Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-22/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Pažinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Radničko vijeće kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63C, OIB: 35506269186, zastupan po punomoćniku Vladimiru Buriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Burić & Mišljenović Dasović j.t.d. u Osijeku, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pr-19/2024-23 od 20. prosinca 2024., dana 14. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pr-19/2024-23 od 20. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere tužitelja NV, a koji glasi:
„1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja NV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prava na članstvo kod protivnika osiguranja RADNIČKOG VIJEĆA kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186, umjesto LV, određuje se privremena mjera kojom se privremeno uređuje sporni odnos među strankama i to tako što se nalaže protivniku osiguranja RADNIČKOM VIJEĆU kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186, da za vrijeme trajanja mandata koji ističe dana 21. srpnja 2027.g. omogući predlagatelju osiguranja NV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da kao član radničkog vijeća umjesto LV sudjeluje u radu protivnika osiguranja RADNIČKOG VIJEĆA kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186, uz prijetnju novčane kazne protivniku osiguranja RADNIČKOM VIJEĆU kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186 u iznosu od 13.270,00 EUR.
2. Ako protivnik osiguranja RADNIČKO VIJEĆE kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 35506269186, za vrijeme trajanja privremene mjere ne postupi po nalogu iz privremene mjere, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja, protivniku osiguranja i odgovornoj osobi protivnika osiguranja izreći novčane kazne kojim je zaprijetio i istodobno im zaprijetiti novom novčanom kaznom u istom iznosu ako se ponovno postupi protivno određenoj privremenoj mjeri.
3. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja i ostaje na snazi do dana pravomoćnosti presude koja će biti donesena u parničnom postupku koji se pred naslovnim sudom vodi između tužitelja NV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika RADNIČKOG VIJEĆA kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, Vinkovačka cesta 63c, OIB: 355062691867 radi utvrđenja, pod posl. br.
-______/24 ili do isteka mandata predlagatelja osiguranja koji ističe dana 21. srpnja 2027.g.
4. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.
5. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove postupka osiguranja zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“,
kao neosnovan."
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio predlagatelja osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), odredbe kojeg Zakona se primjenjuju i u ovršnom postupku, sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na novo suđenje, uz naknadu troškova žalbe.
3. Žalba predlagatelja osiguranja je neosnovana.
4. Suprotno navodima žalbe, pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno sadržajno navedenim žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima te izreka pobijanog rješenja nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.
5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, niti je utvrđeno da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere sadržaja kao u izreci tog rješenja neosnovan, jer nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, niti je učinio vjerojatnim da je takva mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete. Stoga sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 346. OZ-a odbija prijedlog za izdanje privremene mjere.
7. Prvostupanjski sud pobijano rješenje donosi uz zaključak da se u konkretnom slučaju nisu ispunile pretpostavke iz čl. 346. OZ pa odbija predloženu privremenu mjeru, koje stajalište prvostupanjskog suda, prihvaća i ovaj sud. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno nije učinio vjerojatnim da mu je tuženik, protivnik osiguranja učinio štetu a niti je učinio vjerojatnim da je takva mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete, odnosno nije učinio vjerojatnim da je takva mjera potrebna radi osiguranja pravnog reda.
8. Naime, prvostupanjski je sud utvrdio, sa kojim utvrđenjima je suglasan i ovaj sud da je "u radničkom vijeću imenovan zamjenik s liste republičkog sindikata, dok će tek po provedenom parničnom postupku sud moći utvrditi i donijeti odluku je li za zamjenika člana LV tužitelj član tuženika umjesto člana, odnosno ŠV (predmet tužbenog zahtjeva), a za kojeg je tuženik donio odluku da je on član radničkog vijeća umjesto LV. Naime, sama činjenica da tužitelj nije postavljen kao zamjenik ranijeg člana radničkog vijeća tuženika, nije dovoljna ovom sudu za određivanje privremene mjere, budući da će se pitanje zamjenika člana radničkog vijeća LV odlučiti u ovom postupku, dok je za člana iz reda izabranih zamjenika od strane tuženika u radničko vijeće kod poslodavca Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu imenovan ŠV, koji je i izabrani član s liste zamjenika kandidata Republičkog sindikata radnika – JV s koje liste je izabran i tužitelj, također kao zamjenik. Stoga navod tužitelja da je onemogućen u stavljanju svojeg prijedloga pri radničkom vijeću, kao radnik, ovom sudu nije prihvatljiva iz razloga jer isti može navedeno predlagati i putem trenutnih članova radničkog vijeća s liste kandidata Republičkog sindikata radnika – JV, dok on ničim nije učinio vjerojatnim zbog čega to ne može činiti putem navedenih predstavnika."
8.1. Dakle, predlagatelj nije dokazao vjerojatnost svoje tražbine pa stoga nije dokazao niti nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nije učinio vjerojatnim da je takva mjera potrebna radi osiguranja pravnog reda.
9. Na žalbene navode valja odgovoriti da sukladno odredbi 346. st. 1. OZ jedna od pretpostavki za određivanje privremene mjere je i da predlagatelj osiguranja čini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, a što predlagatelj osiguranja nije učinio. Određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u postupku osiguranja ne znači da konačno nije utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja, već znači da predlagatelj osiguranja u postupku osiguranja svoju tražbinu radi koje je odbijen osiguranje nije učinio vjerojatnom. Okolnost što u postupku osiguranja nije određena privremena mjera ne sprječava da sud u parničnom postupku odlučujući o tužbenom zahtjevu u kojem je predmet spora tražbina čije se osiguranje traži utvrdi postojanje te tražbine. Stoga se ne određivanjem privremene mjere ne rješava prijeporni odnos između strankama, budući je sama priroda postupka osiguranja kao postupka kojim se osigurava (a ne konačno utvrđuje) vjerovnikova tražbina.
10. Cjelokupan sadržaj žalbe svodi se na osporavanje pravnog pristupa prvostupanjskog suda te osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 346. OZ. Žalbeni prigovori sastoje se ustvari od iznošenja vlastitih pravnih shvaćanja – suprotno pravilnom pravnom pristupu i shvaćanju suda prvog stupnja.
11. Slijedom iznesenog, žalbeni navodi protivnika osiguranja da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, pa time i postojanje pretpostavki za određivanje privremene mjere, nisu utemeljeni.
12. Zbog svega izloženog, žalba predlagatelja osiguranja je odbijena kao neosnovana pa je primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a prvostupanjsko rješenje potvrđeno.
U Zagrebu 14. siječnja 2025.
Sudac:
Ivica Veselić
