Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Obala bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    Poslovni broj: P-4071/2023-20

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Divni Ivančev u pravnoj stvari tužitelja: 1. OG iz [adresa], A. B O 25, 2. KG rođ. OG , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ŽG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Draška Krajina odvj. u Trogiru, protiv tuženika: 1. JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].2. ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] obje zastupane po punomoćniku AG, odvjetniku u [adresa], radi: stvarno – prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne rasprave od 08. studenog 2024. , a objavljene dana 14. siječnja 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    1.„I. Utvrđuje se da je tužitelj ad 1) OG pok. K vlasnik za 1/18 dijela, a tužiteljica ad 3) KG i tužiteljica ad 4) ŽG vlasnice, svaka za po1/36 dijela, nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa su tužitelji temeljem ove presude ovlašteni zatražiti i postići upis tog prava na predmetnoj nekretnini na svoje ime uz istovremeno brisanje prava vlasništva sa imena upisanih suvlasnika JG rođ. MG za 1/18 i ZG rođ. MG za 1/18 dijela.

    II. Dužne su tužene JG rođ. MG i ZG rođ. MG naknaditi tužiteljima troškove postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe zajedno sa kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana presuđenja do isplate.“

    II. Dužni su tužitelji 1. 2. I 3. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženima ad1. i 2. parnični trošak u iznosu 7.356,25 Eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa sve do isplate.

    Obrazloženje

    1.Tužitelji u tužbi tvrde da su kao suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisani BG. AG, MG udova RG te tuženik pod 6 Barada Ž pok. K. Barada BG pok. AG je umro a njegovim nasljednicima temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru posl.br. O-96/82 od 01.06.1982. godine proglašeni su IG. BG i ŠG pok. BG, ranije tužene ad 1 i 2. Umrla je i MG a njenim nasljednicima temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru posl.br. O-184/82 od 28.03.1983.godine proglašeni su tuženi ČG, LG FG i ČG Ž, ranije tuženi od 3-5.

    2.Međutim stvarni vlasnik i posjednik sjevernog dijela predmetne nekretnine ukupne površine 730m2, a koji je na skici diobe čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za geodetske usluge "Biočić" iz studenog 2005.godine označen slovom "A" je tužitelj ad1, a koji je pravo vlasništva na opisanom dijelu nekretnine stekao nasljeđivanjem iza oca pok. ŠG K pok. VG a on nasljeđivanjem iza oca VG i diobom sa drugim nasljednicima kada je formiran put čiji suvlasnik i suposjednik je tužitelj za ½ dijela. Stvarni vlasnik i posjednik južnog dijela predmetne nekretnine, ukupne površine 742m2 a koji je na skici diobe čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za geodetske usluge "Biočić" iz studenog 2005.godine označen slovom "B" je tužiteljica pod 2, a koje pravo vlasništva na opisanom dijelu nekretnine je stekla nasljeđivanjem iza supruga pok. VG pok. ČG a on nasljeđivanjem iza oca pok. BG pok. VG i diobom sa drugim nasljednicima. U podnesku tužitelja od 14.01.2021. konačno je uređen tužbeni zahtjev tužitelja kako u odnosu na tužitelje tako i na tužene, budući da je tijekom postupka tužiteljica ad2 preminula te su njeni nasljednici sada tužitelji ad2 i 3 preuzeli postupak.

    3.Tužene u odgovoru na tužbu protivile su se tužbi budući da je njihova baka MG udova RG još 06. listopada 1955.godine kupila spornu nekretninu te se kao takva vodi kao upisana posjednica u Posjedovnom listu od 04.12.1956. godine a i upisana je kao suvlasnica predmetnih nekretnina temeljem Kupoprodajnog ugovora i koju su nakon njene smrti Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod posl.br. O-184/82 naslijedili sinovi ČG pok. RG za 1/3, PG pok. RG, (otac tuženih), za 1/3 i kćer LG FG žena J za 1/3. Tužitelji su predmetnu čest. zem. parcelirali, pripojili i brisali predmetne nekretnine bez obavijesti i znanja ostalih suvlasnika nekretnine, a koju spornu nekretninu je njihova baka MG udova RG koristila za života za ispašu ovaca. Uređenom tužbenom zahtjevu tužitelja tužene su se protivile iz svih gore iznesenih razloga.

    4.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige ZU1103 K. O. [katastarska općina] od 21.04.2005. a označen kao Si-2021/05, pregledao Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod posl. br. O-96/82, Rješenje o naknadno pronađenoj imovini O-184/82 od 09.06.1997., pregledao skicu diobe čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za geodetske usluge "Biočić" od studenog 2005., pregledao Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-1230/79, Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod posl. br. O-240/01 te O-90/92, pregledao Smrtovnicu Matičnog ureda Trogir Općine Trogir iza smrti ČG pok. RG od 02.04.1993. te Rješenje Općinskog suda u Trogiru pod posl. br. O-427/93 od 12.03.1993., pregledao Kupoprodajnu pogodbu " U Trogiru dana 06. listopada 1955. " a u zemljišnim knjigama zaprimljena pod brojem Z-860/56, Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod posl. br. O-41/99, O-202/99, pregledan izvadak iz Posjedovnog lista broj 1275 Ispostave za katastar Split Ispostave Trogir od 25.01.2008., proveden očevid na licu mjesta dana 08. rujna 2008., pregledan Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolić od 12.09.2008., pregledan Izvadak iz zemljišne knjige ZU1103 K. O. [katastarska općina] a označen kao Ki8655/2007 od 02.06.2007. i Ki3158/2008 od 07.03.2008., pregledan Prijavni list "Usklađenje [obrt]" od studenog 2005. a kod ZK Odjela zaprimljen pod brojem Z-2996/2005, pregledano Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru pod posl. br. O-184/82, pregledan ZU 1105 K. O. [katastarska općina] a označen kao Ki8785/2007 od 05.06.2007., pregledana potvrda Narodnog odbora Općine Trogir od 14.11.1956. i 24.09.1956. a koje sve isprave su sastavni dio spisa Z-860/56, pregledan Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju u Trogiru 09. veljače 2009. a potvrđen od strane Općinskog suda u Trogiru pod brojem R2-35/09 od 17.veljače 2009.godine, proveden očevid na licu mjesta dana 18.09.2018., pregledan Nalaz i mišljenje vještaka Zvonimira Rubić od 08.02.2019., saslušan tužitelj ad1 te tužene ad1 i 2 kao stranke, saslušani svjedoci ĆG pok. RG, UG pok. Z, DG te pregledan Ugovor o prodaji u Trogiru 16.veljače 1987.godine.

    5.Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da su upravo oni vlasnici/suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to suvlasničkog dijela od po 1/18 dijela za koliko su tuženice upisane u zemljišnim knjigama a koje vlasništvo/suvlasništvo su tužitelji stekli nasljeđivanjem i diobom te dosjelošču a čemu su se tužene protivile ističući da su upravo one vlasnice za suvlasnički dio od po 1/18 koje vlasništvo/suvlasništvo je stekla njihova baka MG udova RG temeljem Kupoprodajne pogodbe iz 1955.godine s nasljednicima DG pok. AG.

    6.S obzirom na ovakav odgovor na tužbu tuženih, ovaj sud je izvršio ne samo uvid u Kupoprodajnu pogodbu već je proveo i očevid na licu mjesta te saslušao svjedoke i tužitelje kao stranke. Očevidom na licu mjesta još 08. rujna 2008. utvrđeno je da se radi o nekretnini u [adresa] u predjelu Labdir a koja nekretnina je ograđena betonskim zidom 0.50 m, širine 25 cm, a koja nekretnina je obrasla makijom i niskim raslinjem dok je drugi dio nekretnine položen sjeverno od ove ranije opisane iste zemljišno knjižne oznake ograđene betonskim zidom i na kojoj se nalazi samo strujni stup. Na te betonske zidove su ukopani željezni stupovi sa žičanom ogradom a koju je vještak geodet Žak Šolić identificirao kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Kod ponovnog očevida na licu mjesta od 15.11.2018.godine je utvrđeno da se predmetna nekretnina nalazi sa južne strane tzv. Trogirske zaobilaznice u naravi predstavlja dio dvorišta tvrtke s halom ispred koje je parkiran autobus i cisterna te da lice mjesta predstavlja i put ograđen u potpunosti betonskim zidovima te prema jugu još jedna čest. zem. koja je u potpunosti ograđena betonskim zidovima a koji prostor se koristio za odlagalište bagera i koji ogradni zidovi obiju čestica zemalja prema kazivanju tužitelja ad 1 su napravljeni prije 15-ak godina te da je unatrag godinu dana južni dio predmetne nekretnine GG dala u korištenje odnosno, oni dali u korištenje ovu nekretninu, dok su tužene ukazale sudu da na dijelu čestice zemlje koje je pokazao tužitelj, da su iste suvlasnice za 1/3 dijela kojeg je kupila njihova baka.

    7. Iz pisanog Nalaza i mišljenja vještaka Zvonimira Rubić od 08.02.2019.godine isti je likom ABCDEFGHA na priloženom ortofotu snimku prikazao posjed tužitelja na adresu [adresa], ograđen betonskim zidovima koji se sastoji od tri dijela i to lik ABCHA je sjeverni dio predmetne nekretnine koji u naravi predstavlja dio dvorišta tvrtke s halom ispred koje je parkiran autobus i cisterna; lik CDGHC središnji dio predmetne nekretnine koji u naravi predstavlja zemljani put ograđen u potpunosti betonskim zidovima te li DEFGD južni dio predmetne nekretnine koji u naravi predstavlja u potpunosti betonskim zidovima ograđeni prostor i služi za odlagalište bagera, a što sve opisano po položaju i obliku odgovara čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1103 K. O. [katastarska općina] upisane ukupne površine 1629m2 a koji po katastarskoj evidenciji odgovara čest. zem. [katastarska čestica] PL1275 K. O. [katastarska općina].

    8. Iz iskaza tužitelja ad 1 kao stranke je utvrđeno da se radi o nekretnini zvanoj Labdir koja je bila vlasništvo njegovog pradjeda GG AG pok. CG a koji je to kupio 20-ih godina prošlog stoljeća i koji je imao tri sina ČG, CG i VG. GG ČG je otišao u [adresa] i svoj suvlasnički dio dao braći VG i CG po pola tako da nakon smrti VG koji je umro 1956.godine nasljeđuju djeca A, ČG, TG, IG, FG i M, s time da su se dogovorili da B pripade ČG i K po pola, kćerke FG i M su isplaćene za njihov ženski dio a sinovi TG i IG dobili druge nekretnine, a koji dogovori rađeni su usmeno među bračom bez pismenog traga. Na predmetnu nekretninu koja je bila u naravi livada, koja je imala kolce, po sredini je bio put prteča staza za magaraca i na koju nekretninu je kao dijete dolazio s ocem a koja obrada je bila do 60-ih godina prošlog stoljeća, budući da su stari pomrli, mladi otišli i nitko je nije obrađivao. Pred Domovinski rat je došao susjed RG koji je tražio od njega da mu proda njegov sjeverni dio koji je temeljem podjele njega i SG (prednice tužiteljica 2 i 3) dobio a dok je južni pripao SG i koji dio je ĆG prodao 2010.godine o čemu su sačinili predugovor, međutim kada su išli sređivati zemljišno knjižno stanje tužene su se protivile tome, odnosno prvo njihov otac a kasnije i one navodeći nadalje da nikada nitko iz obitelji MG nije dolazio na ovu nekretninu, da nemaju ni susjedne nekretnine koje bi bile u njihovu vlasništvu , da ih nikada nitko nije ometao u posjedu i vlasništvu, posebno kada su sadili voće i povrće da bi netko od tih obitelji dolazio, niti išta potraživao. Međutim, kazao je i to da je sve ovo što je govorio o obitelji VG a ne CG koji nisu bili u dobrim odnosima i koji su imali svoju zemlju istočno od njih.

    9.Suprotno od iskaza tužitelja ad1 iz iskaza tuženih je utvrđeno da je upravo tužitelj ad1 tražio od njenog oca, koji je došao na njihova kućna vrata, da se otac skine njemu sa ove čest. zem. i gdje mu je kazala da će provjeriti jer imaju puno zemalja, te je pronašla Kupoprodajni ugovor prema kojem je njihova baka MG udova RG to kupila od DG koji je nasljednik HG, koji je imao trojicu sinova DG, ČG i VG, tako da je baka MG to kupila od njihovih nasljednika i to 1/3 čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] dana 06.10.1955.godine a koji Ugovor je proveden u zemljišnoj knjizi 12.10.1955. i koja je na toj kupljenoj zemlji kao čobanica čuvala ovce a one dolazile kod bake i pomagale joj, navodeći da ta kupljena 1/3 nije bila vidljiva na terenu jer zemlja do danas nije podijeljena, a to što se radilo, parceliralo i spajalo i rađeno mimo njihovog znanja, jer nisu bili pozvani. Njen otac koji je naslijedio njihovu baku za 1/3 dijela je taj suvlasnički dio temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju dao njima tako da su one sada suvlasnice svaka za po 1/18 dijela, a zbog čega su upravo tužitelja ad 1 i RG dolazili kod njih radi dogovora oko eventualne kupnje njihovog suvlasničkog dijela do čega nije došlo. To što je njihova baka kupila može pokazati na terenu ali je tijekom ovih godina puno toga izmijenjeno i uzurpirano.

    Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆG utvrđeno je da njegovu nekretninu od tužiteljeve nekretnine dijeli kameni suhozid i koja nekretnina tužitelja je sa svih strana ograđena suhozidom a na kojoj je nekretnini viđao tužitelja ad1 i njegovog brata, sada pokojnog VG, na kojoj su sijali bob i biže, a da oni tu nekretninu zovi Biskupija, te da od svoje 10-e godine, od kada dolazi na svoju nekretninu, nikada nije viđao nikog trećeg na nekretnini tužitelja, osim tužitelja ad 1 i brata mu VG, a posebno da nije viđao nikog iz obitelji MG te da bi netko od njih držao ovce ili slično. Kazao je i to da su jedno vrijeme tužitelji nekretninu dali ĐG a nakon što je isti umro to sve tako stoji, te da je njegov sin od ĐG OG kupio 800m, taj dio su oni ogradili kao što je i ograđen dio što je kupljen od SG, a da u tom predjelu, na toj nekretnini više nemaju ništa, odnosno ono što su imali da su prodali.

    10. O obradi ove nekretnine od strane ĐG je svjedočio i UG, budući da se predmetna nekretnina nalazi u blizini njegove nekretnine, to jest druga od njegove, a koja je bila samo zemlja sa velikom gomilom po sredini (o kojoj gomili da je postojala svjedočio i svjedok ĆG pok. RG) i koja nekretnina je sada ograđena, a nakon što je tužitelj ad 1 dao na obradu ĐG i isti je obrađivao, nakon njega više nitko nije, navodeći da nikada nije vidio nikog iz obitelji MG, to jest njenog sina ĆG ni njegove kćeri to jest tužene, da tu dolaze, obrađuju. Osim OG to jest tužitelja ad1, kao što mu nije ni poznata činjenica da bi netko iz obitelji ĐG prodao ovu nekretninu obitelji MG. Na traženje suda isti je opisao predmetnu nekretninu koja je sa sjeverne to jest gornje strane imala suhozid oko 80 cm visine, s južne strane veliki suhozid baš zbog visinske razlike zemalja, tužiteljeva nekretnina je bila niža kao kaskadno, dok sa istoka nije bilo ništa, bila je ravnina a uz margilje (kamene oznake) bile su masline koje su dijelile od HG, dok danas na terenu s južne strane je suhozid koji je viši a uz zapadnu stranu je postojao put, tako da je na nekretnini tužitelja se sadila kaul i salata a kako nije bilo vode to je ĐG, koji je obrađivao ovu tužiteljevu zemlju, vodio vodu preko svjedokove nekretnine, odnosno da su mu dopustili da se napravi priključak za vodu preko nekretnine UG.

    11.Iz iskaza svjedoka DG je utvrđeno da je ova nekretnina bila vlasništvo braće CG, VG i ČG, koji ČG je otišao u [adresa], tako da bi sporni dio bio od VG, dok drugu polovicu negdje 1956. ili 1957.godine je kupio njegov djed VG Ž, nadimak R, tako da MG, baka tuženih se odnosi na dio koji je bio od CG, budući da su se braća CG i VG dijelili, a kako je I umro u [adresa] te ne zna da li su se braća dijelila prije ili poslije, ali ovu su nekretninu podijelili CG i VG. Njegov dio i dio Špika Ivanice je odvoje od ovog spornog i postoji na terenu, budući da dio zemljišta od ½ CG su 1956. Ili 1957.godine po pola kupili njegov djed CG Ž pok. K i MG, baka tuženih,a 1987.godine, tužene su svoj naslijeđeni dio od oca, odnosno od babe prodali CG FG i NG. NG FG je njegova majka, tako da prodajom njegovoj majci i NG tužene tamo nemaju više ništa, a koju potvrdu tih navoda pozvao se i na Ugovor o prodaji njegove majke s tuženima, navodeći nadalje da nekretninu koja je pripala VG i prije i nakon njegove smrti 2006.godine nikada nitko nije ometao u posjedu i vlasništvu i te da su oni tužitelju kada je išao sređivati zemljišno knjižno stanje njemu to potpisali, odnosno potvrdili vlasništvo tužitelju, budući da je u zemljišnim knjigama bio upisan njihov djed DG. Na skici lica mjesta iz 2019.godine sačinjen od strane geodeta Zvonimira Rubić je nekretninu označenu slovima ABCDEFGH koja je predmet postupka pokazao kao nekretninu tužitelja, navodeći da je nekretnina istočnije sa plastenikom njegova, te da bi upravo zemljište na kojem je plastenik bilo zemljište tuženih koji su prodali FG, a dio istočnije od ovog, dio koji je prodan EG. Potvrdio je da bi obradu spornog dijela nekretnine obrađivao njegov stric ĐG na kojem je sadio kaul, salatu i drugo povrće i to od 1985. ili 1986. do 2000. godine a da je on osobno nosio stricu kašete i pomagao na zemljištu te da mu je to poznato zato.

    12.Temeljem ovih iskaza kao isprava priložene u spis , ovaj sud je u bitnom utvrdio da je predmetna nekretnina bila isključivo vlasništvo HG, a kojeg su nakon njegove smrti sukladno dosudnici A-203/1922 naslijedili sinovi (Š, VG i ČG) svako za 1/3 dijela i koje suvlasništvo je upisano u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], a što je razvidno iz pregledanog povijesnog ZK izvatka. Iza smrti DG pok.Mije njegov suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini od 1/3 dijela su temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-199/45 od 27.listopada 1947.g. naslijedila djeca DG pok.Ž, TG pok.Ž, OD ž. Č i KD ud.L na jednake dijelove, pa je svaki od njih na predmetnoj nekretnini stekao suvlasnički udio od 1/12 dijela koji su kao nasljednici DG pok.HG sa OD MG ud.RG, (bakom tuženika), sklopile Kupoprodajnu pogodbu u Trogiru, dana 06.listopada 1955.g." a koji Ugovor je ovjeren pred Kotarskim sudom u Trogiru, dana 12.listopada 1955.g. pod brojem OV-788/1955 i gdje je uvidom u tu Kupoprodajnu pogodbu utvrđeno da nasljednici pok.DG pok.HG, znači DG, TG, ŽD i KD svoj suvlasnički dio od ¸1/3 udjela na nekretninama koje su naslijedili iza svog oca, pa i predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( a koja je 2005.g. poništena i pripojena čest. zem. [katastarska čestica]) prodali baki tužiteljica, i koja Kupoprodajna pogodba je i provedena u zemljišnoj knjizi Z-860/56 dana 06.prosinca 1956.g., a od kada je i baka tuženih MG uknjižena kao vlasnica predmetne nekretnine. Istu nakon njene smrti, a što je utvrđeno uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru, O- 184/82 od 28.ožujka 1983.g. naslijedili djeca ČG pok. RG, LG ž. F i PG pok.RG (otac tuženih) i to na jednake dijelove, svaki za 1/3 dijela, tako da je svatko od njih stekao na predmetnoj nekretnini suvlasnički udio od po 1/9 dijela, a koje rješenje j e provedeno u zemljišnoj knjizi, da bi temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju "U Trogiru, 09.veljače 2009.g." a koji Ugovor je ovjeren kod Općinskog suda u Trogiru, pod brojem R2-35/09, otac tuženih PG pok.RG kao primatelj uzdržavanja tuženima svojim kćerima, kao davateljicama uzdržavanja, temeljem tog Ugovora stekli suvlasnički dio sporne nekretnine, koje je pripadalo njihovom ocu JD i to svaka za ½ dijela, zbog čega su iste u zemljišne knjige upisane svaka za 1/18 dijela.

    13.Kako tužitelji nisu predočili nikakav dokaz da bi doista nakon smrti zajedničkog prednika stranaka HG pok.Ž njegovi sinovi ČG, CG i VG, napravili Diobu na način da je prvo BG, prije odlaska u [adresa], svoj suvlasnički dio od 1/3 darovao braći CG i VG, koji sada kao suvlasnici svaki za po ½ dijela, da su izvršili Diobu i nastavili obrađivati svoj dio, a u kojoj Diobi, da je predmetna nekretnina pripala VG pok.HG, predniku tužitelja, te da je ovaj upis od po 1/3 nasljednika HG pok.CG, bio formalan, ovaj sud na siguran i nedvojben način nije iz predočenih dokaza mogao utvrditi tu činjenicu, posebice što iz iskaza tužitelja ad 1/, je utvrđeno da su VG i CG bili u lošim odnosima, da je on pričao samo o Diobi VG, pa se postavlja pitanje onda, kako to da nasljednici DG koji su prodali očev naslijeđen suvlasnički dio od 1/3 svih nekretnina, pa i predmetne, nisu znali za tu Diobu. Odnosno da tužitelji na tu okolnost nisu predočili nikakav dokaz, posebice nekog od nasljednika CG, da iskazuje na tu okolnost.

    14.Kako tužitelji nisu dokazali da su oni vlasnici za cijelo predmetne čest.zem., da je upis od 1/3 za koliko je njihov prednik VG upisan u zemljišnoj knjizi formalan, da u činjeničnom opisu tužbe tužitelj ad 1/ navodi da je tužitelj pod 1. posjednik sjevernog dijela nekretnine, površine 730 m2, da je tužiteljica pod 2/ posjednica južnog dijela površine 742 m2, a što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja vještaka Zvonimira Rubić koji sjeverni dio označio likom ABCHA, a južni dio tužiteljica 2. i 3. likom DEFGHD, te put između istih, koji su odvojeni betonskim zidovima kao lik V upućuje da je njihov tužbeni zahtjev onako kako je postavljen, nije osnovan, jer je usmjeren na utvrđenje da su tužitelji suvlasnici idealnog dijela nekretnine. Naime, kako su tužitelji isticali da su vlasništvo stekli dosjelošću, jer su predmetnu nekretninu držali u posjedu, kontuinirano, neometano od bilo koga, a u pogledu stjecanja suvlasničkog dijela dosjelošću je jasna sudska praksa, koja kaže; ako se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću, na način da je u posjedu točno određeni fizički dio nekretnine, kao što tužitelji tvrde u ovoj pravnoj stvari, to tužitelj više ne može biti suvlasnik u odnosu na cijelu nekretninu, a o čemu je jasno izrazio i stav Vrhovnog suda RH-a, kada kaže; u slučaju kada su ispunjene pretpostavke, za stjecanja prava vlasništva dijela nekretnine dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje prava suvlasništva, razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu, pa je i to bio razlog odbijanja tužbenog zahtjeva.

    Naime, na terenu tužitelj ad 1/ drži u posjedu svoj točno određen realni dio, nasljednici sada tužitelja ad 2/ točni određen realni dio, tako da nema govora o stjecanju prava vlasništva dijela nekretnine, dosjelošću. S napomenom, da sadašnja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da prije 2005.godine unutar iste se sastojala od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je poništena i pripojena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nakon čega dolazi do skice iz 2005.g. sačinjene od strane obrta [obrt], koji u sebi prikazuje točno određen realni dio za tužitelja ad 1 i točno određeni realni dio za tužitelja ad 2/ i 3/ na predmetnoj nekretnini. S obzirom da tužitelji na terenu, svaki zna koji točno određen realni dio je njihov, to tužbenim zahtjevom ne mogu tražiti pravo suvlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu, zbog čega je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, točno onako kako stoji u izreci.

    15.Odluka o trošku donesena je sukladno čl.154.st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92. 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, dalje ZPP-e) i Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 142/12, 130/14, 118/14, 107/15, 37/,22, 126/22), a odnosi se na trošak punomoćnika tuženika i to zastupanje na ročištima 20.05.2009.g 13.04.2010.g., 23.09.2010.g, 02.03.2012.g, 11.09.2012.g, 12.11.2014., 05.07.2016.g, 08.11.2016., 07.02.2017., 04.04.2017., 18.09.2018., 07.03.2019.g 14.11.2022.g, 08.11.2023.g, 30.01.2024.g, 20.03.2024.g, 10.05.2024.g, 05.06.2024.g, 19.09.2024.g, 08.11.2024.g, svako po 200,00 Eura, sastav podneska od 25.10.2024.g, 30.01.2024.g, 05.03.2019.g, svaki po 200,00 Eura, sastav žalbe od 04.11.2013.g, 13.04.2017.g., 19.05.2023.g. svaka po 250,00 Eura, daje trošak punomoćnika tuženika od 5.350,00 Eura, a uvečano za zastupanje

    više stranaka 535,00 Eura i iznos PDV-a od 1.471,25 Eura, daje trošak punomoćnika tuženika od 7.356,25 Eura koliko je i dosuđeno u točci II izreke presude.

    U Trogiru, dana 14. siječnja 2025.g.

    SUDAC:

    Divna Ivančev

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud.

    DNA:

    -punomoćniku tužitelja

    -punomoćniku tuženika

    -u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.