Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2886/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberte Pandža članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice mljt. MĐA, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po majci i zakonskoj zastupnici MĐ, obje iz Dubrovnika, Ive Vojnovića 79, zastupane po punomoćniku Matku Mamiloviću, odvjetniku u Našicama, protiv tuženika KĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po Silvanu Vrbošiću, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-77/2022-8 od 11. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 14. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-77/2022-8 od 11. srpnja 2022., u pobijanom dijelu toč. I. izreke kojim je utvrđeno da je tužiteljica mldb. MĐA suvlasnica nekretnina u 25/120 dijela upisanih na ime tuženika KĐ u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Donje Orašje, voćnjak površine 2481 m2, što joj je tuženik dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva na navedenim nekretninama u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis toga prava vlasništva u korist tužiteljice, zatim pod toč. II. i dijelu toč. III. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u iznosu od 661,96 EUR[1] /4.987,50 kn.

II. Preinačava se ista prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu toč. I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica iste nekretnine u daljnjih 25/120 dijela upisanih na ime tuženika KĐ, upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Donje Orašje, voćnjak površine 2481 m2, i da joj je tuženik to dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva na navedenim nekretninama u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis toga prava vlasništva u korist tužiteljice, te se tužbeni zahtjev tužiteljice u tom dijelu odbija kao neosnovan.

III. Preinačuje se ista prvostupanjska presuda i u pobijanom dijelu toč. III. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška za daljnji iznos od 220,65 EUR[2] /1.662,50 kn, te se taj dio zahtjeva tužiteljice odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak sastava žalbe u iznosu od 91,39 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužiteljica mlljt. MĐA suvlasnica u 25/60 dijela nekretnina upisanih na ime KĐ, upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Donje Orašje, voćnjak površine 2481 m2, i da joj je tuženik dužan to priznati i trpjeti brisanje svoga prava vlasništva na navedenim nekretninama u zemljišnoj knjizi, uz istovremeni upis toga prava vlasništva u korist tužiteljice (toč. I. izreke). Naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 132,72 EUR/1.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja 11. srpnja 2022. do isplate (toč. II. izreke), kao i da naknadi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 882,61 EUR/6.650,00 kn (toč. III. izreke).

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu parničnog troška i troškova žalbe, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda tuženika i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice na brisanje upisa tuženika i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i zahtjev za naknadu štete.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje tuženik, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, te nema nedostataka zbog kojih ne bi bilo moguće ispitati njezinu pravilnost i zakonitost.

6. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7. U ovome postupku donesena je prvostupanjska presuda poslovni broj P-325/2020- 21 od 15.11.2021., koja je postala pravomoćna u odnosu na 2. tuženicu SĐ u dijelu kojim je utvrđeno da tužiteljica suvlasnica nekretnina u 25/60 dijela upisanih na imenu 2. tuženice SĐ u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] donje orašje, površine 2481 m2 i da joj je 2. tuženica dužna izdati ispravu podobnu za upis njezina prava vlasništva u zemljišnim knjigama, koju će u protivnom zamijeniti navedena presuda, te u djelu kojim je naloženo 2. tuženoj naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 550,8 EUR/4.150,00 kn. Ista prvostupanjska presuda ukinuta je u cijelosti u odnosu na 1. tuženika i predmet je u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da je mllj. tužiteljica u zemljišnim knjigama bila upisana kao suvlasnica nekretnina temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj O-649/10, kojim je iza pok. oca UĐ naslijedila između ostaloga nekretnine upisane u zl.ul. 72 k.o. i to k. č. br. [katastarska čestica] u 5/60 dijela, nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. kč. br. [katastarska čestica] u 1/3 dijela (20/60 dijela);

- da su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nastale nove čestice i to k. č. br. [katastarska čestica] (od starih čestica oznake 636/1, 636/2 i 637/1, dok je nova čestica 1403 nastala od stare čestice 1126/4;

- da su se tuženici nakon provedenog postupka preoblikovanja zemljišne u kojemu tužiteljica nije sudjelovala, niti je bila pozvana, upisali kao suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnina, i to zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] donje orašje voćnjak površine 2481 m2;

- da je majka i zakonska zastupnica mlljt. tužiteljice primitkom dopisa komunalnog redara 1.7.2020. i uvidom u zemljišne knjige saznala da je izvršena nova izmjera i preoblikovanje čestica na kojima je njezina mlljt. kćerka (tužiteljica) bila upisana kao suvlasnica i da je potpuno izbrisana kao suvlasnica predmetnih nekretnina;

- da je prvostupanjski sud uvidom u spis Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama (ranije Općinski sud u Osijeku) broj Z-2363/11 utvrdio da prilikom pozivanja i sastavljanja zapisnika o preoblikovanju zemljišnih knjiga nije uložena niti jedna dostavnica o pozivanju stranaka i da nije vidljivo je li tužiteljica bila pozivana ili nije;

- da je 1. tuženik u međuvremenu prodao k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj je tužiteljica bila upisana kao suvlasnica u 5/60 dijela za iznos od 265,24 EUR/2.000,00 kn, pa je tužiteljici nastala šteta u iznosu od 166,57 kn, te da je nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] prodao za iznos od 10.000,00 kn, čime je tužiteljici obzirom na njezin suvlasnički dio od 5/60 dijela nastala šteta u iznosu od 833,33 kn;

- da je neosnovan prigovor zastare, jer je tužba podnesena 5.11.2020., a tužiteljica je 1.7.2020. saznala da je brisano njezino suvlasništvo na nekretninama.

9. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica suvlasnica novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] donje orašje u 25/60 dijela temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca, i da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige u kojemu uopće nije sudjelovala neosnovano njezin suvlasnički dio prenesen na tuženike kojima je, obzirom da su stric i teta tužiteljice bilo dobro poznato da je tužiteljica nakon smrti svoga oca, a njihova brata, kao njegova jedina zakonska nasljednica naslijedila sporne nekretnine, te je prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na 1. tuženika i utvrdio da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u 25/60 dijela, te da je 1. tuženik dužan priznati i trpjeti brisanje svoga prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi uz istovremeni upis prava vlasništva u korist tužiteljice. Ujedno je naložio 1. tuženiku da naknadi tužiteljici štetu koja joj je nastala prodajom dviju nekretnina od strane 1. tuženika, a koje su bile u njezinu suvlasništvu, te je presudio kao u izreci prvostupanjske presude.

10. Tuženik u žalbi ističe da je zahtjev tužiteljice za trpljenjem upisa prava vlasništva u 25/60 dijela pravomoćan u odnosu na 2. tuženicu i da je tužiteljica pogrešno specificirala tužbeni zahtjev, jer bi u slučaju pravomoćnosti prvostupanjske presude ona bila ovlaštena tražiti upis prava vlasništva u 50/60 dijela, što bi predstavljalo prekoračenje tužbenog zahtjeva. Smatra da je prvostupanjski sud tužiteljici pogrešno utvrdio status suvlasnice i da je riječ o tužbi za ispravak upisa iz čl. 197. st. 2. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj („91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - dalje: ZZK/96) za čije podnošenje je tužiteljica prekludirana jer je protekao trogodišnji rok koji teče od izvršenog upisa. Tvrdi da presuda nema razloge niti u odnosu na istaknuti prigovor zastare u odnosu na novčano potraživanje tužiteljice.

11. Prema odredbi čl. 197. ZZK/96 tužbu za ispravak ovlaštene su podnijeti osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, kao i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati (st. 1.). Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora (st. 2.). Na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravilna po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (st. 3.), dok je st. 4. istog članka propisano da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila toga Zakona o zabilježbi spora.

12. Tužba na ispravak iz čl. 197. ZZK/96 posljedica je odredbe čl. 194. st. 3. istog Zakona prema kojoj se protiv odluke zemljišnoknjižnog suda, donesene na raspravi na zapisnik ne može uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom.

13. Rješenje koje je doneseno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige veže samo stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu odredbe čl. 197. ZZK/96, a kako tužiteljica nije bila stranka, niti je sudjelovala u tom postupku, nije vezana učincima rješenja donesenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, niti je vezana rokom iz čl. 197. ZZK/96.

14. Tužiteljica koja je prije provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige bila upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnica starih čestica oznake 636/1 i 637/1 u 5/60 dijela, te kčbr. [katastarska čestica] u 20/60 dijela (kao i dviju nekretnina koje je 1. tuženik u međuvremenu prodao), da bi nakon toga postupka bila potpuno izbrisana kao suvlasnica novoformirane čestice iz toč. I. izreke u korist tuženika, ovlaštena je u takvoj pravnoj situaciji tužbom na ispravak, na koju se u smislu odredbe čl. 197. st. 3. ZZK na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga, tražiti brisanje sadašnjeg stanja i uspostavu zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije sporne uknjižbe, što predstavlja brisovnu tužbu iz čl. 129. st. 1. ZZK/96. Prema toj zakonskoj odredbi nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

15. U smislu naprijed navedene odredbe ne može se ograničiti pravo tužiteljice da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje pokretanjem tužbe protiv tuženika koji se upisao na nekretnini na njezinim suvlasničkom dijelu, jer je isti bio nesavjesni stjecatelj sporne nekretnine na kojoj se bez znanja tužiteljice uknjižio u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na njezinim suvlasničkom dijelu, premda je znao, obzirom da je stric tužiteljice, da je ona prije provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige bila zemljišnoknjižna suvlasnica nekretnine iz toč. I. izreke pobijane presude u 25/60 dijela na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca (brata 1. tuženika).

16. Kako je tuženik nesavjesni neposredni stjecatelj u čiju korist je provedena neistinita uknjižba, ne primjenjuje se zastarni rok iz čl. 129. st. 2. ZZK/96, jer se brisovna tužba protiv neposrednog stjecatelja s uspjehom može podići sve dok ne nastupe činjenice temeljem kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige, slijedom čega, je pravo na podizanje brisovne tužbe u konkretnom slučaju vremenski neograničeno.

17. Budući da su se 1. i 2. tuženici uknjižili na 25/60 suvlasničkog dijela tužiteljice, njihova je obveza djeljiva, zbog čega je u odnosu na 1. tuženika tužbeni zahtjev za utvrđenja prava suvlasništva tužiteljice na nekretnini iz toč. I. izreke osnovan samo u polovini od 25/60 dijela, odnosno u 25/120 dijela, te je u tom dijelu 1. tuženik dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis prava vlasništva tužiteljice, dok je u preostaloj polovini dijela suvlasništva od 25/120 dijela iste nekretnine tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan, te je u tom dijelu po žalbi tuženika prvostupanjska presuda djelomično preinačena.

18. Na žalbene navode tuženika da će se tužiteljica obzirom na pravomoćni dio presude P-325/2020-21 od 15.11.2021., donesene u ovom postupku u odnosu na 2. tuženicu SĐ, prema kojoj je ista dužna trpjeti upis tužiteljičina prava vlasništva od 25/60 dijela, sada na temelju pobijane presude upisati na većem suvlasničkom dijelu od onoga koji joj pripada, valja odgovoriti da su tuženici obični suparničari i da svaki od njih slobodno disponira predmetom spora (II tuženica nije podnosila žalbu protiv presude P-325/2020-21).

19. U odnosu na novčani zahtjev tužiteljice pravilno je 1. tuženiku temeljem odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO/05) naloženo da tužiteljici naknadi štetu koja je za nju nastala u ukupnom iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kn zbog prodaje dviju nekretnina koje su bile u njezinu suvlasništvu. Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da ovaj dio zahtjeva nije u zastari, jer obzirom je tužiteljica za prodaju nekretnina saznala 1.7.2020., to do podnošenja tužbe 5.11.2020. nije protekao trogodišnji zastarni rok iz čl. 230. st. 1. ZOO.

20. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbi čl. 368. st. 1. i 373. toč. 3. ZPP presuditi kao u izreci ove drugostupanjske presude.

21. Zbog djelomičnog preinačenja prvostupanjske presude, valjalo je temeljem odredbe čl. 154. st. 2., 155. i 166. st. 3. ZPP djelomično preinačiti i odluku o troškovima postupka. Konačni uspjeh tužiteljice u parnici iznosi 75%, te joj je prema parničnim radnjama pravilno utvrđenim prvostupanjskom presudom u iznosu od 882,61 EUR/6.650,00 kn, razmjerno njezinu uspjehu u sporu dosuđen parnični trošak u iznosu od 661,96 EUR/4.987,50 kn.

22. Kako je prvostupanjskom presudom tužiteljici dosuđen parnični trošak u iznosu od 882,61 EUR/6.650,00 kn, valjalo je prvostupanjsku presudu djelomično preinačiti i tužiteljicu odbiti s dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 220,65 EUR/1.662,50 kn.

23. Razmjerno tuženikovu uspjehu u žalbenom postupku od 25% priznat mu je zatraženi trošak sastava žalbe u iznosu od 78,12 EUR i plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 13,27 EUR, ili ukupno 91,39 EUR.

U Zagrebu, 14. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš