Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5563/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HO OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv I-tužene TO OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mati Prepelecu, odvjetniku u Zagrebu, i II-tuženika VO OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kao slijednika pok. ČO, povodom hipotekarne tužbe, odlučujući o žalbama tužitelja od 21. ožujka 2006. i od 22. ožujka 2006. protiv presude Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3257/2005 od 23. prosinca 2005., u sjednici vijeća održanoj dana 14. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3257/2005 od 23. prosinca 2005. i predmet se vraća Općinskom sudu u Novom Zagrebu na ponovno suđenje.

II Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.1. U predmetnoj pravnoj stvari je, nakon što je prethodnom odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-146/2018 od 19. prosinca 2023. ukinuta presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-x 610/16-2 od 20. rujna 2017. i predmet vraćen tom sudu na ponovno odlučivanje, Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatom revizije tužitelja kao osnovane rješenjem posl. br. Rev-3/2024-4 od 9. travnja 2024. ukinuo presudu ovoga suda posl. br. Gž-4689/06-2 od 19. prosinca 2006. te predmet vratio na ponovno suđenje.

1.2. Presudom ovog suda posl. br. Gž-4689/06-2 od 19. prosinca 2006. odbijene su žalbe kao neosnovane i potvrđena je presuda Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P- 3257/05 od 23. prosinca 2005.

2. Presudom prvostupanjskog suda - Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P-3257/05 od 23. prosinca 2005. odbijen je tužbeni zahtjev koji je glasio: "Nalaže se javna prodaja dvosobnog stana površine 70,39 m2 na 9. katu, stan br. 34 desno, koji se nalazi u [adresa], u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 7461/6 k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, te je tuženik dužan trpjeti namirenje tužiteljevog potraživanja u iznosu od 46.800 DEM u protuvrijednosti kune po srednjem tečaju NBH na dan presuđenja, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 10. ožujka 1995. godine do isplate, i to iz cijene postignute prodajom založene nekretnine a tuženik se može osloboditi naložene prodaje nekretnine ako namiri – plati ukupan iznos naveden u ovom zahtjevu, time da se tuženiku nadalje nalaže da tužitelju nadoknadi parnični trošak, a sve u roku od 15 dana."

3. Protiv navedene presude suda prvog stupnja posl. br. P-3257/05 od 23. prosinca 2005. žalbu od 21. ožujka 2006 podnio je punomoćnik tužitelja a žalbu od 22. ožujka 2006. podnio je osobno tužitelj, s pozivanjem na sve žalbene razloge. Predlaže se povodom žalbe od 21. ožujka 2006. prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, podredno ju preinačiti a povodom žalbe od 22. ožujka 2006. odbaciti prvostupanjsku presudu kao neosnovanu i pokloniti pažnju tužiteljevim prijedlozima.

4. Žalbe su osnovane.

5.1. U presudi suda prvog stupnja ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 1. ZPP s obzirom na vrijeme podnošenja tužbe 28. travnja 1995., i to stoga što u odluci suda prvog stupnja nisu navedeni razlozi o činjenicama odlučnim za presuđenje spora a oni razlozi koji su navedeni u proturječju su sa stanjem spisa.

5.2. U sadržaju svoje žalbe od 21. ožujka 2006. tužitelj osnovano ukazuje na bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12 ZPP o prekoračenju tužbenog zahtjeva, ostvarenu time što je prvostupanjski sud u odnosu na tražbinu ostvarenje koje se hipotekarnom tužbom traži odlučio o nečem drugom a ne o onome što je tužitelj zahtijevao u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 11. studenog 1997.

5.3. Posljedično je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

6. Činjenično nije sporno da su tužitelj kao zajmodavac i prednik I i II-tuženika pok. JO kao zajmoprimac dana 27. prosinca 1994. zaključili pisani Ugovor o zajmu iznosa od 46.800,00 DEM u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji pozajmljeni iznos je tuženik trebao vratiti do 10. ožujka 1995. što nije učinio. Sastavni dio Ugovora o zajmu je Založna izjava prednika tuženika koja predstavlja ugovor o založnom pravu odnosno hipoteci na stanu u [adresa] s dozvolom zajmoprimca za uknjižbu navedenog založnog prava.

7.1. Odluke prvostupanjskog suda posl. br. P-3257/05 od 23. prosinca 2005., ovog drugostupanjskog suda br. Gž-4689/06-2 od 19. prosinca 2006. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-x 610/16-2 od 20. rujna 2017. bile su utemeljene na utvrđenju da je izvršena pozajmica deviza a ne domaće valute i na zaključku o ništavosti ugovora o zajmu a time posljedično i ugovora o zalogu – hipoteci na osnovi kojeg je i podnesena predmetna hipotekarna tužba temeljem čl. 103. Zakona o obveznim odnosima („Službeni list SFRJ” br. 29/78, 39/85, 46/85, 57/89 i „Narodne novine“ br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99. i 88/01, dalje ZOO/78) zbog suprotnosti s čl. 11. Uredbe o uvjetima i načinu održavanja likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu ("Narodne novine" broj 59/93) kojom je zabranjena kupnja, prodaja i pozajmljivanje deviza kao i posredovanje u kupnji, prodaji i pozajmljivanju deviza između domaćih osoba i domaćih osoba i stranih osoba u Republici Hrvatskoj i čl. 10. st. 3 čl. 34. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata ("Narodne novine" broj 91/93) kojima je zabranjeno pozajmljivanje strane valute između domaćih fizičkih osoba.

7.2. Nakon što je u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. br. U-III-146/2018 od 19. prosinca 2023. izraženo pravno shvaćanje o ustavnopravnoj neprihvatljivosti zaključka o ništavosti ugovora o zajmu iz razloga što je isplata izvršena u stranoj valuti, sukladno odredbi čl. 30. (čl. 31.) st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 99/99, 29/02 i 49/02) okolnost vezana za ispunjenje ugovorne obveze je bez utjecaja na valjanost ugovora o zajmu i posljedično ugovora o zalogu a time i na osnovanost predmetne hipotekarne tužbe.

8.1. Tužbeni zahtjev se temelji na ugovoru o zalogu od 27. prosinca 1994. u odnosu na koji se sukladno čl. 388. st. 2. važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) i u skladu s načelom tempus regit actum primjenjuju odredbe čl. 63. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 6/1980, 36/1990 i „Narodne novine“ br. 53/1991, 91/1996, dalje: ZOVO) kao i čl. 980. st. 1. i čl. 984. ZOO/78 o prodaji založene stvari po kojima u slučaju da vjerovnikovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, vjerovnik može zahtijevati od suda da se radi namirenja njegove tražbine stvar proda na javnoj prodaji.

8.2. Zbog izostanka razloga o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva utemeljenog na odredbama čl. 63. st. 1. ZOVO i čl. 980. st. 1. te čl. 984. ZOO/78 i zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva valjalo je primjenom čl. 369. st. 1. i 4. ZPP odlučiti kao u stavku I izreke.

8.3. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška revizije ostavljena je za konačnu odluku, primjenom čl. 166. st. 3. ZPP, kao u stavku II izreke.

9.1. Iz podataka Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na sudskim predmetima eSpis pribavljen je OIB stranka te je utvrđeno prijavljeno prebivalište tužitelja na adresi u [adresa]. Iz stanja spisa je razvodno da je za zastupanje tužitelja priložena punomoć dana odvjetniku Željku Tišleru, koji više nije upisan u imeniku odvjetnika i ta je punomoć time prestala a u pogledu punomoći danoj odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka iz Rijeke uočava se da je ta punomoć otkazana podneskom od 4. svibnja 2016. (list 300 spisa predmeta suda prvog stupnja).

9.2. Stoga bi u ponovljenom postupku prvenstveno valjalo tužitelju na adresu prebivališta u [adresa] vratiti tužbu na ispravak u dijelu podataka o strankama i punomoćnicima te odgovarajuće valute iz zahtjeva, primjenom čl. 109. st. 1. u vezi čl. 106. st. 2. i čl. 186. st. 1. ZPP, s posljedicama iz čl. 109. st. 4. ZPP.

9.3. Nema zapreke da prvostupanjski sud, nakon ove odluke kojom je ukinuta presuda posl. br. P-3257/05 od 23. prosinca 2005., iz javnog registra zemljišnih knjiga kao i iz ovršnog predmeta Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-32/09 utvrdi odlučne činjenice je li svrha hipotekarne tužbe ostvarena u navedenom ovršnom postupku.

9.4. Iako je odredbom čl. 288. st. 2. ZPP propisana dužnost suda odbaciti tužbu samo ako utvrdi da ne postoji pravni interes za podnošenje tužbe za utvrđenje, u teoriji i u praksi sudova je učinak te odredbe proširen i na tužbe s kondemnatornim zahtjevom, što nakon Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 70/19) sa brisanjem riječi "za utvrđenje" izričito propisuje i odredba čl. 288. st. 2. ZPP, koja se po čl. 117. st. 1. toga zakona primjenjuje na sve postupke u tijeku i koja je izmijenjena upravo na način da je propisana dužnost suda odbaciti tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa za podnošenje svih vrsta tužbi, a ne samo tužbe za utvrđenje.

U Zagrebu, 14. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej