Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. P Ob-385/2022-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Nedi Šoli, u pravnoj stvari tužiteljice PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta, odvjetnici sa sjedištem ureda u Garešnici, protiv tuženice OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice nakon održane glavne rasprave, zaključene 17. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i tuženice osobno, 14. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ Utvrđuje se da je između tužiteljice PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica u vremenskom razdoblju od 2014. godine do njegove smrti.“

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženice radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice nje i sada pok. JC iz [adresa].

1.1. Tužiteljica navodi da je tužbu podnijela nakon što je sud pravomoćnim rješenjem broj: O-1503/2021-11 od 12. listopada 2022., prekinuo ostavinski postupak iza pokojnog ostavitelja JC te je istim rješenjem tužiteljica upućena da u roku od 30 dana pokrene parnicu protiv tuženika, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između ostavitelja i tužiteljice.

1.2. Nadalje, tužiteljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim JC više od 5. godina, točnije od 6. mjeseca 2014. pa sve do trenutka smrti JC. Međutim, sestra pok. ostavitelja JC, odnosno tuženica osporava da je tužiteljica s pokojnim JC bila u izvanbračnoj zajednici odnosno da je ista prestala smrću pokojnog, a koju činjenicu je ista osporila i u ostavinskom postupku te je stoga tužiteljica upućena u parnicu.

1.3. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je između tužiteljice i sada pok. JC postojala izvanbračna zajednica u vremenskom razdoblju od 2014. do njegove smrti.

2. U odgovoru na tužbu tuženica osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. U odgovoru na tužbu tuženica u bitnome opisuje odnos pok. JC, svojeg brata s tužiteljicom i drugom sestrom RC navodeći pritom da je s tužiteljicom bio prijatelj, dok sa sestrom RC i njezinim suprugom nije bio u kontaktu. S tim u vezi navodi da je njezin brat pok. JC povremeno boravio kod tužiteljice, a zadnjih sedam mjeseci svojeg života je proveo u kući njihove majke na adresi [adresa], a poslije majčine smrti 21. srpnja 2021. preselio se kod tuženice u [adresa].

2.2. Tuženica opisuje i da je ona brinula o pok. JC što potvrđuje i medicinska dokumentacija i njezini svjedoci. Dodaje i da je tužiteljica dobila otkaz na radnom mjestu u Domu Borova radi otuđivanja osobnih stvari pok. JC i ostalih korisnika. Isto tako navodi i da je tužiteljica više puta prijavljivala sada pok. JC dok je mogao hodati da dolazi u njezinu kuću čime ukazuje da su neosnovani navodi da je tužiteljica živjela s njezinim bratom, kada ga istovremeno prijavljuje da joj dolazi u dom i prijeti joj.

2.3. Slijedom navedenoga, tuženica predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo dokaz uvidom u potvrdu Opće bolnice Virovitica od 29. lipnja 2023. (list 29 spisa), preslik medicinske dokumentacije za pok. JC (list 30-35 spisa), medicinsku dokumentaciju za pok. JC za razdoblje ožujak-travanj 2018. (list 47-48 spisa), smrtni list za pok. JC izdan od Matičnog ureda Virovitica od 10. prosinca 2021. (list 49 spisa), očitovanje Matičnog ureda Virovitica Klasa: 223-02/23-06/141, Urbroj: 2189- 05/20-23-2 od 2. lipnja 2023. (list 50 spisa), obavijest Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica Klasa: 214-14/24- 05/54, Urbroj:511-16-05-24-5 od 6. veljače 2024. (list 73-74 spisa), očitovanje Flore VTC d.o.o. od 13. veljače 2024. (list 75 spisa), očitovanje Suhokom d.o.o. od 7. ožujka 2024. s prilozima (list 79-84 spisa), presudu Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr- 1097/2021-32 od 1. lipnja 2023. (list 148-160 spisa), Rješenje Županijskog suda u Sisku posl.br. Gž R-46/2023-4 od 21. rujna 2023. (list 162-167 spisa), Presudu Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-63/2023-12 od 12. lipnja 2024. (list 168-182 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Virovitici posl.br. O-1503/2021 i Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-1097/2021 odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. U svrhu utvrđivanja spornih činjenica saslušana je tuženica na ročištu održanim 20. ožujka 2024. (list 93-97 spisa), a na ročištu održanim kod ovoga suda 10. svibnja 2024. (list 112- 119 spisa) saslušana je tužiteljica i svjedoci ŽC, RC i UC. Na ročištu održanim kod ovoga suda 5. studenog 2024. (list 140 spisa) saslušani su svjedoci ČC, FC, MC, BC, DC, a na ročištu održanim 17. prosinca 2024. (list 193- 199 spisa) svjedoci ĆC, AC, NC, TC i GC.

3.2. Sud nije izveo dokaz saslušanja preostalih svjedoka predloženih od strane tuženice s obzirom na to da je na ročištu održanim kod ovoga suda 17. prosinca 2024. odustala od njihovog saslušanja, niti je izveo dokaz pribave dokumentacije od Hitnog medicinskog centra Virovitica podaci za razdoblje od prosinca 2020. pa do smrti pokojnog JC o okolnostima prijave tko je dovezao pokojnog JC na pregled i s koje adrese je dovezen, s obzirom na to da među strankama nije sporno da je tuženica brinula o pokojnom bratu.

3.3. Sud nije izvodio dokaz pribave podataka od ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. s obzirom na to da se odnosi na utvrđivanje činjeničnog stanja koje nije predmet ovog postupka.

3.4. Isto tako, prilikom odlučivanja sud nije uzeo u obzir očitovanja koja su dostavljena od strane tužiteljice nakon zaključenja glavne rasprave, a koja se odnose na utvrđenja iz drugostupanjske odluke iz spisa Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-1097/2021 (sada Pr-63/2023) s obzirom na to da, iako tužiteljica navodi da iz obrazloženja navedenih odluka proizlazi utvrđenje da je ona izvanbračna supruga pok. JC, navedena utvrđenja nisu obvezujuća za ovaj postupak posebice jer se u navedenom postupku nije utvrđivalo je li tužiteljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. JC čak niti kao prethodno pitanje, dok sama izreka navedenih odluka se ne odnosi na navedena utvrđenja već isključivo na radnopravni spor.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, stranke su predložile zaključenje glavne rasprave navodeći pritom da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza. Pri čemu se ističe da sudovi odlučuju o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje se utvrde u postupku u skladu s čl. 7. Zakona o parničnom postupku te da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze koji te činjenice potvrđuju.

5. Provedeni dokazi ocjenjeni su svaki zasebno i svi zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/2023), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023),, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila u emocionalnoj vezi sa sada pok. JC, a koja je više puta prekidana te da on zadnjih sedam mjeseci prije smrti nije živio s tužiteljicom.

6.1. Među strankama nije sporno niti da je tužiteljica više puta prijavljivala policiji pok. JC, a iz razloga jer ju je ometao na njezinoj adresi stanovanja i uništavao joj imovinu te joj prijetio u 2019., 2020. i 2021.

6.2. Među strankama nije sporno da je o pok. JC nakon razboljenja brinula njegova sestra, ovdje tuženica.

6.3. Među strankama je sporno, imajući u vidu sve prethodno navedeno, je li tužiteljica sa sada pok . JC živjela u izvanbračnoj zajednici počevši od 2014. do njegove smrti te je li postojala zajednica koja po svim elementima nalikuje bračnoj zajednici i ispunjava zakonske pretpostavke.

7. Uvidom u spis Općinskog suda u Virovitici posl.br. O-1503/2021 utvrđeno je da je doneseno rješenje posl.br. O-1503/2021-11 od 12. listopada 2022. kojim je prekinut ostavinski postupak iza umrlog JC te su tužiteljica i RC upućene da u roku od 30 dana pokrenu parnicu protiv tuženice radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između ostavitelja i tužiteljice, a prekid će trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka. Istovremeno su upozorene na posljedice nepokretanja postupka, odnosno da će se ostavinska rasprava završiti neovisno o navedenom postupku.

7.1. U obrazloženju navedenog rješenja iz točke 7. ovog obrazloženja presude proizlazi da je 12. listopada 2022. održano ročište u ostavinskom postupku na koje je pristupila tužiteljica navodeći da je izvanbračna supruga pok. JC, a što joj nije osporila RC, dok je tuženica osporila joj navedeni status. S tim u vezi se navodi da kćerka pok. JC, SC se odrekla nasljedstva. Radi navedenoga, na nasljedstvo su pozvane tuženica i EC kao sestre pokojnika te tužiteljica koja tvrdi da je ostaviteljeva izvanbračna supruga. Imajući u vidu da tužiteljica nije dostavila dokaz u spis da je izvanbračna supruga ostavitelja, prekinut je postupak te je upućena ista u parnicu zajedno s RC koja joj ne osporava navedeni status. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 3. studenog 2022.

7.2. Uvidom u smrtovnicu od 15. prosinca 2021. utvrđeno je da je ista sastavljena prema podacima dobivenima od tužiteljice. Na ročištu održanim 10. ožujka 2022. kod javnog bilježnika Dubravke Filipović-Kovačić iz [adresa] sastavljeno je rodoslovlje u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika SC, a prema čijem kazivanju proizlazi da je pok. JC bio u braku koji je razveden, dok je s tužiteljicom živio u izvanbračnoj zajednici više godina. Imao je jedno dijete, SC.

7.3. Također, u ostavinskom spisu prileži izjava tuženice koja navodi da ostavitelj nije imao izvanbračnu suprugu jer je ona vodila isključivo brigu o njemu. Nakon toga je javni bilježnik dostavio spis na daljnje postupanje sudu s obzirom na to da je između stranaka sporno je li tužiteljica izvanbračni drug ostavitelja.

8. Ističe se da je rješenje iz točke 7. ovog obrazloženja presude sud donio nakon što je povodom spora o činjenicama je li postojala izvanbračna zajednica između ostavitelja i tužiteljice, javni bilježnik dostavio spis sudu radi donošenja rješenja o upućivanju tužiteljice na pokretanje izvanparničnog postupka radi utvrđivanja statusa izvanbračnog druga koji postupak je ona i pokrenula pravilno u ovome postupku. Naime, povodom spornih činjenica u ostavinskom postupku status izvanbračnog druga ostavitelja nije moguće utvrditi u izvanparničnom postupku, već to treba utvrđivati u parnici. Navedeno je i u skladu sa stavom istaknutim u pravnom shvaćanju sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018. posl.br. Su IV-148/2018 te je prilikom donošenja presude, sud uzeo u obzir i činjenicu da je temeljem odredbi čl. 433. i 438. Obiteljskog zakona pokrenut ovopredmetni postupak s obzirom na to da je postojao spor između stranaka o činjenicama o kojima ovisi odluka.

8.1. Također je i odredbama Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019), propisano da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim te da se izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka, sud je donio ovopredmetnu presudu.

8.2. Među strankama su naime sporne činjenice od kojih ovisi pravo tužiteljice na nasljedstvo u smislu odnosa nasljednika i ostavitelja odnosno je li između njih postojala relevantna izvanbračna zajednica, ali se zapravo radi o deklaratornoj tužbi i prethodnom pitanju pa treba utvrditi postojanje prava ili pravnog odnosa, a ne činjenica (članci 222. stavak 2. točka 1. Zakona o nasljeđivanju i 187. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku).

8.3. U skladu s navedenim, sud je nastavio postupati prema podnesenoj tužbi, a neovisno o tome što u istoj kao tužiteljica nije naznačena RC koja je predložena u ovome postupku kao svjedok, a stranke su na ročištu održanim kod ovoga suda 27. lipnja 2023. navele da nije sporna ni aktivna ni pasivna legitimacija ovom postupku.

9. Uvidom u obavijest Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica Klasa: 214-14/24-05/54, Urbroj:511-16-05-24-5 od 6. veljače 2024. (list 73-74 spisa), utvrđeno je da su u periodu od 2019., 2020. i 2021. podnesene sljedeće prijave:

- 27. svibnja 2020. prijava podnesena od strane tužiteljice protiv JC zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona,

- 8. veljače 2021. prijava kojom tužiteljica navodi da joj netko prijavljuje u kuću te je izjavila sumnju na svog bivšeg supruga JC te se ističe da obavljenim obavijesnim razgovorom s JC nije utvrđeno da se nalazio kod bivše supruge niti da joj je lupao po vratima kuće,

- 13. veljače 2021. prijava podnesena od strane JC protiv tužiteljice kojom prilikom je izjavio da ima problema s tužiteljicom koja mu je bivša supruga te je obavljenim obavijesnim razgovorom utvrđeno da isti živi u [adresa] s majkom jer njegova nevjenčana supruga ne želi živjeti s njime, komunicirati s njom niti da viđa njezinu unučad, dok tužiteljica navodi da je on više puta tijekom trajanja njihove izvanbračne veze odlazio i vraćao se i ona se više ne može pouzdati u njega, nisu utvrđeni elementi prekršaja i kaznenog djela,

- 23. ožujka 2021. prijava podnesena od strane tužiteljice kojom je izjavila da je imala problema s JC, a obavljenim obavijesnim razgovorom s oboje utvrđeno je da je on došao po svoje stvari kod tužiteljice jer su unazad pet godina živjeli u izvanbračnoj zajednici te kako nisu više u dobrim odnosima odnosno nisu u vezi, tužiteljica je odlučila zatražiti intervenciju policije kako bi se JC upozorilo da joj ne dolazi više.

10. Uvidom u potvrdu Opće bolnice Virovitica od 29. lipnja 2023. (list 29 spisa), preslik medicinske dokumentacije za pok. JC (list 30-35 spisa), medicinsku dokumentaciju za pok. JC za razdoblje ožujak-travanj 2018. (list 47-48 spisa), utvrđeno je da je tijekom boravka istoga u Općoj bolnici Virovitica kontakt osoba bila njegova sestra, ovdje tuženica i to u razdoblju od 1. do 12. listopada 2021.

10.1. Iz dostavljene medicinske dokumentacije za pok. JC (list 30-35 spisa), proizlazi da je u razdoblju od travnja 2021. do listopada 2021. isti bio kod tuženice koja je zvala hitnu pomoć i to u travnju s adrese [adresa], a u kolovozu i rujnu s adrese [adresa].

11. Uvidom u smrtni list za pok. JC izdan od Matičnog ureda Virovitica od 10. prosinca 2021. (list 49 spisa), utvrđeno je da u trenutku smrti nije bio u braku.

11.1. Uvidom u očitovanje Matičnog ureda Virovitica Klasa: 223-02/23-06/141, Urbroj: 2189-05/20-23-2 od 2. lipnja 2023. (list 50 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- tužiteljica je sklopila jednom brak s LC, a koji brak je razveden,

- tužiteljica i pok. JC nisu sklapali brak,

- pok. JC je jednom sklopio brak sa IC, a koji brak je razveden.

12. Uvidom u očitovanje Flore VTC d.o.o. od 13. veljače 2024. (list 75 spisa), te očitovanje Suhokom d.o.o. od 7. ožujka 2024. s prilozima (list 79-84 spisa), utvrđeno je da troškove pogreba pok. JC u dijelu preuzela Virovitičko-podravska županija jer je bio hrvatski branitelj.

13. Uvidom u presudu Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-1097/2021-32 od 1. lipnja 2023. (list 148-160 spisa), Rješenje Županijskog suda u Sisku posl.br. Gž R- 46/2023-4 od 21. rujna 2023. (list 162-167 spisa), Presudu Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-63/2023-12 od 12. lipnja 2024. (list 168-182 spisa), utvrđeno je da je tužiteljica vodila spor protiv tuženika Dom za odrasle osobe Borova radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu te uz istovremeno utvrđenje sudskog raskida ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

13.1. Iz Presude Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-63/2023-12 od 12. lipnja 2024. (list 168-182 spisa), proizlazi da je tužiteljici poslodavac dao izvanredni otkaz ugovora o radu jer je saznanje o navodnim povredama obveze tužiteljice iz radnog odnosa dobio od ovdje tuženice, ali sve kada nakon smrti JC tužiteljica u dogovoru s kćerkom pokojnika nije htjela dati novce tuženici. I u tom postupku je bio sporan odnos tužiteljice i tuženice kao i RC što se navodi i u odluci da se radi o obiteljskim i osobnim odnosima tužiteljice i sestara pok. JC, a imajući u vidu imovinu pokojnika koja je zatečena kod tužiteljice i radi čega je tuženica prijavila tužiteljicu poslodavcu.

13.2. Iz obrazloženja spomenute presude su vidljivi iskazi tužiteljice i tuženice, a koji su suglasni u dijelu u kojem su navodile da je pok. JC preminuo u Domu za odrasle osobe Borova gdje je bila zaposlena tužiteljica kojoj je tuženica predala za pok. JC mobitel i osobne stvari koje su kasnije bile predmet spora kao nestale. Predmetom spora je bilo, između ostalog, utvrđenje je li kod tužiteljice postojala namjera da otuđi privatne stvari pok. JC, te se nije utvrđivalo je li tužiteljica izvanbračna supruga sada pok. JC niti je to spomenula tuženica u tom postupku već tužiteljica u svojem iskazu kada navodi razloge koje je poslodavac ocijenio da nisu bili u skladu s propisima o radu. Dakle, navedena utvrđenja ne mogu se koristiti u ovome postupku posebice jer se o postojanju izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. JC nije utvrđivalo u navedenom postupku niti kao prethodno pitanje niti su saslušani svjedoci na navedene okolnosti.

14. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je od prije poznavala JC te da su počeli živjeti zajedno 2012. na adresi u [adresa] i da su tako živjeli do 2021. kad je on umro. Nisu prekidali zajednicu, ali bilo je situacija kada su se svađali, jer je on bio ljubomoran. Znao je napraviti svađu i onda otići, na dan dva, i potom se vratiti opet. On je bio i bolestan. Razbolio se 2019. od karcinoma. Ona je s njim išla u bolnicu u [adresa] i brinula o njemu.

14.1. Tužiteljica navodi da su se ona i tuženik u razdoblju od 2012. pa do 2019. super slagali, a onda nakon bolesti počeli su i njegovi psihički problemi. 2020. znao je govoriti da će se ubiti, pa je morala to prijaviti policiji da ga zaštiti. On uvijek kad bi otišao vratio se kod nje. Krajem srpnja 2021. on je otišao živjeti kod svoje sestre, ali opet je dolazio kod nje. Kad je njegova sestra u kolovozu te iste godine počela raditi, on je dolazio kod nje na skrb i bio je od 7,00 ujutro do 15,00 sati, a onda je odlazio opet kod sestre ovdje tuženice. Njemu je trebala 24 sata skrb. Ona je za to vrijeme kuhala, pospremala i brinula o njemu, a njegova sestra ga je vozila kod nje ili susjed P iz sela blizu [adresa]. Kada je tuženik rekao da mu je naporno voziti se zamolio ju je da ga smjesti u dom.

14.2. Nadalje, ističe da je u razdoblju od 2019. do 2021. JC bio na različitim adresama jer nije mogao biti sam, trebao je miksanu hranu, imao je rak jednjaka i bronhija. On je svaki dan dolazio kod nje pa ga nije posjećivala u Pčeliću. On je otišao u dom Borova u listopadu 2021., a ona ga je od tada svaki dan tamo posjećivala. Radila je u domu, pa neovisno o smjeni, uvijek je ostajala sat dva duže da bude s njime, a kad bi i bila slobodna taj dan ona bi ga došla opet posjetiti. Sjeća se da je tuženica došla jednom kod nje i predala joj prljavu torbu i prljavu odjeću i rekla da to odnese JC, međutim, bila je izolacija tada zbog korone pa nije to mogla predavati već su nosili odjeću iz doma svi. Dala je i kovertu s 2.000,00 kn (slovima: dvijetisuće kuna) i Diners uplatnicom. S tim u vezi navodi sljedeće: „Gospodin JC, zvani O, kako ga ja zovem mi je rekao da su ti novci za mene. Ja sam u dobrim odnosima bila s OC, sve dok gospodin JC nije preminuo, onda su se odnosi pogoršali. Mi smo se posvađale oko tih 2.000,00 kn za koje je ona tvrdila da su trebale ići u dom, a ne meni. Dok smo J i ja živjeli skupa, ja sam plaćala sve režije, a on je plaćao režije u Pčeliću i imao je puno kredita, dakle svatko je svoje plaćao. Znali smo otići skupa na sladoled, a to bi on platio.“

14.3. Tužiteljica opisuje da je kod nje živjela majka pok. JC krajem listopada 2020. i da je kod nje ostala iduća četiri mjeseca, a kad joj je zdravstveno stanje pogoršalo, otišla je u dom gdje ju je posjećivala s JC. Navodi da je u dobrim odnosima s kćerkom JC i sestrom RC, a da je njega posjećivala u bolnici u listopadu 2021. te mu donosila čistu robu i ručnik.

14.4. U odnosu na sahranu pok. JC ističe da se čula s njegovom kćerkom koja je navela da će ona i njezina majka CC organizirati sprovod. Nije smatrala tu ništa loše jer je CC inače i dolazila u posjetu vidjeti svekrvu. Bila je na sprovodu. Smetalo ju je što nije bila u osmrtnici, ali to je napravila tuženica. Nije organizirala sahranu niti ju je platila, a grob posjeti za vrijeme blagdana Svih Svetih jer sada radi u Austriji.

14.5. Tužiteljica opisuje da je pok. JC posljednjih par mjeseci prije nego što je njegova majka umrla živio kod nje. Njegova majka je dok je boravila kod nje kupila i namještaj na kojem je ona spavala i koji je ona koristila. Na proslavi rođendana JC ona nije bila te je bio kod sestre, a idući dan je došao kod nje. Za vrijeme kemoterapija JC je boravio kod nećaka ŽC samo iz razloga da ne putuje. S tuženicom se dogovarala oko brige oko JC.

14.6. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je navodila da je pok. JC živio s njom do smrti, niti da je ona brinula o njemu i vodila ga u bolnicu kao niti da se njihova zajednica nije prekidala s obzirom da iz same priložene dokumentacije, iskaza svjedoka i tuženice te i iskaza nje same proizlazi da nije sporno da su prekidali zajednicu i o čemu je zabilježeno postojanje prijava kao i da je tuženica brinula o pok. JC i to je učinila nespornim. Isto tako, sud nije prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da ju je sam JC molio da ga smjesti u dom kad mu se zdravlje pogoršalo, s obzirom na to da je upravo u tom dijelu njezin iskaz u suprotnosti sa iskazom svjedoka i nje iz spisa koji se vodio kod Općinskog suda u Virovitici posl.br. Pr-63/2023 (list 168-182 spisa), odnosno u kojem je naznačeno da su kćerka pok. JC i njegove sestre tražile pomoć od tužiteljice da ga smjesti u dom gdje radi. Osim toga, tužiteljica sama u svojem iskazu koji je i citiran u ovom dijelu obrazloženja ističe da su ona i pok. JC imali odvojeno kućanstvo i financije te da je svako plaćao svoje režije.

15. Iz iskaza tuženice proizlazi da ne osporava da je tužiteljica živjela s njezinim bratom, ali ne do njegove smrti. Tome u prilog se poziva na policijsko izvješće u kojem proizlazi da je tužiteljica izbacila njezinog brata iz svoje kuće te da je on nakon toga živio s majkom u [adresa]. Navodi i da je ona brinula bolesnoj majci i bratu, te da je nakon majčine smrti 21. srpnja 2021., dovela brata kod sebe u [adresa], gdje je nastavila voditi dalje brigu oko njega. Tužiteljica se nije javljala njezinom bratu niti ga je obilazila. Također, navodi da je ona vodila brata na hitan prijem, a nakon toga ju je molio da ga odvede na kavu kod tužiteljice i potom bi mu navečer bilo teško kad ju je zvao i molio da ona dođe i provede vrijeme s njim, ona je to odbijala. Zna da mu je bilo jako stalo da ima njenu pažnju, ali ju nije imao.

15.1. Nadalje, tuženica ističe da dok je njezin brat boravio kod nje znao je komunicirati s tužiteljicom telefonskim putem i održavao je telefonski kontakt s njom, te je otišao kod tužiteljice na kavu kad bi ga tuženica odvezla, ali on nikada nije kod nje prespavao. Međutim, tužiteljica je u drugom mjesecu 2021. zvala policiju kad je pok. JC došao kod nje. Tuženica je s bratom i majkom u [adresa] provela vrijeme počevši od Božića 2020.

15.2. Otkako je brat tuženice bio u Pčeliću, tužiteljica je znala doći svega jednom i to je tražila njega novce, a dok je on bio kod tuženice ona je vozila ga do tužiteljice. On nije stanovao do smrti s tužiteljicom niti su bili skupa kao par, ali mu je jako bilo stalo do nje i on je njoj davao novce. Oni su se redovito čuli. Međutim, ne može priznati da su oni bili u zajednici, jer se sjeća kako je brat plakao i molio tužiteljicu da ga dođe vidjeti, a ona to nije htjela. On je volio tužiteljicu, ali ne zna je li ona njega voljela jer nije vodila brigu o njemu. Dodaje i da je ona sama organizirala sprovod bratu, a sprovod je platila njegova kćer SC u dijelu, a u preostalom dijelu su snosili branitelji. Napominje da se posvađala s tužiteljicom nakon sprovoda i da tužiteljica nije bila naznačena na smrtovnici.

15.3. Tuženica ističe da SC nije obilazila oca kad je bio kod tuženice, ali se čula s tužiteljicom. Do sprovoda brata je bila u redu u odnosima s SC, ali na sahrani su se odnosi pogoršali i optužila ju je da je pokrala njezinog oca. O njezinoj brizi oko brata znali su susjedi i to obitelj BC, obitelj NC, OC, R, te njezin sin ŽC. Na hitnoj su isto tako vidjeli svi da ga je dovodila.

15.4. Tuženica ističe da je njezin brat završio u Domu Borova nekih dva tjedna prije svoje smrti, oko desetog mjeseca 2021. Tjedan dana prije tog smještaja proveo je u bolnici, gdje je doktor zbog njegovog narušenog zdravstvenog stanja predložio da se bratu osigura stacionar. Tada je bratova kćerka SC zamolila tužiteljicu, koja je radila u Domu Borova, da sredi tamo njemu smještaj. Na kraju ona to nije riješila nego dr. Ž koji je zvao socijalnu službu koji su to riješili. Tužiteljica kao zaposlenica doma je posjećivala njenog brata u domu jer je tamo i radila i hranila ga i sve što je trebalo, a tuženica je nosila tužiteljici stvari za svojeg brata i molila ju da mu to odnese u dom. Brat je bio u to vrijeme u izolaciji zbog korone, pa je zato ona donijela tužiteljici njegovu torbu i dala joj novac koji je bio u koverti zajedno s papirima, a iznos novca je bio oko 2.000,00 kn (slovima: dvijetisuće kuna), te ju je zamolila da to sve bratu poveze jer je išla na posao.

15.5. Sud je prihvatio iskaz tuženice u dijelu u kojem je iskazivala o odnosu tužiteljice i pok. JC s obzirom na to da se iskaz u tom dijelu podudara s priloženom materijalnom dokumentacijom, ali i iskazima svjedoka ŽC, BC, MC i AC. Upravo iz iskaza same tuženice sud crpi uvjerenje da tužiteljica nije živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. JC, odnosno da veza između njih nije predstavljala zajednicu života, već je to bila emotivna veza.

16. Iz iskaza svjedoka ŽC (sina tuženice) proizlazi da je JC bio njegov ujak, te da je on živio s tužiteljicom na način da je bio malo s njom, pa malo nije. To je znalo biti po tri mjeseca pa opet pauza. Zvala se i policija, on je pričao i da će se ubiti pa joj se opet vraćao i tako ukrug. On je s tužiteljicom počeo živjeti nakon što se razveo od CC. Bio je nakon razvoda godinu dana sam. Zadnjih godinu i pol prije smrti živio je kod tuženice OC. On je njega stalno zvao i govorio mu stvari koje drugima nije govorio. On je bio kod tuženice jer je bio bolestan i nije imao tko brinuti o njemu, odnosno nitko nije htio. Zna da je jedno vrijeme bio i kod tužiteljice, ali su se posvađali te je ona izbacila i baku i njega iz kuće. Znao mu se žaliti da ga kćerka ne posjećuje.

16.1. Nadalje, ističe da odnos pok. JC i tužiteljice nije bio odnos muža i žene, već više mu je tužiteljica bila kao „priležnica“. Navodi i sljedeće: „Dok je on radio i imao novac bio joj je dobar. Ja sam s PC u ok odnosima, nisam ulazio nikad u odnos nje i ujaka. Koliko je meni poznato ujakova posljednja želja je bila da ne čuje za PC, nije htio da dođe na sahranu niti Kladušić i to njegova sestra i tetak. Niti je tražio da dođe bivša supruga. On nije razgovarao s PC niti su se posjećivali dok je on bio kod moje mame. To govorim po svom saznanju jer ja sam u Zagrebu. Nisam niti s mamom pričao o tome da je ona vozila ujaka.“

16.2. Svjedok ŽC navodi da je s majkom organizirao sahranu, a da je kćerka pok. JC sve platila s kojom se redovito čuo do smrti ujaka. Dok je ujak bio u domu, tuženica je vodila brigu o njemu, a tužiteljica je radila u domu. Zna da su kod nje došli po stvari kad je ujak umro, a ona im je svašta izgovorila. Ističe i da je ujak za vrijeme liječenja u Zagrebu bio kod njega. Sjeća se da se ujak htio objesiti na svoj posljednji rođendan jer ga nitko nije nazvao, niti kćer. On je tada bio kod tuženice koja je brinula o njemu od srpnja 2021., dok tužiteljica nije dolazila tamo. Nije mu tada ni pričao o tužiteljici.

16.3. Svjedok ističe da živi u [adresa] zadnjih 20 godina, a kod tuženice u [adresa] je dolazio kad je baka bila živa više puta mjesečno, a poslije toga jednom mjesečno zbog posla. Sjeća se i da je vozio baku u dom jer nitko drugi nije mogao.

17. Iz iskaza svjedokinje RC proizlazi da poznaje tužiteljicu od škole te da su tužiteljica i njezin brat JC započeli 2014. zajednički život na adresi u [adresa]. I tako su živjeli skupa sve dok on nije otišao u dom. On je znao povremeno odlaziti od tužiteljice kad bi se posvađali, ali to ne bi bilo na duže vrijeme, možda dan dva, nije sigurna. On je odlazio kod mame u Pčelić. O mami su brinuli svo troje djece. Brat je s mamom živio dok je ona bila zdrava, a kad nije bila zdrava bila je u domu. Ne zna koje je to razdoblje bilo kad je on s njom živio. Zna da je brat bio kod mame, a tužiteljica je bila u [adresa]. On se posjećivao tada s tužiteljicom kod koje je i bila njezina majka četiri mjeseca, misli da je bio negdje listopad, studeni i da je bila i u siječnju 2021.

17.1. Navodi da je o bratu u domu brinula tužiteljica jer je ona tada radila u domu. Znam da su se spominjale neke 2.000,00 kn, ali ne zna je li ona dobila novce. Zna da je bratova kćerka rekla tužiteljici da si ona to zadrži. Tuženica je organizirala bratu sprovod, a kćerka SC je sve platila. Sestra, ovdje tuženica nije dozvolila tužiteljici niti njoj da bilo što sudjeluju. Navodi i da kad se brat razbolio da ga je posjećivala kod tužiteljice kad je bio kod nje, jer se sestra, ovjde tuženica zaposlila pa dok je bila na poslu vodila je brata kod tužiteljice. On joj je rekao da ne smije ga zvati kad je kod tuženice jer neće onda moći biti kod nje. Zadnja dva puta je srela brata na ostavinskoj raspravi kod majke i poslije kod tužiteljice. Razgovarala je s bratom dok nije bilo tuženice.

17.2. Svjedokinja ističe da bi opisala odnos brata i tužiteljice kao odnos bliskih prijatelja i kao odnos bračnih supružnika. Oni se jesu svađali, ali su se uvijek pomirili, brat je znao brati ruže kod nje za tužiteljicu. Ne zna ništa oko financija i načina koji su živjeli.

18. Svjedok UC je naveo da zna tužiteljicu još od djetinjstva i da je ona počela živjeti s pok. JC 2014. i tako su živjeli zajedno nekih šest godina, odnosno do njegove smrti. On je prije smrti, zadnjih mjesec dva, znao biti kod šogorice OC (ovdje tuženice) dok je tužiteljica radila i obrnuto dok je tuženica radila bio je kod tužiteljice. On i tužiteljica su imali lijep odnos dok se on nije razbolio. On je postao tada nervozan, često su se svađali, znao je odlaziti i dolaziti kod tužiteljice, a ona bi ga primila. Oni su živjeli skupa pa bi rekao da su bili muž i žena. Navodi da je JC znao prespavati kod tužiteljice i kad je živio kod tuženice jer je prolazio s autom i znao ga je odvesti od tužiteljice kod sebe i RC u posjetu. On je rekao da mu tuženica brani da ih nazove i vidi, pa je uvijek koristio priliku da se čuju i vide kad je bio kod tužiteljice. On nije mogao biti sam zato je bio malo kod tuženice malo kod tužiteljice, a tužiteljica je radila pa nije mogla biti stalno uz njega.

18.1. Nadalje, ističe da su njegova punica i pok. JC bili četiri mjeseca zajedno kod tužiteljice i onda je morala otići jer je bila bolesna, u dom. Bila je malo i kod tuženice, malo kod njega i supruge RC. Navodi i da je JC jedno vrijeme bio i u domu, bilo je vrijeme korone pa nisu bile dozvoljene posjete, te da su znali svi zvati tužiteljicu da pitaju kako je jer je ona tamo radila. Sahranu je platila njegova kćerka, a drugim dijelom branitelji. Svi su organizirali sahranu.

19. Iskaze svjedoka ŽC, EC i UC sud nije prihvatio u dijelu u kojem su različito iskazivali oko organizacije sahrane i načina stanovanja tuženika s tužiteljicom s obzirom da su u tom dijelu iskazi u proturječnosti sa iskazom stranaka i ostalih svjedoka, posebice iskaz UC i RC koji su iskazivali da je JC živio do smrti s tužiteljicom, a u iskazu pojašnjavaju da je bio u domu i da je prije toga bio i kod tužiteljice i kod tuženice te da se nisu s njim redovito viđali i čuli jer im je to branila tuženica. Također i sam ŽC ističe da nije često bio kod majke, ovdje tuženice jer već 20 godina živi u [adresa].

19.1. Međutim, prihvaćeni su iskazi ŽC i RC u dijelu u kojem su suglasno naveli da je tuženica organizirala sahranu, a kćerka pokojnika platila u dijelu, a u drugom dijelu branitelji, dok je iskaz UC u tom dijelu proturječan.

20. Iz iskaza BC proizlazi da je rođen u [adresa] te da poznaje obitelj tuženice od rođenja, odnosno JC i njegove roditelje. U odnosu na tužiteljicu navodi da ju poznaje iz viđenja te da zna da je JC s njom živio na način da je bio kod nje deset do petnaest dana u mjesecu, a onda je odlazio kod svoje mame. To je obično bilo kada bi mu ponestalo novaca, pa je posuđivao od mame novce pa čak i od nje. Što se tiče njega i tužiteljice sjeća se da su započeli vezu kada se on rastao od prve žene i otišao je kod tužiteljice u [adresa]. Živjeli su tako cijelo vrijeme, a kada se on jako razbolio otišla je njegova majka i on kod tužiteljice na mjesec dana. Međutim, nakon proteka mjesec dana oboje su potjerani od tužiteljice koja više nije dolazila kod njih. Opisuje da dok je JC bio s tužiteljicom da je dolazila često policija po njega no ne zna zbog čega. Sprovod JC je platila njegova kćer. 20.1. Svjedok BC ističe da se sjeća da je JC, nakon što se vratio živjeti u [adresa] s majkom, živio u [adresa] jedno vrijeme i tada je počela korona. Kad mu je mama umrla, on je otišao kod sestre, ovdje tuženice u [adresa] jer nije više mogao sam brinuti o sebi i to mu je sam JC rekao. I kod sestre je bio mjesec-dva, koja ga je potom smjestila u dom jer nije više ni ona mogla s njim. Misli da je u domu i umro i da je tamo bio svega nekih 15 dana. O njemu je cijelo vrijeme brinula, dok je bio u domu, njegova sestra, ovdje tuženica koja mu je tako rekla. On je bio u jako lošem stanju tako da se s njim nije mogao čuti. U odnosu na tužiteljicu i JC navodi da su njih dvoje bili ljubavnici i da je tužiteljica često tražila od JC novce koji je čak u vrijeme kad je bio bolestan digao kredit od 20.000,00 EUR (slovima: dvadesettisuća eura) u vremenu kad je bio bolestan i dao tužiteljici da si plati dug, a to zna jer mu je njegova mama rekla. On je viđao JC prije nego je on preselio u Pčelić, svakog 15-og te je nakon tog dana ostajao i prespavati u Pčeliću pa je zaključio da ga je tada potjerala tužiteljica iz [adresa].

20.2. Nadalje, ističe da je JC jako volio tužiteljicu, no ona njega nije tako voljela jer ga je često tjerala iz svojeg doMa. Takav njihov odnos je trajao i kad se on razbolio, odlazio je kod nje i vraćao se, ali kad se baš jako razbolio onda više nije išao kod nje. Tuženica je dolazila bratu kada se teško razbolio svaki dan u posjetu dok je bio u Pčeliću. Ona se dogovorila sa sestrom EC da se izmjenjuju svaka dva dana jedna. Međutim, RC je došla svega jednom, a sve ostalo je dolazila tuženica. Brigu o JC je vodila tuženica koja je podnijela najveći teret, te dodaje da JC nije bio u dobrim odnosima s UC.

21. Iz iskaza FC proizlazi da je bila susjeda sada pok. JC i tužiteljici u [adresa]. Navodi da je JC stanovao s tužiteljicom pet-šest godina te da je prije smrti, kada se razbolio, znao dolaziti kod tužiteljice i potom odlaziti. Nije mogao više niti gutati, sjeća se da mu je ona i miksala hranu. Sjeća se da je tužiteljica dolazila brinuti o njoj, a s njom i JC koji je bio ljubomoran. Njihov odnos bi opisala da je bio dobar, bili su kao muž i žena. S njima je živjela nekih četiri mjeseca majka JC, no ne zna detalje.

22. Navodi da je tužiteljica radila u staračkom domu BorovA i da je JC bio tamo smješten prije smrti te da je sve to organizirala tužiteljica koja joj je to i sve rekla. Dodaje i da je JC zadnji put vidjela dva mjeseca prije smrti kod tužiteljice.

23. Iz iskaza HC proizlazi da je JC živio s tužiteljicom u [adresa], ali misli da je više provodio vremena kod mame. Dok je bila živa Ivičina majka, ona joj je dolazila svaki dan na kavu. Primijetila je tada da JC zna prespavati kod majke, ali ne zna detalje. Ne sjeća se da je upoznala tužiteljicu, ali se sjeća da je ona dolazila kod JC u njegovu kuću kada je bila njegova mama živa, a kad je mama njegova umrla nije dolazila. On je poslije odlazio kod sestre u [adresa]. Čula je da je otišao kod sestre koja je skrbila o njemu, a sestra je skrbila i o mami. Ne zna jesu li bili prije kod tužiteljice, ali za sestru zna jer su to pričali susjedi. Bila je na sahrani, ali ne zna tko ju je organizirao. Svjedokinja dodaje da se tuženica brinula o svojoj majci te je tada dolazio i JC.

24. Iz iskaza ČC proizlazi da je susjeda tužiteljici i da je s njom živio JC počevši od kada je tužiteljičina kćer krenula u treći razred osnovne škole, sve dok nije tužiteljičina kćer krenula u srednju školu. Onda je on jedno vrijeme bio u Pčeliću, a onda i kod tuženice. Sjeća se i da je često dolazio kod tužiteljice kad je bio kod sestre, jer je sestra radila. Sjeća se i da je Ivičina majka bila kod tužiteljice četiri mjeseca. Navodi da je bila bliska s JC, te dodaje da ne zna što se dogodilo između JC i tužiteljice da je on otišao kod svoje sestre, ali zna da on nije mogao biti sam i da je tužiteljica radila dvije smjene. Ne zna tko je organizirao sahranu, ali zna da je tužiteljica organizirala papire za dom te da ga je tamo i obilazila no ne zna u kakvom su odnosu bili.

24.1. Ne zna niti u kakvom su odnosu bile stranke, no sjeća se da je tuženica nosila putnu torbu s robom tužiteljici da preda JC u dom. Ističe da je 14 dana prije odlaska u dom JC bio kod tužiteljice i to 14 dana prije je došla dr. U kod njih doma vještačiti ga jer bez toga nije mogao u dom. Opisala bi odnos JC i tužiteljice kao dobar, bilo je trzavica kao i u svakom odnosu. Bila je jednom i policija jer se on htio objesiti, ne zna zašto je to htio napraviti. On je znao biti odsutan dva do tri dana pa se onda vraćao opet. Sjeća se kad je umro JC da su neke njegove stvari i dalje bile kod tužiteljice i to trimer i kosilicu, to su zajedno on i tužiteljica kupili i rekao je da joj to ostavlja. Navodi da je tuženica dolazila po brata kod tužiteljice i ostavljala ga, dok sestru RC i njezinog supruga nije viđala.

25. Svjedokinja MC je iskazivala da stanuje blizu JC i tuženice, a da je tužiteljicu upoznala kad je bila udana za muža koji je bio iz [adresa]. Nakon njega je počela vezu sa JC. Ne zna kad su započeli njih dvoje vezu, zna da je dolazila ponekad u Pčelić, ali ne zna koliko. Sjeća se da je njihova veza bila turbulentna, on je bio malo kod nje malo kod svoje mame. Prije nego što je majka umrla, bio je u Pčeliću i tamo je o njemu i o mami vodila brigu tuženica. Zna da je dolazila često i policija i onda su susjedi bježali u kuću da izbjegnu susretanje. Ne zna razloge dolaska. Kad je njegova mama umrla on je otišao kod tuženice, jer se ona brinula jedina o njemu. Bio je dok nije otišao u bolnicu, a nakon bolnice je otišao u dom gdje je ubrzo i umro. Znam da je tuženica spominjala da mora nešto platiti u domu te da je tužiteljica tada radila u domu, ali ne zna kako su njih dvije komunicirale.

25.1. Svjedokinja iskazuje da je gotovo svaki dan dolazila kod JC i njegove mame. Ne zna tko je organizirao sprovod, zna da je tužiteljica bila na sprovodu. Ne zna je li on išao kod tužiteljice, ali vidjela ga je zadnji put pred samu smrt, dovezla ga je tuženica kod nje i on nije mogao popiti niti kap vode. Tad joj je rekao da je tužan što je ostao tako kako je i što sestra brine o njemu. Pričao je da je išao na terapije u Zagreb, a njegov nećak ŽC i njegova žena su tada brinuli o njemu i vozili ga na terapije, pa je znao reći da može prodati kuću da bi dao novac ŽC jer je on to zaslužio. Tužiteljicu nije uopće spominjao. To je bilo prije nego što je otišao u bolnicu. Brigu o majci i JC najviše je vodila tuženica, NC i VC koji su i dobivali novce za to, ali ne zna od koga. KC je bio i s majkom kod tužiteljice, ali ne zna zašto su se vratili u Pčelić. Rekla joj je njegova mama da su se nešto posvađali, ali i ona je već tada bila bolesna u glavi. Sjeća se da je tuženica spominjala da ide raditi u duhan da zaradi da može platiti druge ljude da brinu dok ona radi. U odnosu na RC ističe da je JC znao govoriti da je željan vidjeti sestru EC te da misli da oni nisu bili u dobrom odnosu.

26. Sud je prihvatio iskaze ovih svjedoka u dijelu u kojem su iskazivali svi da je JC odlazio kod tužiteljice i da je ranije s njom bio u vezi, te da je ista obilazila ga i kad je bio smješten u domu, a da je o njemu preuzela brigu ovdje tuženica, kao i da su JC i njegova majka bili kod tužiteljice jedno vrijeme nakon čega su se vratili ponovo u [adresa] gdje je o njima nastavila brinuti tuženica jer su njihovi iskazi u potpunosti suglasni s dokumentacijom koja prileži spisu.

27. Iz iskaza svjedoka ĐC proizlazi da poznaje tuženicu još od djetinjstva te je s JC bio susjed i kad mu je mama bila bolesna viđao ga je svaki dan. Tužiteljicu poznaje jer je bila s pokojnim JC u vezi. On je jedno vrijeme živio kod nje u [adresa]. Ona je dolazila s biciklom kod njega u [adresa], tamo nije stanovala već je on bio tamo sam. U vrijeme kada je njegova majka bila bolesna, dolazila je i tužiteljica par puta. Pa je zaključio da su njih dvoje u vezi. U vrijeme kad je JC bio u Pčeliću s majkom, dolazila je najviše tuženica. Nije viđao tužiteljicu, a kad se JC razbolio onda je bio kod tuženice, ali je i dalje bio u vezi s tužiteljicom. Nakon toga je smješten u dom i o njemu je brinula tuženica, a tužiteljica je tamo radila.

27.1. Svjedok nije znao do kada su tužiteljica i sada pok. JC živjeli zajedno, niti da je majka JC živjela bilo gdje izvan [adresa]. U svojem iskazu je naveo da je tužiteljica s JC bila u vezi, a na upit tužiteljice gdje je JC stanovao je naveo sljedeće: "nego gdje bi KC živio nego u [adresa] kod OC, to će vam svi vani potvrditi, a to sam i ja sam vidio". Dodaje i da je tužiteljica znala dolaziti kod JC po novce, a on ga nije pitao zašto joj daje. Nije viđao kod JC niti ZC niti RC. Sahranu je organizirala tuženica, a on je posluživao i pomagao što je trebalo pomoći.

27.2. Iskaz svjedoka ĐC sud nije uzeo u obzir u dijelu u kojem je navodio proturječno o stanovanju JC s tužiteljicom u [adresa], a potom da je JC cijelo vrijeme bio u Pčeliću kao i da majka JC i tuženice nije bila nigdje izvan Pčelića jer je u tom dijelu njegov iskaz u suprotnosti s preostalim iskazima svjedoka.

28. Svjedokinja AC je navela da poznaje tuženicu od 2019. kad se doselila u [adresa] nakon udaje. Tada je upoznala i JC, a tužiteljicu poznaje iz viđenja. JC je umro u listopadu 2021. Tužiteljica je dolazila kod JC kada je bila njegova mirovina isplaćena, tad ju je znala viđati. On je za to vrijeme od 2019. do smrti pretežito bio u Pčeliću. Nije joj poznato je li bio u [adresa]. Pred kraj je bio i u domu Borova. Tamo ga je posjećivala sestra, ovdje tuženica koja mu je to pričala jer je dolazila na kavu kod njih. Opisuje i da je posjećivala JC dok je živio s majkom u [adresa], a kasnije i kod tuženice. Odnos JC i tužiteljice bi opisala kao nikakav, odnosno kad dobiješ mirovinu dobar si, kad je nemaš nisi dobar. Ne zna reći koliko dugo je trajao taj odnos.

29. Svjedokinja TC je navela da je tužiteljicu prvi put vidjela na pogrebu majke JC i tuženice. Tad je vidjela i JC nakon dugo vremena, a poznaje ga još od djetinjstva i kako je preselila u Njemačku izgubili su kontakt. Ona je sa suprugom došla iz Njemačke u Hrvatsku u srpnju 2021., a majka tuženice i JC je umrla tjedan poslije toga. Sjeća se da su poslije sahrane bile i karmine, vidjela je tužiteljicu i RC koje su napravile "cijeli teatar". Poslije sahrane, sjeća se da je njezin muž vozio JC u bolnicu kojeg zbog lošeg stanja nisu mogli operirati. O KC je brinula cijelo vrijeme njegova sestra ovdje tuženica otkako je njegova majka umrla. Tu su njezin suprug i ona bili na raspolaganju i brinuli su o njemu kada je tuženica bila spriječena. Nije dolazila niti tužiteljica niti RC, a UC je prvi put vidjela na sahrani KC.

29.1. Svjedokinja dodaje da je bila prisutna na posljednjem rođendanu JC zajedno sa suprugom i GC te da je tom prilikom rekao da mu se nitko drugi nije javio pa čak ni kćer. Ne zna u kakvom su odnosu on i tužiteljica niti da je bio brat tuženici. Poslije mamine sahrane JC je preselio kod tuženice te je pričao da je njegov odnos s tužiteljicom bio dok je on imao mirovinu, kad nije imao mirovinu ona bi ga ostavila i da mu je tako život prošao.

29.2. Sud je prihvatio iskaz ove svjedokinje jer smatra da je ista kazivala istinito, uvjerljivo te je njen iskaz suglasan s iskazima ostalih svjedoka u ovom postupku.

30. Svjedok ĆC je iskazivao da ne poznaje tužiteljicu, no da dugo poznaje tuženicu. JC poznaje dugo jer su bili prijatelji, te da su se intenzivno družili prije nego što će umrijeti. Živio je kod tuženice 2021. Ona je brinula o njemu i on je dolazio kod nje ako je nešto trebalo, to je bilo jednom do dva puta tjedno. Nije mu poznato da je on bio u bilo kakvoj vezi, niti mu je JC spominjao tužiteljicu. Supruga i on su dolazili i odvojeno i zajedno kod JC, a o njemu je brinula u cijelosti tuženica do njegove smrti. On ga je vozio do Osijeka u bolnicu. Ona mu je kuhala, prala, čistila, sve je radila. Ne zna u kakvim je odnosima bio s drugom sestrom EC. JC je sahranu organizirala tuženica, a on joj pomogao sve što joj je trebalo. Ni tad nije upoznao tužiteljicu.

30.1. Sud je prihvatio iskaz svjedoka jer smatra da je isti kazivao istinito, uvjerljivo, životno i logično te iskaz ovog svjedok je suglasan s iskazima ostalih svjedoka.

31. Iz iskaza svjedokinje GC proizlazi da tužiteljicu ne poznaje, a tuženicu poznaje jer je sestrična njenog nevjenčanog supruga. Upoznala ju je 2021. kad je baka Č umrla. JC je živio u [adresa] kod tuženice prije smrti, dolazila je kod nje. Za tužiteljicu je saznala kada je zvala policiju da joj je JC lupao po vratima u [adresa], a on je bio nepokretan u [adresa], o čemu je sastavljen i policijski zapisnik. Tužiteljicu je prvi put vidjela na sprovodu od JC. Svjedokinja navodi da je ona pomagala sa svojim nevjenčanim suprugom oko JC, dolazili su vikendima, a suprug je znao nositi JC jer je bio već i nepokretan. O njegovoj smrti ju je obavijestila tuženica, a nakon toga je došao ĆC koji ju je odvezao u dom po Ivičine stvari i onda su išli u nabavku stvari za sahranu, išli su u Liru pogrebno poduzeće u [adresa] i u [adresa].

31.1. Sud nije posebno cijenio iskaz ove svjedokinje s obzirom da ista, iako je bila u dobrim odnosima s JC, nema saznanja o njegovom privatnom i intimnom životu niti je takve razgovore s njim vodila, a pritom nije ga posjećivala u Pčeliću pa stoga nema saznanja je li tužiteljica tamo dolazila ili on kod nje.

32. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok je na temelju odredbe stavka 2. istoga članka propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o osobnim i

imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

32.1. Odredbom čl. 3. stavka 1. Obiteljskog zakona određeno je što se smatra izvanbračnom zajednicom i gdje je za status izvanbračne zajednice predviđeno trajanje od minimum tri godine ili kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete.

32.2. Odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019) propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

32.3. Člankom 9. Zakona o nasljeđivanju propisano je da ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug.

33. Definicija izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona preciznija je zakonska odredba i definicija u odnosu na definiciju iz Zakona o nasljeđivanju, pa prema načelu lex posterior derogat legi priopri, ta je definicija općeprihvaćena u praksi kod određivanja smatra li se neka zajednica izvanbračnom. U svakom slučaju da bi neka izvanbračna zajednica imala potrebnu kvalitetu u smislu Zakona o nasljeđivanju u smislu odredbi čl. 8. i 9. Zakona o nasljeđivanju, mora se raditi o određenom trajanju (tri godine ili pod određenim uvjetom i kraće), ali svakako o zajednici u smislu emotivne i ekonomske zajednice. Tek se napominje, da sama činjenice da drugovi izvanbračne zajednice (i) žive odvojeno (ne na zajedničkoj adresi) nije od odlučnog značenja, kao što je i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci br. Rev-1121/07 od 22. studenoga 2007., ali u situaciji kada žive na zajedničkoj adresi kao u konkretnom slučaju svakako upućuje dodatno na namjeru ostvarenja izvanbračne zajednice u svim segmentima takve zajednice.

34. U konkretnom slučaju tužiteljica i sada pok. JC nisu imali zajedničko dijete, zbog čega izvanbračna zajednica u smislu odredbe čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju koja daje pravo na nasljeđivanje treba se tumačiti u kombinaciji sa odredbom citiranog čl. 3. Obiteljskog zakona, odnosno da najmanje trajanje izvanbračne zajednice mora biti tri godine između neudane žene i neoženjenog muškarca ukoliko u toj zajednici nije rođeno njihovo zajedničko dijete, a što nije dokazano tijekom postupka.

35. Po stajalištu ovoga suda, izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova, te uzajamna prava i dužnosti, koji sadržaj, se ne može primijeniti i na tužiteljicu i sada pok. JC.

35.1. Naime, izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost. Tužiteljica o navedenoj okolnosti nije priložila niti jedan dokaz osim što je navela da je kratak period kod nje boravila majka JC s njim te da ga je posjećivala u domu gdje je bio smješten, ali u dogovoru s njegovim sestrama. Nije priložila dokaz niti je u tom smjeru iskazivala da je sada pok. JC bio kod tuženice jer je ona radila smjene i da je to bio njihov dogovor, niti je navela razloga zašto je on odselio s majkom od nje i koliko često je dolazila kod njih te je li im pomagala u kućanstvu, vodila brigu oko zdravlja, kupovala namirnice za njega ili dijelila troškove s njim.

35.2. Osim svih navedenih utvrđenih činjenica, proizlazi i da tužiteljica i pok. JC nisu niti imali zajedničku adresu stanovanja, niti je ona stanovala s njim do njegove smrti, a njihov odnos je bio toliko narušen da je to vidljivo iz same dokumentacije koja priloži spisu, a među kojom je i očitovanje policijske postaje iz koje proizlazi da je u godini kada je umro JC tužiteljica nekoliko puta ga prijavljivala za smetanje njezinog vlasništva te tražila policijsku zaštitu.

35.3. Dakle, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da tužiteljica i pok. JC su nakon što je on se razbolio imali narušene odnose koji su doveli do učestalih prekida njihove veze, zatim činjenice da je sada pok. JC većinu vremena provodio na svojoj adresi stanovanja, a prije smrti i kod tuženice te potom i u Domu za odrasle osobe Borova gdje je pretežito o njemu brinula tuženica, a što sve ukazuje da nije postojala namjera tužiteljice kao izvanbračne supruge za stvaranjem izvanbračne zajednice sa sada pok. JC. S tim u vezi, iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da tuženica vodila brigu oko pok. JC što joj tužiteljica i ne osporava, dok iz iskaza svih svjedoka proizlazi da se njih dvoje nisu slagali niti su imali zajedničko kućanstvo, a to navodi i sama tužiteljica koja u iskazu navodi da je svatko plaćao svoje režije te da su često prekidali svoju vezu.

35.4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da između tužiteljice i sada pok. JC nije postojala emotivna zajednica koja bi trajala godinama i u kojoj bi živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali, već upravo suprotno.

35.5. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka tužiteljica nije dokazala da je njezina zajednica s pok. JC obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

35.6. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da tužiteljica nije dokazala da je kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. JC dulje od 3 (slovima: tri) godine, niti da su zajedno stanovali, imali zajedničko kućanstvo, međusobno se poštivali, odnosno nije dokazala da je prema njezinim tvrdnjama njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici odnosno o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

36. Pri tome se ističe da nije od značaja eventualno sudjelovanje u troškovima pogreba jer se time ne dokazuje postojanje izvanbračne zajednice niti na pravilnost odluke da nije dokazano postojanje izvanbračne zajednice ne utječe niti činjenica da su se tužiteljica i pok. JC znali posjećivati iako su često bili u sukobu te da joj je posuđivao novac jer to ne daje osnova zaključku da tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici s pok. JC već su djelovali kao prijatelji te da su imali neodređenu emotivnu (ljubavnu) vezu u kojoj nije rođeno njihovo zajedničko dijete i koja se višekratno prekidala, ali njihova zajednica nije imala karakter izvanbračne zajednice.

37. Analizom iskaza svjedoka koji su predloženi od strane tužiteljice, ali i tuženice može se zaključiti da nisu suglasno potvrdili postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i sada pok. JC u trajanju duljem od tri godine neprekidno, već suprotno, da su više puta prekidali i živjeli na različitim adresama uz povremena viđanja, te da njihov odnos nije bilo trajnog karaktera već samo povremenog, kao i to da tu nije bilo shvaćanja određenih obveza od obje strane na isti način, posebice sa strane sada pokojnog JC koji je prema iskazima svjedoka AC, MC, ČC, HC, BC MC i ŽC postojala emocionalna povezanost s tužiteljicom unatoč narušenom odnosu, međutim nakon što je preselio nazad u Pčelić i potom kod sestre nije više spominjao tužiteljicu već je bio razočaran svojom životnom situacijom što su potvrdili i ostali svjedoci.

38. Iz tako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da su utvrđene sljedeće činjenice iz iskaza velikog broja svjedoka saslušanih u ovom postupku:

- nije postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice i pok. JC koja je trajala dulje od tri godine i to u kontinuitetu i bez prekida,

- nije se radilo o čvrstoj emotivnoj vezi, intimnoj vezi, o ekonomskoj zajednici koja je u svim segmentima života nalikovala na bračnu zajednicu, a što potvrđuju i svjedoci u ovom postupku, pa stoga postoji sumnja da je njihova zajednica nalikovala na brak,

- nije sporno da su zbog životnih okolnosti tužiteljica i pok. JC živjeli odvojeno na dvije lokacije, ali ne zajedno već svaki u svojem domaćinstvu uz povremena viđanja koja nisu imala trajni karater što potvrđuju i iskazi tužiteljice kod policije,

- tužiteljica i sada pok. JC nisu imali obiteljski život, niti organizirano domaćinstvo, nisu zajednički podmirivali režije za jednu i drugu nekretninu već odvojeno, nisu zajednički ulagali i održavali predmetne nekretnine, nisu zajedno provodili slobodno vrijeme niti imali zajednički društveni život, tuženica je skrbila u vrijeme bolesti o pok. JC,

- tijekom postupka nije utvrđeno da bi između tužiteljice i pok. KC postojala ekonomska zajednica s obzrirom na to da nisu imali nikakav zajednički račun, nije bilo njihovih zajedničkih putovanja, ušteđevine, niti drugih obilježja posebne bliskosti osim što joj je povremeno znao na njezin zahtjev dati novce i time sebe dovesti u dugovanje prema iskazima tuženice i svjedoka AC, ĐC, MC, BC i ŽC, a što je važno za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, pa posljedično tome zaključuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni svi uvjeti iz odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona pa joj posljedično tome ni ne pripada pravo nasljeđivanja iza smrti ostavitelja ( čl. 8. st. 2. i čl. 9. Zakona o nasljeđivanju).

38.1. Slijedom navedenoga, navodi tužiteljice da se radilo o izvanbračnoj zajednici su u cijelosti neosnovani i neutemeljeni, već proizlazi da se radilo samo o emotivnoj vezi između nje i pok. JC.

38.2. Iz provedenih dokaza, iskaza saslušanih svjedoka jasno proizlazi zaključak da su tužiteljica i pok. JC bili u određenoj emotivnoj (ljubavnoj) vezi, koja je do smrti pok. JC trajala kraće od tri godine, ali da je i ta i takva njihova veza bila „turbulentna“ i obilježena prekidima te da je i u vrijeme njena trajanja nisu živjeli na istim adresama zajedno.

38.3. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između tužiteljice i pok. JC postojala emotivna veza koja je trajala godinama i u kojoj vezi je pok. JC posjećivao tužiteljicu, tužiteljica mu je znala oprati rublje i skuhati, međutim nije postojala zajednica života u smislu zajedničkog stanovanja i svakodnevnog života, odnosno nije se radilo o izvanbračnoj zajednici, a koja predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca.

39. Primjenom čl. 7 . st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoje zahtjeve ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, te odredbe čl. 221.a Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl.8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će se primjenom pravila o teretu dokazivanja, tužiteljica je trebala dokazati ono što tvrdi i na čemu temelji svoj tužbeni zahtjev.

39.1. Pri tome se napominje da je od predloženih dokaza sud ocijenio izvedene dokaza saslušanjem svjedoka i stranaka pri čemu se osobna procjena stranaka ne može smatrati dokazom.

40. U konkretnom, slučaju osim postojanja određene emocionalne povezanosti, tužiteljica u konkretnom slučaju nije dokazala niti činjenicu da je između njih postojala i imovinska povezanost ( ekonomska zajednica), niti da su oni zajednički putovali, zajednički odlazili na određene rodbinske proslave.

41. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 8.st.

2. u vezi s čl. 9. Zakona o nasljeđivanju odnosno da je postojala izvanbračna zajednica između neudane žene i neoženjenog muškarca, a koja je trajala dulje vrijeme i prestala je smrću pok. JC i pritom nisu ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka prema odredbama Obiteljskog zakona (čl. 3.).

42. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

43. S obzirom na to da tužiteljica nije uspjela u ovom postupku, a tuženica nije potraživala troškove postupka, nije donesena odluka u smislu odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

44. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Bjelovaru, 14. siječnja 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ove presude, u tri istovjetna primjerka.

Smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a stranka je uredno obaviještena o ročištu. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćnicima

2. Tuženici

3. Spis