Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-898/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević, kao predsjednice vijeća, te Dušanke Zastavniković Duplančić i doc.dr.sc. Zdenka Konjića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog RČ, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114,23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog RČ, podnesenoj protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: Kov-592/2024. od 13. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog RČ kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: Kov-592/2024 od 13. studenog 2024., pod točkom I. na temelju članka 351. stavak 1. u vezi s člankom 86. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., i 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) iz spisa predmeta izdvojene su službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima s RČŽŽ (list 10 spisa), ŠČŽŽ (list 11 i 13 spisa), RČŽ (list 12 i 18 spisa), te dio službene zabilješke o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (list 8), u odnosu na izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju, i to u prvom odlomku, koji počinje riječima "koja se", a završava riječima "predjelu nosa." te treći, četvrti i peti odlomak koji počinju riječima "U obavljenom razgovoru", a završavaju riječima "mušku osobu".
2. Pod točkom 2, navedenog rješenja odbijen je prijedlog branitelja okrivljenika za izdvajanjem iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza zapisnika o prepoznavanju VII. policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke od 6. travnja 2024. (list 34-37 spisa), zapisnika o prepoznavanju VII. policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke od 6. travnja 2024. (list 38-41 spisa) te zapisnika o prepoznavanju VII. policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke od 6. travnja 2024. (list 42-45 spisa).
3. Protiv pobijanog rješenja podnio je žalbu okrivljeni ŠČ po branitelju Robertu Brdaru, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložio da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, sukladno odredbi članka 474. ZKP.
5. Žalba okrivljenika nije osnovana.
6. U odnosu na točku I izreke pobijanog rješenja, žalitelj tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP jer da je postupio protivno odredbi članka 351. stavak 5. ZKP kada je iz spisa predmeta izdvojio službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima te dio službene zabilješke o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, a kako je to navedeno pod točkom I izreke rješenja.
7. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, na koju se poziva. Naime, bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP postoji ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili je moglo utjecati na presudu. Dakle, ova povreda se može ostvariti samo u tijeku pripremanja za raspravu ili u tijeku rasprave ali ne i u drugim fazama kaznenog postupka.
8. Žalitelj u odnosu na točku II izreke pobijanog rješenja tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točke 3. i 11. ZKP, članka 468. stavak 2. ZKP i članka 468. stavak 3. ZKP, te da je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada je odbio njegov prijedlog da se iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti dokazi zapisnici o prepoznavanju VII Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke od 6. travnja 2024. (listovi 34-37 spisa, 38-41, i 42-45 spisa).
9. Suprotno tvrdnji žalitelja u odnosu na točku II pobijanog rješenja izreka rješenja i razlozi rješenja nisu nejasni niti su proturječni, a pobijano rješenje sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih prvostupanjski sud smatra da zapisnici o prepoznavanju navedeni pod točkom II izreke pobijanog rješenja nisu nezakoniti dokazi. U navodima žalbe okrivljenik tvrdi da mu je povrijeđeno "pravo na obranu, ali i na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava" jer da je prepoznavanje obavljeno bez branitelja iako je prije prepoznavanja zatražio i kontaktirao branitelja. Takva tvrdnja žalitelja nije osnovana. U konkretnom slučaju žalitelj je prije radnje prepoznavanja upućen o svim svojim pravima te se izričito izjasnio da ne želi angažirati branitelja i ne želi se niti posavjetovati s braniteljem (list 35, 39 i 43 spisa).
10. Nadalje, kada je prvostupanjski sud odbio prijedlog žalitelja da ga se ispita na okolnost prisutnosti tumača prilikom obavljanja radnji prepoznavanja jer je ocijenio da su odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri utvrđene drugim izvedenim dokazima, tada nije povrijedio njegovo pravo obrane niti njegovo pravo na pošteno suđenje. Naime, eventualno pogrešna ocjena o neosnovanosti dokaznih prijedloga može imati za posljedicu samo da činjenično stanje bude pogrešno ili nepotpuno utvrđeno. Međutim, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud činjenično stanje pravilno i potpuno utvrdio kada je utvrdio da su zapisnici o prepoznavanju navedeni pod točkom II izreke pobijanog rješenja zakoniti dokazi. Žalitelj tvrdi da su navedeni zapisnici nezakoniti dokazi jer da su prilikom radnji prepoznavanja trebala biti angažirana dva tumača i to za arapski i španjolski jezik, a što ne proizlazi iz sadržaja zapisnika o prepoznavanju.
11. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da takva tvrdnja žalitelja nije osnovana. Naime, prvostupanjski je sud ispitao Tatjanu Tarbuk, tumača za španjolski jezik i Al-Bsoula Sufyana, tumača za arapski jezik te na temelju njihovih iskaza, sadržaja zapisnika o prepoznavanju, ispostavljenih računa za sve radnje prevođenja te dopisa policije u kojem je navedeno da su tumači cijelo vrijeme bili prisutni prilikom dokaznih radnji prepoznavanja, kao i imajući u vidu da su radnje prepoznavanja okrivljenika od strane svih oštećenica obavljene istoga dana u 14,26 sati, 14,33 sata i 14,51 sat, pravilno utvrdio da su zapisnici o prepoznavanju navedeni u točki II izreke pobijanog rješenja zakoniti dokazi. Za takvo utvrđenje prvostupanjski je sud dao detaljne, argumentirane i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na koje se žalitelj upućuje radi nepotrebnog ponavljanja.
12. S obzirom da tvrdnjama iz žalbe žalitelja nije dovedena u dvojbu ispravnost i zakonitost pobijane odluke, a njenim ispitivanjem nisu nađene povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP na koje sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 14. siječnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Renata Miličević
