Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2849/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Teida d.o.o. iz Selca, Emila Antića bb, OIB 27109104247, zastupano po KO sa adresom u [adresa], tužitelj zastupan po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Vaić & Dvorničić d.o.o. u Rijeci, protiv tuženika 1. PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Lari Denona, odvjetnici u Rijeci, 2. IO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. ŠO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 4. Konti j.d.o.o. iz Selca, Emila Antića 41, OIB: 43382031272, tuženi od 2. do 4. zastupani po punomoćnicima iz odvjetničkog društva u Rijeci Vukić i partneri, radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-682/2021. od 15. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 14. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-682/2021. od 15. ožujka 2023. u pobijanoj točki I i II izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom citiranom u izreci odlučeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Nalaže se tuženicima PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i Konti j.d.o.o. iz Selca, Emila Antića 41, OIB: 43382031272 da prestanu uznemiravati tužitelja Teida d.o.o. iz Selca, Emila Antića bb, OIB: 27109104247 u izvršavanju vlasničkopravnih ovlaštenja na zajedničkim dijelovima nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi tri poslovne zgrade, dva bazena, skladište i dvor, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da o vlastitom trošku sa zajedničkog dijela nekretnine solidarno uklone betonske pokretne i nepokretne prepreke, čeličnu nepomičnu konstrukciju – tendu, kao i svaku drugu prepreku ili njen sastavni dio stavljen na zajednički dio, koji se nalaze ispred posebnog dijela nekretnine odnosno 10. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-10), u naravi poslovni prostor – lokal br. 27 u prizemlju površine 39,22 m2 te 27. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 27), u naravi poslovni prostor – lokal broj 29 u prizemlju u površini od 53,32 m2 sukladno nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke te nalazu i mišljenju vještaka mjerničke struke, sve u roku 15 dana.

2. Zabranjuje se tuženicima PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i Konti j.d.o.o. iz Selca, Emila Antića 41, OIB: 43382031272 daljnje uznemiravanje tužitelja Teida d.o.o. iz Selca, Emila Antića bb, OIB: 27109104247 u izvršavanju njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi tri poslovne zgrade, dva bazena, skladište i dvor, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].“

II Nalaže se tužitelju da 1.tuženoj naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 870,63 eura / 6.559,72 kuna, te se nalaže tužitelju da 2. 3. i 4. tuženima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 995,00 eura / 7.496,83 kune, sve u roku od 15 dana.

III Odbijaju se tuženi sa preostalim zatraženim troškom parničnog postupka preko dosuđenog.“

2. Protiv točke I. i II. navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženici nisu odgovorili na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. U predmetnom postupku tužitelj traži da tuženici prestanu uznemiravati na način da sa zajedničkog dijela nekretnine uklone prepreke – betonske i čelične, kao i sve druge – a koje se nalaze ispred lokala br. 27 u prizemlju i lokala broj 29 u prizemlju nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi tri poslovne zgrade, dva bazena, skladište i dvor.

6. U ovom postupku nije sporo da je tužena PO vlasnica lokala broj 27, a tuženi EO i ŠO da su vlasnici lokala broj 29. Tuženik Konti j.d.o.o. nije vlasnik niti jednog poslovnog prostora, već je bio u posjedu lokala broj 27. i 29., na temelju ugovora o zakupu, a po navodu IO, više nije u posjedu lokala jer je ugovor o zakupu istekao. Tuženi PO te EO i ŠO ne spore da ispred svojih lokala imaju postavljene terase za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti kao i nadstrešnice.

7. Prvostupanjski sud zaključuje, da je odlučna činjenica u ovom postupka da tužitelj nije u posjedu prostora ispred lokala 27 i 29 niti je to bio. Da je tome tako sud utvrđuje iz iskaza DO, zastupnika tužitelja. Nadalje, iz iskaza PO i HO sud utvrđuje da se terase ispred predmetnih lokala nalaze dugi niz godina, odnosno, od kada su se počele obavljati ugostiteljske djelatnosti u tim lokalima, oko 1995. Dakle, tužitelju ne pripada pravo na zaštitu iz čl. 167 st.1. ZV jer nije ostvaren uvjet da uznemiravanje vlasnika mora biti na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Dakle, neodlučna je činjenica da li prostor ispred terasa predstavlja zajedničko ili posebno vlasništvo. Nadalje, a budući tužitelj traži od suda ostvarenje zaštite sukladno čl. čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV), neodlučna je činjenica predstavljaju li radnje koje su poduzeli tuženi posao redovne ili izvanredne uprave.

7.1. Što se tiče 4.tuženika, isti je bio u zakupu predmetnih poslovnih prostora, a iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi isti postavljao bilo što ispred navedenih lokala, te je u odnosu na istoga, tužba također neosnovana.

8. Iz odredbe čl. 167. st. 1. ZV proizlazi da je negatorna tužba zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari, niti mu osporava pravo vlasništva, nego ga na neki drugi način bespravno uznemiruje u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao vlasniku pripada – da to uznemiravanje prestane. Dakle, pravo na podnošenje tužbe za prestanak uznemiravanja ima vlasnik (suvlasnik) koji je ujedno i posjednik (suposjednik) protiv osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti. Vlasnika (suvlasnika) uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti osoba koja je stvorila stanje u kojem je njegova pravna vlast glede te stvari okrnjena pod uvjetom da su radnje kojima se vlasnikova vlast okrnjuje bespravno.

9. Na temelju iskaza zastupnika tužitelja DO prvostupanjski sud je utvrdio, da je od početka vodio poslove u smislu kupovine na bazenima [adresa], da su on i braća kupili poslovni prostor na bazenima, da je išao vidjeti kome pripada i gdje se nalazi, da su kupili najveći prostor na bazenima [adresa]. U razgovoru sa arhitektom koji je to sve radio i koji je dobio dozvole je radio projekt za restoran, u kojem stoje i prolazi koji služe njima za restoran da bi mogli dobiti minimalne tehničke uvjete, a to se osiguralo tako jer postoji etažni elaborat gdje je navedeno točno kome što pripada i za što služe ti prolazi. Na osnovu toga su i kupili taj prostor jer se sa svih strana može doći do restorana, sa parkinga odozgo i sa strane. Njemu da je rečeno da se bez suglasnosti ne može ništa mijenjati na bazenu [adresa] i zato da su i kupili taj restoran, prvi su kupili, otvorili restoran i na taj način su sve koristili. S vremenom su počeli kupovati drugi i počeli ih sprečavati da koriste taj prostor. Iskazao je da je molio da se to ne radi i zato da je pokrenuo postupak, vlasnici drugih lokala nisu kupili terasu već jedino on u vlasničkom listu ima terasu. Iskazao je da se radi o uznemiravanju jer oni postavljaju nešto u sezoni pa njegovi gosti tuda ne mogu koristiti pa niti on to može koristiti. Ne može biti obavljena dostava, svoj lokal pokušava iznajmiti, ali ljudi koji iznajme njegov lokal imaju isti problem te ga napuštaju, da se radi o 4 – 5 lokala i taj problem postoji više godina. Iskazao je da je uvijek poslovao u svom lokalu i normalno da želi i dalje poslovati. Stolice i stolovi da ga uznemiravaju jer je bitno da u sezoni gosti mogu doći do njega. Iskazao je da ne zna točno koliko ima lokala između lokala 1. tužene i njega, dostava je uvijek dolazila autom do plaže, ne zna kuda, ima put kojim mogu doći do plaže, u sklopu svog poslovnog prostora kupio je terasu koja se nalazi pored njegovog lokala. Iskazao je da se gornjeg dijela poslovnog prostora pješice može doći do njegovog lokala, odnosno moglo se doći ali sada se više ne može doći. Taj prostor je netko fizički zatvorio. Iskazao je da ne zna koliko je poslovao u svom lokalu od kada ga je kupio, misli da jedno 5 – 6 godina, da je osobno poslovao. U vrijeme kada je otvorio da nije bilo terasa ispred lokala L 27, 28, 29, svi su došli kasnije. Njegov restoran uvijek radi, ne zna kada su točno došle terase ispred lokala L 27, 28, 29. Ispred terasa prema moru postoji pojas šetnice. Tuda se ne prolazi nesmetano, tu su kupači.

10. Iz navedenog dakle doista proizlazi, da je tužitelj bio u posjedu dijela terase ispred svog lokala, a ne i onih ispred lokala tuženika, međutim isto nije odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva za zaštitu od uznemiravanja iz čl. 167. ZV, koji ne regulira uznemiravanje oduzimanjem posjeda.

11. Prema stavku 2. navedenog članka naime, pretpostavka za zaštitu od uznemiravanja jest da druga osoba uznemirava vlasnika posjednika u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu stvari čiji je vlasnik i posjednik, a ne da se čin uznemiravanja mora odvijati na dijelu nekretnine u njegovom posjedu.

12. Povreda prava vlasništva, osim oduzimanja iz posjeda, može biti učinjena i drugim radnjama treće osobe, kojima se vlasništvo ograničava, što uznemirava vlasnika u vršenju vlasničkih ovlaštenja. U tom slučaju vlasnik se štiti pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) kojom kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem.

13. Dakle, tuženici mogu uznemiravati tužitelja u izvršavanju njegovih ovlasti na dijelu zajedničke terase koji on posjeduje, postavljanjem prepreka na dijelovima te terase koje oni posjeduju – ukoliko je njihovim radnjama tužitelj bespravno onemogućen ili ograničen u izvršavanju svojih vlasničkih ovlasti na dijelu nekretnine u svom posjedu.

14. Tužitelj u tužbi i u postupku tvrdi da je uslijed postavljanja prepreka – betonskih pokretnih i nepokretnih prepreka, tende i drugog – onemogućen koristiti dio zajedničke terase ispred svojih lokala (u svom vlasništvu i posjedu) sukladno namjeni te da zbog prekida komunikacijskog puta ne može obavljati poslovnu djelatnost. 15. Zbog pogrešnog pravnog stajališta, da je odlučno jesu li radnje opisane kao uznemiravanje ostvarene na dijelu nekretnine u posjedu tužitelja, sud nije utvrdio je li opisanim radnjama tuženika – postavljanjem tendi i betonskih pokretnih i nepokretnih prepreka – tužitelj onemogućen u korištenju svog lokala i terase na uobičajeni način tj. da mu je onemogućen prolazak i dolazak gostiju i vršenje dostave u lokalima, kako se tvrdi u tužbi, a što su tuženici osporili navodeći da su prolazak i dostava i dalje mogući.

16. U ponovljenom postupku sud će utvrditi navedenu, odlučnu činjenicu, na temelju dokaza prethodno predloženih po tužitelju, te će o predmetu spora donijeti zakonitu odluku.

17. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer nije poznat konačni uspjeh stranaka u sporu.

18. Na temelju odredbe čl. 370. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju 166. st. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Zagrebu, 14. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić