Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž R-1005/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr.sc. Iris Gović Penić, predsjednika vijeća, Sanja Joka Umićević, suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ines Kovačević, člana vijeća, pravnoj stvari tužitelja S S iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivo Glavota, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Arsen Stipinović - Dušan Miočić - Iva Glavota u Rijeci, protiv tuženika INA-Industrija nafte d.d., Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 10, OIB: 27759560625, kojeg zastupa punomoćnik Siniša Baričević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Stanić i partneri d.o.o. u Rijeci, radi utvrđenja i vraćanja na rad, odlučujući o žalbi tuženika od 29. listopada 2024. godine (list 162 spisa) i o žalbi tuženika od 29. listopada 2024. godine (list 170 spisa) protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1801/2022-20 od 14. listopada 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2025. godine,

    p r e s u d i o  j e

    Odbijaju se žalbe tuženika kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-1801/2022-20 od 14. listopada 2024. godine.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

    "I. Utvrđuje se da je Odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu od dana 1.7.2022. godine, broj ..., kojom se tužitelju otkazuje Ugovor o radu broj; ... na neodređeno vrijeme, nedopuštena, nezakonita i ništava, te je tuženik INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, OIB: 27759560625, dužan vratiti tužitelja S S iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na radno mjesto na kojem je obavljao poslove do donošenja pobijane Odluke otkazu ugovora o radu, i to radno mjesto - pozicija ... Regionalni voditelj maloprodaje, platni razred E02, sistematizirane u organizacijskoj jedinici: Maloprodaja i operativa, 50001347 Regija zapad, sve to u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, uvećan za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu počev od dana 14. listopada 2024. pa do isplate, po stopi u skladu s čl.29. st.2. ZOO-a koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

    2. Protiv te presude žali se tuženik žalbom od 29. listopada 2024. godine (list 162 spisa) i žalbom od 29. listopada 2024. godine (list 170 spisa) iz svih žalbenih razloga iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23.- dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    4. Žalbe su neosnovane.

    5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje nedopuštenom odluke tuženika u redovitom otkazu Ugovora o radu od 1. srpnja 2022. godine te vraćanje tužitelja na rad.

    6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe žalitelj jer izreka prvostupanjske presude ne proturječi razlozima presude pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

    1. ZPP u svezi čl. 8. ZPP koju žalitelj navodi u žalbi a to stoga jer je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 8. ZPP.

    7. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

    8. Na žalbene navode valja reći da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju temeljem rezultata cjelokupnog postupka. Žalitelj u žalbi ocjeni prvostupanjskog suda samo suprostavlja vlastitu ocjenu koja je bez realne podloge u rezultatima postupka pa se takvi žalbeni prigovori ne mogu prihvatiti.

    9. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu od 1. prosinca 2020. godine; da je tužitelj radio na radnom mjestu regionalnog voditelja maloprodaje; da je tuženik dana 1. srpnja 2022. godine donio odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelju navodeći u istoj odluci da je kod tužitelja utvrđena neovlaštena distribucija snimke video nadzora s maloprodajnog mjesta ...; da je provedena interna istraga obzirom na dvije snimke koje se dijele na društvenim mrežama a za koje se sumnja da su snimljene na maloprodajnom mjestu ... te je utvrđeno da je mobitelom snimljen monitor video-nadzornog sustava s kamera broj 2 i broj 12; da je na snimkama prikazan kupac i registarske oznake vozila; da su tri radnika u uredu voditelja na maloprodajnom mjestu ... mobitelom snimali monitor video nadzornog sustava odnosno na taj način izuzimali snimku s video nadzornog sustava o događaju koji se dogodio 23. veljače 2022. godine; da je tužitelj snimao predmetni događaj službenim mobitelom 25. veljače 2022. godine u vremenu od 10 : 51 do 10 : 55 sati; da snimke koje je snimao tužitelj nisu istovjetne snimkama koje se dijele po društvenim mrežama; da je tužitelj pozvan na iznošenje obrane; da se video nadzor smije koristiti isključivo u svrhu zaštite osoba i imovine te je korištenje video nadzora u bilo koje druge svrhe strogo zabranjeno pa da je tužitelj počinio osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa navedene u čl. 115. Pravilnika o radu INE d.d. – neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih zadataka i drugih obveza iz radnog odnosa, nepridržavanje odredbi zakona, uputa, odluka, pravilnika i drugih akata i povreda poslovne tajne jer je neovlašteno snimao snimku video nadzora mobitelom na maloprodajnom mjestu uslijed čega je došlo do stvaranja neprihvatljivih rizika kršenja odredbi zaštite osobnih podataka i rizika prekršajne odgovornosti poslodavca; da sukladno politici video nadzora svi video zapisi su vlasništvo poslodavca i relevantnog povezanog društva i predstavljaju poslovnu tajnu; da snimanje monitora video nadzornog sustava bilo privatnim ili službenim mobitelom nije dozvoljeno niti je dozvoljeno dijeljenje takvih snimki bez obzira na razdoblje snimanja; da je tužitelj svojim postupanjem doveo tuženika u neprihvatljiv rizik kršenja odredbi o zaštiti osobnih podataka i narušavanje ugleda; da je odgovoran za svoje postupanje kad neovlašteno distribuirana snimka dospije na društvene mreže i u medije; da se radničko vijeće INE d.d. protivilo namjeravanoj odluci o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelja.

    10. U postupku je utvrđeno da je tužitelj protiv odluke o otkazu ugovora o radu podnio zahtjev za zaštitu prava o kojem tuženik nije odlučio; da je tuženik prije otkaza ugovora o radu tužitelju proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem koje se protivilo donošenju odluke o otkazu u odnosu na tužitelja; da tužitelj nije distribuirao spornu snimku na društvenim mrežama već su to učinili drugi radnici poslodavca; da je tužitelj dugogodišnji radnik tuženika (34 godine rada) nikada nije imao stegovnih mjera, nagrađen je predsjedničkom nagradom za izniman i dugogodišnji doprinos INI 2019. godine, u anketi o uključenost zaposlenika ostvario je razinu od 94% zadovoljstva svojih podređenih; da se na spornoj snimci vidi da je došlo do pokretanja jednog vozila čiji vozač nije zakočio vozilo te dok je on točio gorivo automobil se pokrenuo i krenuo prema njivi odnosno otklizao; da je tužitelj to snimio službenim mobitelom iz razloga da bi zaštitio imovinu tuženika u slučaju da eventualno dođe do prijave vozača tj. vlasnika navedenog vozila tj. da se ne bi tvrdilo da je do pokretanja vozila eventualno došlo na neki drugi način pa da bi eventualno postojala krivnja poslodavca u vezi toga; da je u tom razdoblju kod tuženika bilo uobičajeno da regionalni voditelji službenim mobitelima snime snimke nadzornih kamera u određenim situacijama (npr. krađe i slično); da se snimke nadzornih kamera kod poslodavca brišu u određenom kraćem razdoblju pa da se stoga to snimalo kako bi postojao dokaz o nekakvom događaju na benzinskoj pumpi; da tužitelj navedenu snimku nije zloupotrijebio, niti ju je dalje distribuirao; da je tek nakon predmetnog događaja tuženik počeo radnicima slati mailove o zabrani snimanja mobitelom, da su stavljene naljepnice na video nadzor na kojima je bio prekrižen mobitel (zabrana snimanja mobitelom); da su započele edukacije radnika u svezi s istim, da su tek nakon toga djelatnici tuženika morali potpisati izjave da su upoznati s time da se ne smije snimati mobitelima snimke video nadzora; da postupanjem tužitelja tuženiku kao poslodavcu nije nastala šteta i da je tužitelj sam rekao direktoru da je on snimio predmetni događaj.

    11. Na utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev i odlučio kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.

    12. Prema odredbi čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19.- dalje ZR) poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa-otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika. U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu (čl. 135. st. 3. ZR) kada je ugovor o radu otkazao poslodavac. Ako sud utvrdi da otkaz nije dopušten i da radni odnos nije prestao naložit će vraćanje radnika na rad (čl. 124. st. 1. ZR).

    13. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja u ovom predmetu tuženik kao poslodavac nije dokazao postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu tužitelju te je posljedično odluka o otkazu ugovora o radu nedopuštena a tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke za redoviti otkaz ugovora o radu jer tuženik nije dokazao da je tužitelj kršio obveze iz radnog odnosa tj. nije dokazao skrivljeno ponašanje tužitelja u konkretnoj situaciji. Valjana je ocjena prvostupanjskog suda da to što je tužitelj predmetne zgode snimio službenim mobitelom monitor video nadzornog sustava poslodavca cijeneći okolnosti konkretnog slučaja ne predstavlja skrivljeno ponašanje tužitelja koje dovodi do opravdanosti redovitog otkaza ugovora o radu. Pri tom je valjano cijenjeno i to da je tužitelj spornu snimku snimio upravo radi zaštite interesa poslodavca (eventualno tužbe treće osobe a kako bi se dokazalo tom snimkom da nije bilo odgovornosti poslodavca u konkretnom slučaju) te da snimke tužitelj nije distribuirao niti zloupotrebljavao, nije povrijedio poslovnu tajnu, da su snimku na društvenoj mreži distribuirali drugi radnici tuženika te da tužitelj kao radnik tuženika nije navedeno učinio s nekom namjerom da našteti poslodavcu već upravo suprotno, stoga nisu ispunjeni uvjeti temeljem kojih bi se moglo utvrditi da se radi o takvom skrivljenom kršenju obveza iz radnog odnosa koje bi trebalo rezultirati otkazom ugovora o radu u konkretnom slučaju. Pri tom treba reći da skrivljeno ponašanje radnika u smislu zakonskih odredbi predstavlja ono ponašanje radnika koje je trajnije neizvršavanje obveza kao na primjer učestalo kašnjenje na posao, neizvršavanje radnih zadataka u dužem vremenskom razdoblju, neizvršavanje naredbi koje su sukladne zaključenom ugovoru o radu, obavljanje konkurentske djelatnosti, nanošenje materijalne štete i slično, dok se u konkretnom slučaju ne radi o takvim situacijama.

    14. Stoga je pravilna odluka prvostupanjskog suda da je odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu nedopuštena te da je posljedično tuženik dužan tužitelja vratiti na rad-na radno mjesto na kojem je obavljao poslove do donošenja odluke o otkazu ugovora o radu-pozicija ... regionalni voditelj maloprodaje, platni razred E02 sistematizirano organizacijskoj jedinici maloprodaja i operativa regija zapad.

    15. Na žalbene navode u kojima se ističe da je prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge tuženika valja reći da je prvostupanjski sud na taj način pravilno postupio a to stoga jer je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno i bez provođenja navedenih dokaza (saslušanja svjedoka).

    16. Iz svega iznesenog za zaključiti je da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je odlučeno kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude te utvrđeno da je odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu od 1. srpnja 2022. godine nedopuštena te da je tuženik dužan vratiti tužitelja na rad.

    17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

    18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbe tuženika kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

    U Zagrebu 14. siječnja 2025.godine

    Predsjednik vijeća:

    mr.sc. Iris Gović Penić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.