REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Broj: Pp-10644/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe „SECURITAS HRVATSKA“ d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe VV, radi djela prekršaja iz članka 74. stavka 1. i članka 65. stavka 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), a povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-01/20-01/1358, Urbroj: 443-02- 05-10/21-26 od 07. travnja 2021., nakon glavne javne rasprave završene dana 14. siječnja 2025., u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika i ovlaštene osobe tužitelja, objavio je i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),
I. okrivljenu pravnu osobu: „SECURITAS HRVATSKA“ d.o.o. za tjelesnu i tehničku zaštitu osoba i imovine, OIB 33679708526, MBS [matični broj subjekta], osuđivanu, sa sjedištem u [adresa] i
II. okrivljenu odgovornu osobu: VV, sina V, rođenog **.**.1976. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], predsjednika uprave I. okrivljenika, drž. RH, osuđivanog, s prebivalištem u [adresa]
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
I. kao poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba u radnoj jedinici Trius Almeria u Ulici Grada Vukovara 284 u Zagrebu, gdje na poslovima vatrogasaca rade radnici ŽV, rođen **.**.1975., OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], NV, rođen **.**.1959. s prebivalištem u [adresa] i SV, rođen **.**.1966. s prebivalištem u [adresa], propustili omogućiti im korištenje dnevnog odmora tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata u trajanju od najmanje 12 sati, a što bi bilo utvrđeno uvidom u evidenciju o radnom vremenu u kojoj je evidentiran rad imenovanih u trajanju od 16 sati neprekidno i to:
1. u odnosu na ŽV evidentiran je:
- dana 02. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 03. rujna 2020. u 08,00 sati,
- dana 08. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 09. rujna 2020. u 08,00 sati,
- dana 15. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 16. rujna 2020. u 08,00 sati,
- dana 17. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 18. rujna 2020. u 08,00 sati,
- dana 21. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 22. rujna 2020. u 08,00 sati,
- dana 23. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 24. rujna 2020. u 08,00 sati,
- dana 25. rujna 2020. početak rada u 16,00 sati i završetak rada dana 26. rujna 2020. u 08,00 sati,
2. u odnosu na NV evidentiran je:
- dana 05. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 06. listopada 2020. u 07,00 sati,
- dana 08. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 09. listopada 2020. u 07,00 sati,
- dana 14. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 15. listopada 2020. u 07,00 sati,
- dana 20. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 21. listopada 2020. u 07,00 sati,
- dana 23. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 24. listopada 2020. u 07,00 sati,
- dana 26. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 27. listopada 2020. u 07,00 sati,
- dana 29. listopada 2020. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 30. listopada 2020. u 07,00 sati,
3. u odnosu na SV evidentiran je:
- dana 18. siječnja 2021. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 19. siječnja 2021. u 07,00 sati,
- dana 21. siječnja 2021. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 22. siječnja 2021. u 07,00 sati,
- dana 27. siječnja 2021. početak rada u 15,00 sati i završetak rada dana 28. siječnja 2021. u 07,00 sati,
dakle, radnicima ne bi omogućili korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu
II. kao poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba u radnoj jedinici Trius Almeria u Ulici Grada Vukovara 284 u Zagrebu, gdje na poslovima vatrogasaca rade radnici ŽV, rođen **.**.1975., OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], NV, rođen **.**.1959. s prebivalištem u [adresa] i SV, rođen **.**.1966. s prebivalištem u [adresa], omogućili im prekovremeni rad duži od 50 sati tjedno i to:
1. u odnosu na ŽV:
- jer je u tjednu od dana 21. rujna 2020. do dana 27. rujna 2020. godine radio ukupno 72 sata, obzirom da je u navedenom tjednu radio dana 21., 23. i 25. rujna 2020. od 16,00 sati do 08,00 sati – 16 sati dnevno, a dana 26. i 27. rujna 2020. od 20,00 sati do 08,00 sati – 12 sati dnevno, ukupno 72 sata tjedno, kojim bi radom u subotu 26. rujna 2020. godine ostvario zakonsko obilježje navedenog djela prekršaja
- jer je u tjednu od dana 12. listopada 2020. do dana 18. listopada 2020. godine radio ukupno 56 sati, obzirom da je u navedenom tjednu radio dana 12. i 15. listopada 2020. od 15,00 sati do 07,00 sati – 16 sati dnevno, a dana 17. i 18. listopada 2020. od 19,00 sati do 07,00 sati – 12 sati dnevno, ukupno 56 sati tjedno, kojim bi radom u nedjelju dana 18. listopada 2020. godine ostvario zakonsko obilježje navedenog djela prekršaja
2. u odnosu na NV:
- jer je u tjednu od dana 07. rujna 2020. do dana 13. rujna 2020. godine radio ukupno 56 sati, obzirom da je u navedenom tjednu radio dana 07. i 10. rujna 2020. od 16,00 sati do 08,00 sati – 16 sati dnevno, a dana 12. i 13. rujna 2020. od 20,00 sati do 08,00 sati – 12 sati dnevno, ukupno 56 sati tjedno, kojim bi radom u nedjelju 13. rujna 2020. godine ostvario zakonsko obilježje navedenog djela prekršaja
- jer je u tjednu od dana 25. siječnja 2021. do dana 31. siječnja 2021. godine radio ukupno 56 sati, obzirom da je u navedenom tjednu radio dana 25. i 28. siječnja 2021. od 15,00 sati do 07,00 sati – 16 sati dnevno, a dana 30. i 31. siječnja 2021. od 20,00 sati do 08,00 sati – 12 sati dnevno, ukupno 56 sati tjedno, kojim bi radom u nedjelju dana 31. siječnja 2021. godine ostvario zakonsko obilježje navedenog djela prekršaja
3. u odnosu na SV:
- jer je u tjednu od dana 14. rujna 2020. do dana 20. rujna 2020. godine radio ukupno 72 sata, obzirom da je u navedenom tjednu radio dana 14., 16. i 18. rujna 2020. od 16,00 sati do 08,00 sati – 16 sati dnevno, a dana 19. i 20. rujna 2020. od 20,00 sati do 08,00 sati – 12 sati dnevno, ukupno 72 sata tjedno, kojim bi radom u subotu 19. rujna 2020. godine ostvario zakonsko obilježje navedenog djela prekršaja
- jer je u tjednu od dana 18. siječnja 2021. do dana 24. siječnja 2021. godine radio ukupno 56 sati, obzirom da je u navedenom tjednu radio dana 18. i 21. siječnja 2021. od 15,00 sati do 07,00 sati – 16 sati dnevno, a dana 23. i 24. siječnja 2021. od 19,00 sati do 07,00 sati – 12 sati dnevno, ukupno 56 sati tjedno, kojim bi radom u nedjelju dana 24. siječnja 2021. godine ostvario zakonsko obilježje navedenog djela prekršaja, a što bi bilo utvrđeno obavljenim inspekcijskim nadzorom i uvidom u evidencije o radnom vremenu za rujan i listopad 2020. godine te siječanj 2021. godine dakle, prekovremeni rad radnika trajao bi duže od 50 sati tjedno
čime bi djelom pod točkom I. izreke počinili prekršaj iz članka 74. stavka 1. kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 16. i stavku 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), a djelom pod točkom II. izreke prekršaj iz članka 65. stavka 3. kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 26. i stavku 2. istog Zakona.
II) Temeljem odredbe članka 140. stavka 2. PZ-a trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, pod Klasom: 116-01/19-01/1639, Urbroj: 443-02-05-12/4-20-10 od 21. siječnja 2021. godine, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.
2. Povodom navedenog optužnog prijedloga Sud je proveo javnu glavnu raspravu i donio presudu kojom je okrivljenike oglasio krivima, utvrdio im novčane kazne za svako od počinjenih djela prekršaja i izrekao im ukupne novčane kazne, primjenom odredaba o ublažavanju kazne.
3. Protiv spomenute presude okrivljenici su podnijeli žalbu koju je Visoki prekršajni sud RH prihvatio, ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
4. U ponovljenom postupku Sud je saslušao predstavnicu I. okrivljenika i pročitao pisanu obranu okrivljenika kojom su suglasno porekli krivnju. Pročitan je i spis, a potom, po dovršetku dokaznog postupka, donesena presuda kojom su okrivljenici oslobođeni optužbe.
5. Međutim, protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj pa je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi tužitelja, pobijanu presudu ukinuo i ponovno vratio predmet I. stupanjskom sudu na odlučivanje.
6. U drugi put ponovljenom postupku Sud je zakazao ročište na koje se uredno pozvani okrivljenici nisu odazvali, ali su podneskom izvijestili Sud da ostaju kod ranije iznesene obrane. Sutkinja je ponovno pročitala spis, a posebice pisanu obranu okrivljenika, nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 29. ožujka 2021. i 08. veljače 2021. godine, evidencije o radnom vremenu radne jedinice Trius Almeria za ŽV, SV i NV za rujan i listopad 2020. godine te siječanj 2021. godine, izvatke iz prekršajne evidencije za okrivljenike i izvadak iz sudskog registra te Odluku o rasporedu radnog vremena i molbu SV od 26. listopada 2020. godine.
7. U pisanoj obrani okrivljenici su suglasno, između ostalog, najprije isticali da se u ovom predmetu moguće radi o dvostrukom procesuiranju, a što je otklonjeno uvidom u ovosudne evidencije, a potom je predložio spajanje predmeta, kojem traženju Sud nije udovoljio jer takova odluka u ovom predmetu ne bi bila svrsishodna niti opravdana.
7.a. U odnosu na točku I. optužnog prijedloga istaknuli su da rad pokušavaju organizirati na način da svi radnici budu zaštićeni i odmorni na radnom mjestu te kako bi rad bio organiziran na način prihvatljiv i poslodavcu i radnicima. Unatoč nastojanju da se izbjegnu propusti, u iznimnim situacijama događa se da pojedini radnik, na svoj vlastiti zahtjev, a kako bi ostvario veću zaradu, ili iz drugih razloga ne iskoristi dnevni odmor. Radi se o iznimnim slučajevima pa je sukladno tome i radnik SV dana **.**.2020. podnio zahtjev kojim traži drugačiju organizaciju rada zbog uštede na vremenu i troškovima prijevoza zbog velike udaljenosti mjesta prebivališta od mjesta rada, iako je Odlukom o rasporedu radnog vremena neposredno nadređenog rukovoditelja I. okrivljenika raspoređeno radno vrijeme sukladno propisima. Okrivljenicima je inače od velike važnosti zadovoljstvo njihovih radnika poslom i uvjetima rada te ravnoteža njihovog poslovnog i privatnog života pa, kada je to moguće, nastoje udovoljiti zahtjevima radnika. Citirali su odredbu članka 89. stavka 1. točke 2. Zakona o radu.
7.b. U odnosu na točku II. optužnog prijedloga, okrivljenici su također suglasno porekli krivnju. Istaknuli su da se i kod dužeg prekovremenog rada isti odobrava isključivo na traženje pojedinog radnika jer im žele omogućiti dodatnu zaradu, pogotovo onima koji žele maksimizirati zaradu ili ostvariti neka druga prava. Kao poslodavac uredno radnicima plaća sve prekovremene sate pa radnici nerijetko sami inzistiraju na prekovremenim satima tako da namjera I. okrivljenika nije kršenje ili nepoštivanje propisa već dovesti radnike u povoljniji položaj. Pozvali su se i na odredbu članka 66. Zakona o radu i podredno istaknuli da su mnogi radno sposobni državljani RH otišli na rad u inozemstvo. Takvim nepovoljnim trendom iznimno je pogođen zaštitarski sektor pa su poslodavci primorani prilagođavati se nepovoljnom i izazovnom stanju na tržištu. Međutim, istaknuli su da sva ovakva postupanja predstavljaju iznimku te kako čine sve da do neželjene poslovne prakse ne bi došlo, a zahtjeve radnika uzimaju u obzir samo u iznimnim opravdanim situacijama i njihovim specifičnim potrebama. Svi propusti koji se eventualno pojave u poslovanju I. okrivljenika sustavno se ispravljaju pa smatraju to postojanjem naročito olakotnih okolnosti na svojoj strani. Predložili su da ih Sud oslobodi optužbe, a pisanoj obrani priložili Odluku o rasporedu radnog vremena i molbu SV od 26. listopada 2020. godine.
8. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranama, nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaje na način i pod uvjetima kako im je to stavljeno na teret.
9. Naime, odredba članka 228. stavka 1. točke 16. Zakona o radu decidirano propisuje da će se novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 EUR kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.), dočim odredba članka 229. stavka 1. točke 26. istog Zakona decidirano propisuje da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 EUR za prekršaj kazniti poslodavac pravna osoba ako, između ostalog, rad radnika koji radi prekovremeno, traje ukupno duže od 50 sati tjedno (članak 65. stavak 3. Zakona o radu). Odredbe članka 228. stavka 2. i članka 229. stavka 2. Zakona o radu propisuju kažnjavanje odgovorne osobe u pravnoj osobi.
10. Provedenim dokaznim postupkom sa sigurnošću je utvrđeno da ŽV, NV i SV nisu koristili dnevni odmor tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata u trajanju od najmanje 12 sati kada je to pobliže navedeno točkom I. izreke te da su isti radnici radili duže od 50 sati tjedno u tjednima koji su navedeni točkom II. izreke, ali nije dokazano da bi takvim postupanjem bila ostvarena sva bitna obilježja prekršaja za koje se okrivljenike tereti.
11. Naime, odredbe članka 89. propisuju mogućnost drukčijeg uređenja rada Propisom ili Kolektivnim ugovorom u posebnim slučajevima i to, između ostalog, ako je to nužno zbog udaljenosti između mjesta rada radnika i njegova prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika te ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtjeva stalnu prisutnost. Nadalje Sud nije mogao isključiti navode obrane da je do prekovremenog rada radnika ŽV, NV i SV moglo doći u okviru korištenja instituta rasporeda radnog vremena u nejednakom trajanju te preraspodjele radnog vremena. Obzirom je djelatnost I. okrivljenika upravo zaštita osoba i imovine, Sud je prihvatio navode da su ponekad bili primorani organizirati rad zaposlenika na način da se osigura neprestana neposredna zaštita objekta klijenata, poštujući pritom zakonske odredbe, posebice članak 89. i članak 66. Zakona o radu.
12. Posebno valja naglasiti da ovlašteni tužitelj, premda je bio nezadovoljan ranijom presudom, propustio sudjelovati u ponovljenom postupku, iako je bio uredno pozvan na ročište te ni na koji način nije potkrijepio navode optužbe i potrudio se dokazati da bi okrivljenici počinili prekršaje za koje ih se tereti. Važno je pritom imati na umu da okrivljenici nisu obvezni dokazivati svoju nedužnost i teret dokaza je na tužitelju.
13. Slijedom svega navedenog, niti u ponovljenom postupku, u ponašanju okrivljenika Sud nije utvrdio postojanje bitnih obilježja djela prekršaja za koji se okrivljenike tereti pa ih je valjalo, temeljem citirane zakonske odredbe te primjenom načela "in dubio pro reo", osloboditi optužbe.
14. Budući su okrivljenici oslobođeni optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
U Zagrebu 14. siječnja 2025.
zapisničarka
sutkinja
Marina Ulamec
Vesna Bestić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u roku 8 dana po primitku, putem ovoga Suda, pisano, u dva istovjetna primjerka bez naplate pristojbe na adresu [adresa].
Dostavna naredba:
1. I. okrivljenik „Securitas Hrvatska“ d.o.o., [adresa] Zagreb 2. VV, [adresa]
3. Tužitelj - Državni inspektorat
4. Pismohrana, ovdje.
