REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3826/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Radolović Kuprešak, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženice Republike Hrvatske – Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-350/2021-3 od 12. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-55/17-39 od 14. prosinca 2020., u sjednici održanoj 14. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e :

Tuženici se dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-350/2021-3 od 12. srpnja 2023. u odnosu na pravna pitanja koja glase:

"1. Je li ispravno rad tužitelja u aktivnom dežurstvu vrednovati kao prekovremeni rad u situaciji kada je sukladno propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, i to Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (Narodne novine broj: 118/09 i 118/12) i Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (Narodne novine, broj: 118/09) propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe te da pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji zbog potrebe službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo i isplaćuje im se pripadajući dodatak?

2. Je li osnovano potraživanje tužitelja, kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radi o posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka III. stavak 1. i 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine, broj: 118/09 i 118/12), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?

3. Da li se vrijeme konzumiranja obroka uračunava u vrijeme trajanja dnevne stanke koju tuženica, kao poslodavac, mora osigurati tužitelju, kao djelatnoj vojnoj osobi, u trajanju od 30 minuta u slučaju redovnog dnevnog radnog vremena odnosno u trajanju od 60 minuta u slučaju 12-satnog dnevnog radnog vremena, sukladno odredbi članka III. stavak 6. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ( Narodne novine, broj: 118/09 i 118/12 ) te da li se vrijeme korištenje dnevne stanke mora evidentirati?

4. Je li tuženica bila u obvezi u evidencijama radnog vremena evidentirati i korištenje dnevnog odmora ( stanke ) iako niti jednim pozitivnim propisom u Republici Hrvatskoj isto nije propisano, a tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj za vrijeme obavljanja rada koristio dnevnu stanku te na kome je teret dokazivanja da radnik nije iskoristio stanku za dnevni odmor?"

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-350/2021-3 od 12. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-55/17-39 od 14. prosinca 2020.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Prijedlog je osnovan.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su postavljena pitanja naznačena u izreci rješenja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a o njima postoji različita praksa županijskih sudova, primjerice presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-775/2018 od 11. prosinca 2019. i Gž R-1165/2021-2 od 13. lipnja 2022., Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-332/17 od 24. rujna 2019., Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-274/2020 od 4. studenoga 2021., Županijskog suda u Splitu broj Gž R-600/2020-2 od 1. prosinca 2020. (tako i ovaj sud u odluci broj Revd 1453/2024-2 od 10. travnja 2024., Revd 2126/2023-2 od 6. lipnja 2023., Revd 3152/2023-2 od 28. studenoga 2023., Revd-4116/2022-2 od 4. travnja 2023. i dr.).

5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a dopustiti reviziju u odnosu na pitanja navedena u izreci rješenja i riješiti kao u izreci.

Zagreb, 14. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil