REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4820/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića Dragana Katića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u ovršnoj stvari 1. ovrhovoditeljice JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ovrhovoditelja ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Karlu Novoselu, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Savska cesta 32, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima Odvjetničkog društva Zec i partneri d.o.o. iz Osijeka, radi ovrhe, postupajući po prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-592/2024-4 od 19. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2033/2001-70 od 10. siječnja 2024., u sjednici održanoj 14. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog ovrhovoditelja za dopuštenje revizije, se odbacuje kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-592/2024-4 od 19. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2033/2001-70 od 10. siječnja 2024., zbog slijedećih pravnih pitanja za koje smatraju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„1. Procesno-pravnih posljedica apsolutno bitne procesne povrede iz članka 365., 354. stavka 2. točke 11. i 375. ZPP-a u vidu nedostatka i kontradiktornosti obrazloženja drugostupanjske odluke i/ili izostanku davanja odgovora na odlučno značajna žalbena pitanja i prigovore (Revr 135/04 od dana 21.04.2004. godine, Revr 669/04 od dana 25.11.2004. godine, Revr 653/07 od dana 30.01.2008. godine, Rev- 1011/1979) i to što se ima smatrati «odlučno značajnim» žalbenim navodom sukladno gore navedenoj odredbi na koji se drugostupanjski sud dužan očitovati te kakovo, kvalitativno i kvantitativno, je obrazloženje odnosno «ocjena» nužna kako bi se moglo smatrati da je sud izvršio svoju obvezu iz navedenog članka 375. stavka 1. ZPP-a?
2. Može li se ovršni postupak koji se vodi na temelju članka 221. OZ1 smatrati okončanim donošenjem zaključka kojim se utvrđuje vrijednost pokretnina koje su predmet ovrhe te, nastavno, vodi li se od trenutka utvrđivanja vrijednosti pokretnina novi, neovisni ovršni postupak?
3. Je li ovršni sud dužan, sukladno odredbi članka 221. OZ1, istim i jedinstvenim rješenjem utvrditi vrijednost stvari te naložiti ovršeniku isplatu tako utvrđene vrijednosti ovrhovoditelju?
4. Pokreće li se ovršnim prijedlogom ovrhovoditelja radi isplate određenog iznosa utvrđenog na temelju članka 221. stavka 1. OZ novi ovršni postupak? 5. Nastavno radi utvrđivanja vrijednosti tih stvari te konačno radi isplate određenog iznosa, sukladno članku 221. OZ1, u svojoj cjelini isti i jedinstven sudski postupak, ili se radi o odvojenim postupcima?
6. Primjene i tumačenja članka 221. OZ1 i to može li se postupak koji se po prijedlogu ovrhovoditelja, za slučaj da stvari nisu nađene niti kod ovršenika niti kod treće osobe, a po kojem prijedlogu ovrhovoditelja se vrši procjena vrijednosti tih stvari i donosi rješenje kojim se ovršeniku nalaže ovrhovoditelju u određenom roku isplatiti iznos te vrijednosti, procesno smatrati istim i jedinstvenim postupkom kao i postupak po prijedlogu ovrhovoditelja na predaju tih stvari koji je prethodio donošenju rješenja kojim se nalaže isplata?
7. Može li ovršni postupak koji je vođen radi predaje stvari, a nastavno radi utvrđivanja vrijednosti tih stvari sukladno članku 221. OZ1, biti dovršen na temelju rješenja donesenog u drugom sudskom postupku?
8. Mogu li se u jednom ovršnom postupku, na temelju jednog ovršnog prijedloga ovrhovoditelja, a sukladno članku 221. OZ1, te koji zahtjev se odnosi na isti predmet ovrhe (prvenstveno na predaju stvari, a podredno na isplatu utvrđene vrijednosti), formirati dva različita sudska predmeta u kojima se odlučuje s dva neovisna i odvojena rješenja?"
2. Posebno ističu "da su, a u svezi sa gore navedenim pitanjima prvostupanjski i drugostupanjski sud počinili sljedeće bitne povrede ZPP-a, i to iz članka 354. stavka 1., u vezi sa člankom 338., 365. i 375. ZPP-a te članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP- a, bitnu povredu odredbe članka 221. OZ1, pogrešno i nepotpuno utvrdili činjenično stanje a sve iz razloga što su odlučne činjenice pogrešno utvrdili, odnosno propustili su utvrditi odlučne činjenice za donošenje odluke u ovosudnom postupku, te pogrešno primijenili materijalno pravo, a sve iz razloga što nisu primijenili odredbu materijalnog prava koju su trebali primijeniti, odnosno primijenili su pogrešnu odredbu materijalnog prava."
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Odredbom čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Iako je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno osam pravnih pitanja za postavljena pitanja nisu uopće izneseni razlozi njihove važnosti zbog kojih bi postavljena pitanja bila važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a uz to ovrhovoditelji niti ne tvrde da o postavljenim pravnim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, ili da pobijanja odluka odstupa od prakse revizijskog suda, Ustavnog suda RH ili ESLJP-a, zbog čega se ne radi o važnim pitanjima, niti o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda. Postavljenim pitanjima i pozivanjem na pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede postupka ovrhovoditelji u prijedlogu za dopuštenje revizije zapravo samo iznose svoja pravna shvaćanja o tim pitanjima, čime zapravo samo osporavaju po nižestupanjskim sudovima utvrđeno činjenično stanje i pravilnost primjene materijalnog prava iznoseći svoje shvaćanje o tome kako je u konkretnom slučaju trebalo suditi.
7. Slijedom navedenog, ne ulazeći u zakonitost pobijanog rješenja u odnosu na postavljena pitanja prijedlog nije dopušten jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a, zbog čega je o prijedlogu odlučeno kao u izreci, na temelju čl. 389.b. st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 14. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić