Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3771/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik SG, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika BS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnica AKČ, odvjetnica u [adresa], radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-958/2020-38 od 17. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 14. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-958/2020-38 od 17. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelja LS iz [adresa], vlasnika nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] zgrada-kuća upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tuženik ŠS , bespravno uznemiravao na način:

-što je tuženik HS na svoju nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] vrt u [adresa], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvršio izgradnju parapetnog zida dimenzija 5,5x0,88 m i naslanjanjem na parapetni zid navezene zemlje te time povisio razinu zemlje te izgradio parapetni zid visine 0,68 m odnosno prosječne visine od 0,5 m, pa sud nalaže tuženiku da:

- ukloni betonski parapet uz zid kuće tužitelja i zemlju navezenu uz parapet zida na udaljenosti od 1 m mjereno od vanjskog južnog zida kuće tužitelja,

- te radi izbjegavanja daljnje štete od vlaženja na kući tužitelja potom ukloni nepotrebni materijal i izvede odvodni kanal za odvod oborinske vode na udaljenosti 1 m od kuće tužitelja prema svom vrtu po cijeloj dužini zida kuće a nivoa 0,2 m niže od razine poda kuće tužitelja LS,

- i nadoknadi tužitelju troškove parničnog postupka po odmjeri suda, sve u roku od 15 dana."

II Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.187,50 eura."

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/22, dalje: ZPP) s prijedlogom za preinačenje a podredno za ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer su u obrazloženju presude navedeni dostatni razlozi o odlučnim činjenicama i ne postoje ikakve proturječnosti i drugi nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bilo moguće ispitati dok su žalbeni navodi u tom pogledu općeniti i neargumentirani.

5. Nije počinjena niti bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP jer niti za nju žalitelj nije naveo konkretne razloge već tek ističe obvezu suda da obrazloži ocjenu provedenih dokaza, ne navodeći pri tome koji su konkretni propusti ovdje počinjeni, tj. koji dokazi nisu ocijenjeni ili nisu pravilno ocijenjeni i argumente za takvu tvrdnju kao i argumentiranu tvrdnju da bi taj propust bio od utjecaja na zakonitost presude u smislu odredbe č. 354. st. 1. ZPP.

6. Odluka prvostupanjskog suda da se ne provodi građevinsko vještačenje uz sondiranje zemljišta nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

7. Prije svega, prema odredbi čl. 220. st. 2. ZPP sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica dok prema odredbi čl. 292. st. 6. ZPP sud nije vezan za svoja prijašnja rješenja o izvođenju dokaza.

8. Nadalje, iz spisa proizlazi da prvostupanjski sud na ročištu održanom 23. listopada 2020., nakon dostave rješenja ovog suda broj Gž-3458/18 d 3. ožujka 2020., kojim je ukinuta ranija prvostupanjska presuda, nije donio rješenje kojim bi prihvatio prijedlog tužitelja za provođenje takvog vještačenja već je riješio da će o tome prijedlogu odlučiti naknadno. U daljnjem tijeku postupka je pribavljena informacija Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u [obrt], od 9. siječnja 2023., da je vršenje iskopa radi vještačenja ne predmetnoj lokaciji, dopušteno samo uz prethodno odobrenje toga odjela i njihov nadzor nad radovima. Imenovani sudski vještak JŠ prilikom očevida 2. veljače 2024. izjavio je da nije moguće vršiti nikakvo sondiranje terena bez prethodne dozvole nadležnog konzervatorskog odjela te je uputio stranke da takvo odobrenje ishode, istom prilikom je tužitelju ostavljen rok od 90 dana da pribavi potrebno odobrenje.

9. Do isteka roka, konkretno dana ročišta za glavnu raspravu 24. svibnja 2024. tužitelj nije dostavio potrebno odobrenje već je predložio da sud zakaže novi termin očevida sa sudskim vještakom, zajedno sa tvrtkom Temenos d.o.o koja je ovlaštena provesti arheološki nadzor. Također je u spis predan tekst poruke djelatnice Konzervatorskog odjela u T od 15. svibnja 2024., upućen tužitelju, iz kojeg proizlazi uputa da je dužan angažirati pravnu ili fizičku osobu ovlaštenu za provođenje arheološkog nadzora nakon čega ta osoba podnosi zahtjev tome odjelu za prethodno odobrenje za arheološki nadzor i tek po ishođenju takvog odobrenja je moguće provesti radove. Tužitelj međutim nije dostavio ikakav dokaz da je tvrtka koju navodi ishodila potrebno odobrenje, izuzev što je po narudžbenici tužitelja navela cijenu radova.

10. Istovremeno je po zahtjevu tužitelja za suđenje u razumnom roku podnesenom 1. veljače 2024. predsjednik prvostupanjskog suda rješenjem od 22. veljače 2024. naložio sucu dovršenje ovoga postupka u najkraćem mogućem roku a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana dostave te odluke.

11. U opisanoj procesnoj situaciji, kada tužitelj nije u zadanom roku od 90 dana dostavio valjani dokaz da je Konzervatorski odjel u [adresa] izdao prethodnu suglasnost za iskop zemljišta u svrhu građevinskog vještačenja a istovremeno je na njegov zahtjev sucu naloženo dovršenje postupka u najkraćem roku, odluka suda da se građevinsko vještačenje neće provesti je logična i pravilna jer zbog propusta tužitelja da u određenom, primjerenom roku, pribavi potrebno odobrenje, očito nije bilo moguće niti provesti predloženo vještačenje u roku za dovršenje postupka, određenom upravo na zahtjev samog tužitelja.

12. Imajući u vidu odredbu čl. 219. st. 1. ZPP prema kojoj su stranke dužne iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoje zahtjeve ili kojima pobijaju navode i dokaze druge strane, prvostupanjski sud je temeljem provedenih dokaza pravilo utvrdio odlučne činjenice.

13. Nesporno je da je tužitelj vlasnik čest. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a tuženik susjedne čestice broj 225/1 k. o. [katastarska općina], u naravi vrt.

14. Tužbeni zahtjev za zaštitu od uznemiravanja vlasništva tužitelj temelji na tvrdnji da je tuženik na svom zemljištu navozio zemlju te povećao razinu zemlje uz njegovu nekretninu te izgradio u cijeloj dužini betonski parapetni zid zbog čega je zid kuće izložen stalnom utjecaju vlage.

15. Na okolnost povišenja nivoa nekretnine tuženika nasipavanjem zemlje i utjecaja na vlaženje zida na kući tužitelja sudski vještak MJ je, temeljem činjenica utvrđenih očevidom, zaključio da je na zemljištu tuženika izvršeno nasipavanje cijelog vrta, prosječno u visini od 50 cm. Istočni zid kuće tužitelja koji granični s vrtom tuženika s unutarnje strane ima kuhinju i kupaonu, zidovi ovih prostorija su obloženi keramičkim pločicama te nisu vidljivi tragovi vlage na njima dok iz fotografija koje je tužitelj priložio proizlazi da su vidljivi tragovi vlage od poda naviše što potvrđuje da se radi o kapilarnoj vlazi. Naime, objekt tužitelja je u naravi stara kamena kuća, građena na tradicionalni način i svi objekti takve gradnje su permanentno ugroženi kapilarnom vlagom. Očevid ostalih prostorija u kući (po prijedlogu tuženika radi utvrđenja postojanja vlage i u drugim dijelovima kuće) nije izvršen jer se tužitelj tome protivio. Sporni zid tuženika nije zid već parapetni zidić koji se u dužini od cca 5,00 m naslanja na objekt tužitelja, širina iznosi 20 cm, visina uz objekt tužitelja 88 cm, funkcija mu je da se nasuta zemlja ne naslanja na objekt tužitelja. Sporni parapetni zid nema nikakvog neposrednog utjecaja na objekt tužitelja u smislu vlaženja jer je isključivi uzrok vlaženja kapilarna vlaga koja nije posljedica izgradnje tog zida. Također, nasipavanjem i izgradnjom parapetnog zida nije bitno promijenjen sliv oborinskih voda koje bi mogle uzrokovati dodatno vlaženje nekretnine tužitelja, zid također ne ugrožava stabilnost objekta tužitelja. Što se tiče zahtjeva za očitovanje o nemogućnosti održavanja zida kuće tužitelja vještak navodi da on nije jasan. Predloženi iskop uz zid kuće tužitelja radi utvrđenja starosti zida nije potreban obzirom je utvrđeno da je nasipavanje izvršeno i da je zid izgrađen te njegova funkcija, takav zahvat je skup i njime se u konačnici ne bi ništa bitno novo utvrdilo. 16. Odgovarajući usmeno na pitanja tužitelja vještak je odgovorio da parapetni zid ne sprječava prodor vlage ali je riječ o kapilarnoj vlazi koja ugrožava kompletni objekt uslijed nepostojanja adekvatne hidroizolacije zgrade, stoga uzrok vlage nije betonski zid niti slivne vode. Nasipavanje vrta tuženika nije također od utjecaja na mogućnost fizičkog pristupa mačkama ili drugim životinjama prozoru tužitelja jer je ona postojala i prije nasipavanja. Vještak je također ostao kod tvrdnje da nije potrebno vršiti iskop terena jer je evidentno nasipavanje napravljeno.

17. Na istom ročištu, na zahtjev punomoćnika tužitelja, određen mu je rok od 15 dana za očitovanje na iskaz vještaka ali u tom roku niti uopće, nije se očitovao na nalaz i mišljenje ovoga vještaka niti ga osporio, podneskom od 30. kolovoza 2017. specificiran je tužbeni zahtjev u skladu sa "činjeničnim utvrđenjima u nalazu i mišljenju vještaka". Tužitelj je ustrajao u prijedlogu za saslušanje svjedoka ĆS, dakle bez daljnjeg jasnog, određenog i argumentiranog prigovora vještaku i prijedloga za novo vještačenje sondiranjem. Decidirani prijedlog za novo vještačenje uz sondiranje terena je stavio nakon dostave drugostupanjskog rješenja kojim je ukinuta ranija prvostupanjska presuda, uz netočan argument da je drugostupanjski sud naložio sondiranje budući da je prvostupanjska presuda ukinuta zbog izostanka valjanih razloga obrazloženja.

18. Dakle uzevši u obzir nalaz i mišljenje ovog vještaka, točan je navod tužitelja o nasipavanju nekretnine tuženika i izgradnji parapetnog zida, pri čemu nije sporno da je parapetni zid izgrađen unutar gabarita tuženikove nekretnine, da su ti radovi izvedeni 2003., tužba je u ovom postupku podnesena u listopadu 2010.

19. U pogledu odlučne činjenice utjecaja ovih radova na vlaženje zida tužiteljeve kuće tijekom postupka je izvršen uvid i u nalaz i mišljenje drugog sudskog vještaka u postupku osiguranja dokaza provedenim pred istim prvostupanjskim sudom za druge sporove među istim strankama. Iako neposredan zadatak vještaka nije bio ocijeniti utjecaj spornog zida na vlaženje kuće tužitelja, u tome postupku vještak je također utvrđivao što je uzrok vlaženja na zidovima kuće i to ne samo na ovdje spornom zidu.

20. Tako je u postupku R1-468/16 sudski vještak JŠ temeljem činjenica utvrđenih očevidom na dan 27. listopada 2016. zaključio da je uzrok vlaženja zidova (vlaga je utvrđena na sjevernom i istočnom zidu dnevnog boravka, kutu istočnog zida pročelja i pregradnog zida kupaonice) djelovanje kapilarne vlage koja se diže iz tla. U tom nalazu vještak je isključio utjecaj oštećenja fuga na kamenom dijelu istočnog zida kuće na vlaženje. Predmetna zgrada je izgrađena početkom prošlog stoljeća, najvjerojatnije bez temelja, kada nije postojala zaštita konstrukcije pomoću hidroizolacije, vlaga bi se u potpunosti mogla riješiti na način da se izvrši injektiranje temelja i zidova predmetne zgrade.

21. Isti vještak je u predmetu R1-427/19 izvršio očevid 11. prosinca 2019. kada je utvrdio tragove intenzivnog prodora vlage na 1. katu objekta tužitelja, također na zidovima dnevnog boravka i hodnika.

22. Cijeneći u bitnom suglasne, jasno i argumentirano obrazložene nalaze i mišljenja navedenih sudskih vještaka, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nasipavanje na nekretnini tuženika i izgradnja parapetnog zida, sve unutar međa tuženikove nekretnine, nisu uzrok vlaženja zida na njegovoj kući, koja očito nije prisutna samo na spornom zidu već i u drugim dijelovima kuće, sve zbog prodora kapilarne vlage iz tla, zbog nepostojanja hidroizolacije, tužitelj u svakom slučaju nije uopće tvrdio da je izveo ikakvu hidroizolaciju na svom objektu. Za utvrđenje ovih činjenica potrebno je stručno znanje pa su u tom pogledu neodlučni iskazi svjedoka.

23. Iz utvrđenja stoga proizlazi i pravilnost primjene materijalnoga prava u pobijanoj presudi jer izvedenim radovima na nekretnini tuženika tužitelj nije uznemiravan u vlasništvu nekretnine u smislu odredbe čl. 167.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) prema kojoj vlasnik može putem suda zahtijevati da prestane uznemiravanje koje je bespravno počinila treća osoba na drugi način a ne oduzimanjem stvari.

24. Odluka o naknadi parničnoga troška je zakonita u smislu odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP dok žalitelj njenu pravilnost ne osporava konkretnim razlozima.

25. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.

U Zagrebu, 14. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić