezano pričao navodeći da je imao problema s ramenom, ali da mu DV nije pomogao i da ima s njim neriješenih problema. Osim toga, rekao je i da ima kalašnjikov i bombu za policijske službenike. Kasnije se sjetio da je tog istog počinitelja uočio oko 13,50 sati dok je pio kavu u obližnjem kaffe baru Dali, jer ga uočio kako hoda ulicom sa sjekirom u ruci.

9. Svjedok AV je ispitan na raspravi kada je iskazao da je radio kao šef smjene u dežurstvu I PP Osijek, te da je bio sa kolegom HV i NV. Oko 14,00 sati kritičnog dana u postaju je ušao nepoznati muškarac koji je u ruci držao sjekiru. Pitao ga je zašto je došao, a on mu je odgovorio da je došao kod načelnika DV, te da DV zna da on dolazi i da se s njim dogovorio. Bilo mu je to čudno i neobično, te je kroz otvor na šalteru uspio uzeti sjekiru iz ruke tom muškarcu, a zatim su kolege HV i NV izašli iz prostorije i uhitili su ga, odnosno odveli su ga u prostoriju za privođenje i to je sve što može reći o ovom događaju.

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatar prof. dr. sc. Ivana Požgaina dr. med. utvrđeno je da je optuženik neubrojiva i raspravno nesposobna osoba. Vještak je zaključio da je opt. JV osoba s dugogodišnjim perzistirajućim sumanutim poremećajem od prije poznatom kao paranoja s nizom sumanutih ideja usmjerenih prema jednoj osobi koja je u središtu njegovog bogato razrađenog sumanutog sustava. Perzistirajući sumanuti poremećaj pripada tzv. shizofrenom spektru poremećaja, a njegov glavni simptom je određena sumanuta ideja koja je prisutna određeno vrijeme, najmanje tri mjeseca i dobro je strukturirana. Vještak je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o kombinaciji dva tipa navedenog poremećaja i to persekuturnog i grandioznog tipa. To znači da si je optuženik umislio kako je godinama progonjen od jedne osobe, odnosno od oštećenika DV, kao načelnika PU Osječko-baranjske. Vještak je procijenio optuženikovu opasnost i zaključio je da postoji visok stupanj opasnosti da bi optuženik mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti slično ili teže protupravno djelo, te da ga je nužno prisilno liječiti u odgovarajućoj forenzičko psihijatrijskoj ustanovi.

11. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve dokaze nedvojbeno je dokazano da je opt. JV u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo protiv osobne slobode – prijetnju iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, na štetu službene osobe, odnosno načelnika Policijske uprave DV i to upravo u vezi s njegovim radom kao načelnika.

12. Naime, nedvojbeno je dokazano da je optuženik kritičnog događaja došao u PU Osječko-baranjsku držeći u ruci sjekiru rekavši policijskim službenicima da je došao na razgovor kod načelnika s kojim ima neke neriješene probleme, kao i da ima kalašnjikov i bombu za policajce, te da će doći do načelnika. Ove činjenice dokazane su na temelju iskaza oštećenika i policijskih službenika ispitanih kao svjedoka čije iskaze je sud uzeo kao vjerodostojne dokaze jer su uvjerljivi, međusobno su povezani, okolnosni su i životni. Obrana je osporavala da je riječ o ozbiljnoj prijetnji jer da donošenje sjekire u policiju samo po sebi nije dovoljno za zaključak o postojanju kaznenog djela prijetnje, kao i da je počinitelj bio usmjeren na DV osobno, a ne u odnosu na njega kao načelnika Policijske uprave. Međutim, nedvojbeno je da je optuženik, iako je bio u neubrojivom stanju, imao namjeru razračunati se upravo sa načelnikom PU, jer je govorio da mu je policija ranije nanijela nekakvu nepravdu u više navrata, te da će on to riješiti s načelnikom. Ove činjenice sud je utvrdio na temelju iskaza ispitanih svjedoka, a i sam optuženik je u svojoj obrani iznio razloge zašto je došao u policiju.

13. Dakle, nije u pravu obrana kada tvrdi da je riječ o nekakvom privatnom sukobu jer nije optuženik došao oštećeniku kući, već upravo u I. PP Osijek tražeći načelnika DV. Već sama činjenica da je optuženik kritičnog dana u 13,38 sati kupio sjekiru u trgovačkom centru Pevex d.d. u Osijeku (račun na stranici 31. spisa) s kojom sjekirom je išao po gradu i došao izravno u prostorije I. PP Osijek tražeći načelnika DV da se s njim razračuna ukazuje na postojanje objektivne podobne prijetnje koja može izazvati bojazan za svaku prosječnu osobu. Treba naglasiti da je zaštitni objekt ovog kaznenog djela osobna sigurnost pojedinca kao psihički uvjet osjećaja osobne slobode. Prijetnja označava svaku radnju kojom se žrtvi nagovještava neko zlo, a kažnjiva je samo ona ozbiljna prijetnja. Ozbiljna prijetnja je takva prijetnja koja je svojim sadržajem nagovještava blisku ili buduću opasnost, koja može biti posredna ili neposredna. Kazneno djelo postoji bez obzira na to zbog kojih je razloga optuženik prijetio i što je time želio postići. Posljedica prijetnje je strah, nespokojstvo, uznemirenost ili nesigurnost, odnosno stanje ugroženosti oštećenika, te nije od relevantnog značaja da li je optuženik doista i namjeravao ostvariti svoje prijetnje, već je odlučno da su izrečene prijetnje objektivno bile podobne da izazovu strah i uznemirenost kod žrtve. Pri takvom zaključku sud je uzeo u sve okolnosti pod kojima je prijetnja izražena, posebno cijeneći činjenične tvrdnje oštećenika, svjedoka te vještaka o optuženikovom duševnom stanju i njegovoj društvenoj opasnosti. Vještački nalaz i mišljenje je dan sukladno pravilima struke, objektivan je cjelovit i razumljiv te na njega nije bilo primjedaba. Opisano optuženikovo nošenje sjekire u policijsku postaju u kombinaciji s izrečenim navodima da on ima za policiju još bombu i kalašnjikov su realno vrlo ozbiljne prijetnje i one su osjećajnom životu žrtve mogle izazvati uznemirenost, uzbuđenost, strah ili prepast. Položaj oštećenika DV kao službene osobe, odnosno načelnika PU Osječko-baranjske također nije upitna jer je optuženik protupravno djelo na štetu načelnika policije počinio upravo zbog toga što je riječ o načelniku.

14. Iako je neubrojivost razlog za isključenje krivnje jer je ubrojivost pretpostavka za krivnju, to ne znači da kod optuženika kao neubrojive osobe u vrijeme počinjenja djela nije postojao voljni moment, ali je ta njegova volja za nepravom bila rezultat bolesti, odnosno njegovog duševnog stanja uslijed kojeg nije mogao ispravno, smišljeno i razumno odlučivati.

15. Već je prethodno navedeno da nije sporno da je optuženik tempore criminis bio neubrojiv jer je postupao u duševno bolesnom stanju i nije mogao smišljeno rasuđivati i odlučivati, odnosno dokazano je da nije imao intelektualnu komponentu koja je nužna za postojanje krivnje. Stoga optuženik nije proglašen krivim. Potrebno je naglasiti da krivnja kao prijekor predstavlja socijalno-etičku kategoriju i ona je temelj individualne odgovornosti za počinjeno djelo, a predstavlja subjektivni odnos počinitelja prema kaznenom djelu. Postojanje krivnje pretpostavlja da je počinitelj kao ličnost bio sposoban shvatiti socijalno značenje djela, to jest da je mogao razlikovati dobro od zla i da se slobodno i moralno ispravno mogao opredijeliti. Dakle, krivnja pretpostavlja psihološki normalnu osobu. Da bi bio kriv počinitelj mora biti sposoban uskladiti svoje ponašanje s pravom (ne smije činiti ono što je zakonom nedopušteno) i da mora moći uvidjeti da je njegovo djelovanje nedopušteno. Optuženik zbog svoje bolesti nije bio sposoban za krivnju jer njegovo inkriminirano postupanje nije posljedica pravno relevantne svijesti i volje i zato mu se ne može uputiti društveno-moralni prijekor koji šalje svaka osuđujuća presuda.

16. Na temelju zaključaka psihijatrijskog vještačenja, optuženiku je određeno prisilno liječenje. Naime, vještak psihijatar je procijenio da se radi o takvom optuženiku koji bi zbog težih duševnih smetnji mogao počiniti teže kazneno djelo, te da bi svrhovito bilo odrediti mu psihijatrijsko liječenje u zatvorenoj odgovarajućoj forenzičko-psihijatrijskoj ustanovi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Vještak ne ostavlja nikakve dvojbe o tome da se optuženika treba prisilno smjestiti u bolnicu i odrediti mu psihijatrijsko liječenje.

17. Optuženik je u cijelosti oslobođen od obveze naknade troška postupka jer je lošeg imovnog stanja, pa bi plaćanjem troška ovog kaznenog postupka dospio u situaciju koja bi ugrozila njegovu egzistenciju.

18. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 14. siječnja 2025.

S U D A C

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u 4 (četiri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na KO-DO-540/2024

2. Opt. JV

3. Branitelj Mislav Srb, odvjetnik iz Osijeka

nakon pravomoćnosti

4. Županijski sud u Osijeku

5. Zatvorska bolnica u Zagrebu