REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4118/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditeljice AO, vlasnice obrta [obrt], OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Dominik Brekalo, odvjetnik u Požegi, protiv ovršenika Perišić holding d.o.o., OIB 02735506139, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž Ovr-424/2022-2 od 22. ožujka 2024. kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-725/2022-3 od 15. srpnja 2022., u sjednici održanoj 14. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž Ovr-424/2022-2 od 22. ožujka 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr- 725/2022-3 od 15. srpnja 2022. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za koje podnositelj navodi da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je u „predmetnoj pravnoj stvari pogrešno primijenjeno materijalno pravo“, a o kojem pitanju revizijski sud i županijski sudovi nisu zauzeli pravno shvaćanje .

2. Pitanje koje je ovršenik u prijedlogu naznačio glasi:

Može li ovrhovoditelj provesti ovrhu na temelju pravomoćne presude koja je postala pravomoćna nakon što je nad ovršenikom zaključena predstečajna nagodba, a ovrhovoditelj se nije prijavio u postupku predstečajne nagodbe te takva tražbina nije razmatrana niti priznata?

3. Ovrhovoditeljica nije odgovorila na prijedlog ovršenika.

4. Prema odredbi članka 385.a stavka 1. u vezi s člankom 400. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP) i u vezi s člankom 12. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/20 i 6/24), Vrhovni će sud reviziju dopustiti ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Važno je pitanje pravni standard kojemu se značenje oblikuje u praksi Vrhovnog suda, a o takvom se pitanju može govoriti osobito ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

5. Međutim, ovršenik u prijedlogu jasno ne naznačuje razloge zbog kojih smatra da mu Vrhovni sud treba dopustiti reviziju u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP niti se određeno poziva ne relevantne propise i dijelove sudskih odluka. To znači da je prijedlog lišen razloga koji bi bili osnova po kojoj bi dopuštenjem revizije bilo moguće ostvariti javnopravnu funkciju revizije po dopuštenju, a ona se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (takvi razlozi mogu biti primjerice, neujednačenost sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnost prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava i slično).

6. Osporavajući pravilnost primjene materijalnog prava, predlagatelj u osnovi ističe nezakonitost revizijom pobijane odluke kao razlog važnosti naznačenog pitanja. Međutim, nezakonitost odluke, sve i kad bi postojala, u pravilu, nije odlučna za ocjenu sadržava li revizija neko važno pitanje zbog kojega bi je trebalo dopustiti zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu spomenute zakonske odredbe, ne služi kontroli zakonitosti, kao što je služila ranije redovna revizija kojoj je to, zbog privatne funkcije te revizije, bila primarna svrha, dok je reviziji po dopuštenju primarna svrha ujednačavanje sudske prakse putem donošenja odluka s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom.

7. Kod takvog stanja stvari, za dopuštenje revizije nisu ostvarene temeljne pretpostavke iz članka 387. stavka 2. ZPP, pa je ne temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP, valjalo prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 14. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil