Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kžzd-226/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca za mladež Jasne Smiljanić, kao predsjednice vijeća te Marijana Garca i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optužene GC zbog kaznenog djela povreda djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18.,– dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi optuženice, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kzd-142/2022 od 31. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba optužene GC odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kzd-142/2022 od 31. listopada 2024., odbijen je kao neosnovan prijedlog optužene GC podnesen po braniteljici odvjetnici Sinevi Vukušić za izdvajanjem kao nezakonitih snimaka kamere koja je nastala u obiteljskoj kući na adresi [adresa] oko 14 sati, a odbijen je prijedlog za izdvajanje iskaza svjedoka policijskih službenika ŽC od 15. travnja 2021. na OKDO Zagreb (list spisa 73-75) i svjedoka EC od 15. travnja 2021. (list 76-78 spisa).
2. Žalbu protiv rješenja pravodobno je podnijela optužena GC po braniteljici Sinevi Vukušić, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se predloženi dokaz izdvoje iz spisa kao nezakoniti.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu vratilo je predmet na daljnji postupak (članak 474. stavka 1. ZKP-a).
5. Žalba nije osnovana.
6. Optuženica se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ali je zakonski ne označava, niti u tom pravcu bilo što obrazlaže, ali navodi da je snimka nadzorne kamere nastale unutar obiteljske kuće u [adresa] broj: 17. (list 176-177 spisa), nezakonit dokaz, ponavljajući svoje razloge da je „nastala mimo njezinog znanja i pristanka“, vežući je za pogrešno utvrđeno činjenično stanje, ujedno da je na taj način došlo do kršenja njenih „osobnih i obiteljskih prava zaštićeni Konvencijom, Ustavom i Zakonom, koji dokaz u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP-a, dok uopće ne obrazlaže zbog čega su iskazi svjedoka policijskih službenika ŽC i EC (list 73-79 spisa) ispitani u DO u Zagrebu, nezakoniti dokazi.
6.1. Naprotiv, tim žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da snimke nadzorne kamere koje su nastale u unutarnjem dijelu rečene obiteljske kuće, koju je u spis dragovoljno predao oštećeni SC (list 176-177 spisa), vezano za kaznena djela iz članka 179a., članka 177. stavka 2. i članka 205. stavka 1. KZ/11., a koja kamera je postavljena tijekom 2015., radi svojevrsne zaštite od učestalih provala koje su se događale na tom području. Postavljena je uz suglasnost optuženice i znala je kako i na koji način funkcionira, uslijed čega ne predstavlja nezakonit dokaz ni po bilo kojoj osnovi iz članka 10. stavka 2. točke 1. do 4. ZKP-a, niti je došlo do „kršenja njenih osobnih ili obiteljskih prava, koja su zaštićena Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda“.
6.2. Naime, iz iskaza oštećenog MC (supruga optuženice) jasno proizlazi da je zbog navedene sigurnosti na njihovu obiteljsku kuću, postavljeno i razmješteno pet kamera na vanjskom djelu kuće i jedna unutar, koja je pokrivala dnevni boravak i kuhinju, koje kamere su postavljene vidljivo, radi zaštite ljudi i imovine, ne u svrhu narušavanja privatnosti optuženice. Kamere su instalirane uz njenu suglasnost i znala je kako funkcioniraju pa sve to ukazuje da nije ostvaren ni jedan od zakonskih uvjeta određenih u citiranoj zakonskoj odredbi, a svi ostali prigovori izneseni u žalbi, vezano za snimku su činjenične naravi, mogu biti predmet utvrđivanja u dokaznom postupku tijekom rasprave.
6.3. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio i da su zapisnici o ispitivanju policijskih službenika ŽC i EC u državnom odvjetništvu u prethodnom postupku, zakoniti dokazi.
6.4. U konkretnom slučaju OKDO u Zagrebu, pozvalo jei ispitalo navedene svjedoke na vlastitu inicijativu u vezi sadržaja predmetne snimke, koju su pregledavali nakon dolaska na intervenciju, kada su prilikom ispitivanja bili propisno upozoreni, što je sve u zapisnicima i konstatirano, što su djelatnici policije vidjeli nakon pregleda snimke, uslijed čega su takvi iskazi u svemu valjani i zakoniti. Posebno kada se ima u vidu da je državno odvjetništvo prema članku 38. ZKP-a, ovlašteno provoditi dokazne radnje, pokretanje i vođenje istrage i u tom stadiju pa sve do optuženja, zakonske odredbe citiranog zakona, ne poznaju, tzv. „ravnopravnost oružja“ između stranaka, jer u stadiju istrage dominira, tzv. inkvizitorno načelo, a tek na raspravi tzv. akuzatorno načelo.
7. Zbog iznesenih razloga, prvostupanjski sud je opravdano i zakonito odbio kao neosnovan prijedlog optuženice za izdvajanje iz spisa sporne snimke i zapisnika o ispitivanju istaknutih svjedoka, kao nezakonite dokaze, koji nisu pribavljeni protivno odredbi članka 10. stavka 2. ZKP-a, za što je dao valjane i argumentirane razloge o svim odlučnim činjenicama, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, a na koja se upućuje optuženica.
8. Kako nisu utvrđene povrede zakona na koje u smislu članka 494. stavka 4. ZKP-a, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavka 3. točka 2. ZKP-a, žalbu optuženice odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci rješenja.
U Zagrebu 14. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Jasna Smiljanić
