REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska br. 31

OIB: 69370038985

Poslovni broj: P-211/2021-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Đuri Drušku, u građanskopravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, OIB: 02958272670, Margaretska 3, Zagreb, Regionalni ured Osijek, Područna služba Vinkovci, Splitska 16/a, Vinkovci, kojega zastupa punomoćnik NU, dipl. iur., zaposlenik tužitelja, protiv tuženika ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Marko Cvrković, odvjetnik u odvjetničkim društvu Cvrković & partneri d.o.o., Dr. Franje Tuđmana 21, Vukovar, radi isplate, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024., u nazočnosti punomoćnika stranaka, na temelju odredbe članka 335. stavka 4. ZPP-a, 14. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, OIB: 02958272670, Margaretska 3, Zagreb, Regionalni ured Osijek, Područna služba Vinkovci, Splitska 16/a, Vinkovci, za plaćene za plaćene troškove zdravstvene zaštite s osnove osnovnog zdravstvenog osiguranja isplati novčani iznos od 989,79 € / 7.457,58 kn (slovima: devetsto osamdeset devet eura i sedamdeset devet centi / sedam tisuća četiristo pedeset sedam kuna i pedeset osam lipa)[1] , zajedno s zakonskom zateznom kamatom od prvog idućeg dana od dana izvršenog plaćanja svakog pojedinog iznosa kako slijedi:

- iznos od 292,45 kuna, tekuća od dana 15. rujna 2018. godine

- iznos od 72,24 kuna, tekuća od dana 6. listopada 2018. godine

- iznos od 72,24 kuna, tekuća od dana 13. listopada 2018. godine

- iznos od 6.420,00 kuna, tekuća od dana 13. rujna 2018. godine

- iznos od 54,78 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine

- iznos od 68,44 kuna, tekuća od dana 1. siječnja 2019. godine

- iznos od 54,78 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine

- iznos od 55,33 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine

- iznos od 57,09 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine

- iznos od 95,03 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine

- iznos od 107,60 kuna, tekuća od dana 20. listopada 2018. godine i

- Iznos od 107,60 kuna, tekuća od dana 21. svibnja 2019. godine, pa do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućom od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja je određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim tekućom od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate tekućom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine,

a za plaćene troškove zdravstvene zaštite s osnove dopunskog zdravstvenog osiguranja da isplati novčani iznos od 229,36 € / 1.728,11 kn (slovima: dvjesta dvadeset devet eura i trideset šest centi / tisuću sedamsto dvadeset osam kuna i jedanaest lipa), zajedno s zakonskom zateznom kamatom od prvog idućeg dana od dana izvršenog plaćanja svakog pojedinog iznosa kako slijedi:

- iznos od 73,11 kuna, tekuća od dana 6. listopada 2018. godine

- iznos od 25,00 kuna, tekuća od dana 1. studenog 2018. godine

- iznos od 25,00 kuna, tekuća od dana 1. prosinca 2018. godine

- iznos od 1.605,00 kuna, tekuća od dana 31. listopada 2018. godine, pa do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućom od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja je određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim tekućom od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate tekućom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tuženiku HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, OIB: 02958272670, Margaretska 3, Zagreb, Regionalni ured Osijek, Područna služba Vinkovci, Splitska 16/a, Vinkovci, trošak parničnoga postupka u iznosu od 166,00 € (slovima: sto šezdeset šest eura), u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE je 10. rujna 2021. podnio tužbu protiv tuženika ĆU, radi isplate.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako slijedi: "Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru, broj: K-466/2018-8 od 24. listopada 2018. godine tuženik UU proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela teška tjelesna ozljeda iz članka 118.st. 1. u svezi sa čl. 118.st.2. kažnjiv po članku 118.st.2 Kaznenog zakona, iz razloga što je dana 12. rujna 2018.god., oko 23,00 sati, u [adresa], u [adresa], u obiteljskoj kući, nakon verbalnog sukoba sa suprugom MU, u nakani da je teško tjelesno ozljedi, zadao joj nekoliko udaraca zatvorenom šakom u predjelu lica, uslijed čega je MU zadobila niz teških tjelesnih ozljeda. Nastalim događajem prouzročeni su troškovi tužitelja, za liječenje MU, u iznosu od 9.185,69 kn, a koji se sastoje od troškova liječenja iz osnovnog zdravstvenog osiguranja u iznosu 7.457,58 kn i troškova liječenja iz dopunskog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 1.728,11 kn, a koje je tužitelj isplatio ugovorenim subjektima. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 136. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („, Narodne novine" broj: 80/13., 137/13. i 98/19.) u svezi s člankom 15. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine" broj: 85/06., 150/08., 71/10. i 53/20.) te člancima 963. i 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15 i 29/18.) ovlašten zahtijevati naknadu štete od tuženika. Tužitelj je pozvao tuženika dopisom od 12. lipnja 2020.god., te opomenama od 05. listopada 2020.god. i 11. siječnja 2021.god. na plaćanje utuženih troškova zdravstvene zaštite. Međutim, do pokretanja ovoga postupka, tuženik nije isplatio tužitelju predmetno potraživanje. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da Sud nakon održane rasprave donese sljedeću presudu: Nalaže se tuženiku ŠU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3,Regionalni ured Osijek, Područna služba [adresa], OIB: 02958272670 za plaćene troškove zdravstvene zaštite s osnove osnovnog zdravstvenog osiguranja isplati novčani iznos od 7.457,58 kuna, zajedno s zakonskom zateznom kamatom od prvog idućeg dana od dana izvršenog plaćanja svakog pojedinog iznosa kako slijedi: - iznos od 292,45 kuna, tekuća od dana 15. rujna 2018. godine - iznos od 72,24 kuna, tekuća od dana 6. listopada 2018. godine - iznos od 72,24 kuna, tekuća od dana 13. listopada 2018. godine - iznos od 6.420,00 kuna, tekuća od dana 13. rujna 2018. godine - iznos od 54,78 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine - iznos od 68,44 kuna, tekuća od dana 1. siječnja 2019. godine - iznos od 54,78 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine - iznos od 55,33 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine - iznos od 57,09 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine - iznos od 95,03 kuna, tekuća od dana 15. prosinca 2018. godine - iznos od 107,60 kuna, tekuća od dana 20. listopada 2018. godine i - Iznos od 107,60 kuna, tekuća od dana 21. svibnja 2019. godine, pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.), koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinanciranim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, Nalaže se tuženiku ŠU iz lloka, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, Regionalni ured Osijek, Područna služba [adresa], OIB: 02958272670 za plaćene troškove zdravstvene zaštite s osnove dopunskog zdravstvenog osiguranja isplati novčani iznos od 1.728,11 kuna, zajedno s zakonskom zateznom kamatom od prvog idućeg dana od dana izvršenog plaćanja svakog pojedinog iznosa kako slijedi: - iznos od 73,11 kuna, tekuća od dana 6. listopada 2018. godine - iznos od 25,00 kuna, tekuća od dana 1. studenog 2018. godine - iznos od 25,00 kuna, tekuća od dana 1. prosinca 2018. godine - iznos od 1.605,00 kuna, tekuća od dana 31. listopada 2018. godine, pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.), koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinanciranim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od osam (8) dana i pod prijetnjom ovrhe. Potraživani iznos uplatiti na žiro račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, za osnovno zdravstveno osiguranje broj IBAN: [broj bankovnog računa], model HR64, poziv na broj: 5916-41691-020189, za kamate iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, na broj IBAN: [broj bankovnog računa], Model: HR65, poziv na broj: 5401-060-41691-020189, za dopunsko zdravstveno osiguranje na broj IBAN:

[broj bankovnog računa], za glavnicu, model HR65, poziv na broj: 5959-043-41739- 020189, za kamate iz dopunskog zdravstvenog osiguranja IBAN: [broj bankovnog računa] model HR65, poziv na broj: 5959-027-41739-020189.".

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako slijedi: "Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev kako po osnovi tako i po visini. Tuženik prvenstveno ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naime, područna služba kao takva nema pravnu osobnost te niti ne može biti nositelj procesnih ovlaštenja odvojen od pravne osobe. Pored toga, ovlaštenje za zastupanje u konkrentom predmetu može imati samo ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a ne voditelj službe, pa je stoga tužba evidentno pokrenuta od strane neovlašene osobe te od podružnice koja nema pravnu osobnost. Tuženik napominje da postoji bitna povreda parnićnog postupka sukladno članku 354. stavku 2. t. 8. Zakona o parničnom postupku ako je u postupku kao tužitelj sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno. Stoga, tuženik predlaže naslovnom sudu da tužbu odbaci sukladno gore navedenoj odredbi ZPP-a. Nadalje, tuženik navodi kako tužba i tužbeni zahtjev nisu razumljivi, te po istima sud ne može donijeti odluku na temelju zakona, a to prvenstveno iz razloga što tužitelj predlaže donošenje presude u parničnom postupku kojoj se prijeti ovrhom. Tuženik ističe da ne postoji odredba zakona kojom sud u parninom postupku može stranci prijetiti ovrhom u petitu presude, pa stoga tuženik predlaže naslovnom sudu da prvenstveno pozove tužitelja na ispravak tužbe i tužbenog zahtjeva, a obzirom da se po ovako postavljenom tužbenom zahtjevu ne može postupati. Tuženik također ističe i prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja za vođenje postupka, jer specifikacija troškova zdravstvene zaštite predstavlja analitičku karticu obveza tužitelja a koje po mišljenju tuženika predstavlja vjerodostojnu ispravu, te je tužitelj mogao podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a ne tužbu. Tužitelj bi imao mogućnost podnijeti tužbu samo ukoliko dokaže da nije bio u mogućnosti podnijeti prijedlog za ovrhu, a što u konkretnom postupku ne dokazuje, pa stoga tuženik predlaže odbačaj tužbe. Nadalje, tuženik smatra da je potrebno istaknuti kako tužitelj ničim nije dokazao da je upravo on i isplatio dugovanje koje sada regresno potražuje, a niti da se ono odnosi na predmetni događaj. Pored toga, tuženik napominje da se u potpunosti krivo percipira sporni događaj, naime, tuženik je spornog dana bio žrtva te je upravo tužiteljev korisnik tuženiku nanio teške ozljede, a što je i potvrđeno u kaznenom postupku koji se vodio protiv MU i to u pred Općinskim sudom u Vukovaru u kojemu je donesena presuda posl.broj K- 189/2019-6 od 12.03.2020.g., a koja je postala pravomoćna 08.06.2021.g., a koju odluku tuženik dostavlja u prilogu. Naime, u tom predmetu optužena MU uvjetno je kažnjena na jednu godinu zatvora te je proglašena krivom što je dana 12. rujna 2018. u večernjim satima, u [adresa], u [adresa], u obiteljskoj kući, nakon verbalnog sukoba sa tadašnjim suprugom ŠU, u nakani da ga teško tjelesno ozlijedi, dok je navedeni ležao na kutnoj garnituri, prišla mu i bocom zadala udarac u glavu, nakon čega je na njega bacila stol i televizor, kojom prilikom je UU zadobio oguljotinu glave tjemeno zatiljno desno i intraartikularni prijelom glave proksimalne falange petog prsta desne noge, a koje ozljede u svom zbroju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, dakle, drugog teško tjelesno ozlijedila, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinila kazneno djelo protiv života i tijela– teška tjelesna ozljeda, opisano po čl. 118. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 118. st. 2. KZ-a (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18). Tuženik također napominje da je korisnik tužitelja, MU, cijelu situaciju iscenirala sa njene strane, što prvenstveno dokazuje gore navedena kaznena presuda, ali također i presuda u prekršajnom postupku protiv tuženika po kojoj je tuženik oslobođen optužbe djelo navodno počinjeno istoga spornog dana protivno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Tuženik je oslobođen presudom Općinskog suda u Vukovaru posl.broj: Pp J-170/2020-7 od 28.siječnja 2021.g. Da je tuženik žrtva u cijelom ovom postupku, tuženik predlaže da se tuženik i sasluša kao parnična stranka. Slijedom svega prethodno navedenog tuženik predlaže da naslovni sud odbaci tužbu a podredno odbije tužbu te naloži tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove ovoga parničnog postupka.".

4. Podneskom od 7. listopada 2022. tužitelj je naveo kako navodi tuženika iz odgovora na tužbu nisu osnovani te nastavno iznosi razloge zbog kojih takvi navodi nisu osnovani (str. 60 – 63 spisa).

5. Podneskom od 23. listopada 2022. tuženik je naveo kako se očituje na navode podneska tuženika od 7. listopada 2022., za koje smatra da nisu osnovani (str. 78 – 79 spisa).

6. Dana 8. studenoga 2022. održano je pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari, na koje su pristupili za tužitelja punomoćnik NU, dipl. iur, zaposlenik tužitelja, a za tuženika zamjenički punomoćnik Pero Ivanović, odvjetnik u Vukovaru. Tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti kao i kod svih dokaznih prijedloga iz tužbe. Tuženik je ostao kod navoda iz odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda i dokaznih prijedloga. Prethodni postupak je zaključen. Rješenjem je određeno izvođenje dokaza financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost utvrđenja visine plaćenih troškova zdravstvene zaštite i liječenja MU i na okolnost utvrđenja je li tužitelj te troškove platio zdravstvenim ustanovama.

7. Stalni sudski vještak financijsko-knjigovodstvene struke Bernarda Hunjadi, dipl. oec. je 29. svibnja 2023. u spis dostavila nalaz i mišljenje (str. 94 – 99 spisa), u kojem je navela kako slijedi: "Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, utvrđeno je slijedeće: 1) • Ukupna visina plaćenih troškova liječenja (iz osnovnog i dopunskog ZO) od strane HZZO za osiguranika MU iznosi 9.185,69 KN (kol.6), odnosno 1.219,15 EUR (prema fiksnom tečaju 1eur=7,5345kn) • Ukupne kamate koje je tužitelj obračunao (do 05.10.2020.g.) na troškove liječenja iz osnovnog i dopunskog ZO, iznose 979,56 KN, odnosno 130,01 EUR (prema fiksnom tečaju 1eur=7,5345kn), 2) • Tužitelj je platio troškove liječenja za osiguranika MU u ukupnom iznosu 9.185,69 KN (kol.6), odnosno 1.219,15 EUR (prema fiksnom tečaju 1eur=7,5345kn).".

8. Podneskom od 3. lipnja 2023. tuženik je naveo kako nalaz i mišljenje vještaka nije jasan i potpun te da je vještak nekritički prihvatio svu dokumentaciju koju je tužitelj dostavio uz tužbu.

9. Tužitelj je u podnesku od 30. lipnja 2023. naveo kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

10. Podneskom od 16. veljače 2024. tužitelj ističe kako navodi tuženika izneseni tijekom parnice nisu osnovani.

11. Stalni sudski vještak financijsko-knjigovodstvene struke Bernarda Hunjadi, dipl. oec. je podneskom od 19. ožujka 2024. u cijelosti ostao pri svome nalazu i mišljenju.

12. Dana 3. prosinca 2024. u ovoj pravnoj stvari održana je glavna rasprava, na kojoj je saslušan stalni sudski vještak knjigovodstvene struke Bernarda Hunjadi, koja je izjavila kako slijedi: "U cijelosti ostajem pri svom nalazu i mišljenju kojega sam dostavila u spis 29. svibnja 2023. kao i pri navodima podneska od 19. ožujka 2024. Navedenim podnescima nemam ništa novoga za dodati. Vještačenje je napravljeno isključivo temeljem dokumentacije priložene u spis koja je istaknuta na stranici nalaza dva a to su bili dokumenti osobni račun za pružene usluge SKZZ, zdravstvene usluge pregled realiziranih recepata u ljekarnama te potvrde o plaćanju računa od strane HZZO-a kao i izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu HZZO-a. U spisu je priložen dopis HZZO-a od 12. lipnja 2020. prema tuženiku s pozivnom na plaćanje specificiranih troškova, te opomena HZZO-a od 5. listopada 2020. te 11. siječnja 2021. Iz navedene dokumentacije bilo je moguće u potpunosti utvrditi predmetne nastale troškove za liječenje oštećenika. Spomenuta dokumentacija je vjerodostojna te kao što sam spomenula temeljem nje napravljen je nalaz i mišljenje. Tužitelj je kao što sam ranije spomenula dostavio izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu HZZO-a. Također naloge za isplatu putnih troškova na ime MU kao i dokument pod nazivom stavke po broju dokumenta – partner UU specifikacija troškova od 2020. što predstavlja njihovu knjigovodstvenu dokumentaciju koja je prilikom izrade nalaza i mišljenja prihvaćena kao vjerodostojna dokumentacija sukladno Zakonu o računovodstvu. Iz te dokumentacije bila su razvidna i izvršena plaćanja nastalih troškova za oštećenicu MU. Moja domena nije bila medicinsko vještačenje, već isključivo financijsko-knjigovodstveno.".

13. Punomoćnik tuženika prigovorio je u cijelosti nalazu i mišljenju vještaka, jer smatra da su nekritično prihvaćeni navodi tužitelja da su navodno izvršene usluge i da su plaćene temeljem navodnih potvrda. U spisu nema niti jednog računa nema niti jednog dokaza o izvršenim liječničkim uslugama, a nema niti analize visine iznosa potraživanja tužitelja. Oštećenica je imala i drugih zdravstvenih tegoba te je isto navedeno trebalo uzeti u obzir.

14. Punomoćnik tužitelja, s druge strane, izjavio je kako smatra da je nalaz i mišljenje vještaka izrađeno stručno i objektivno, a temeljem vjerodostojne dokumentacije koja prileži spisu, iz koje nesporno proizlazi visina utuženog potraživanja kao i činjenica plaćanja istoga, a u odnosu na danas istaknuti prigovor tuženika u pogledu nepostojanja uzročno-posljedične veze utuženih troškova zdravstvene zaštite s predmetnim štetnim događajem ističe prigovor prekluzije obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o sporu male vrijednosti i zaključen je prethodni postupak.

15. Na glavnoj raspravi su se izveli i dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, nakon čega je glavna rasprava zaključena.

16. Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u spis te u sve isprave koje prileže istome.

17. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnoga postupka (članak 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. , 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 70/19., dalje: ZPP), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.

18. Sukladno odredbi članka 136. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 80/13., 137/13. i 98/19., dalje: ZOZO) Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe.

19. Prema odredbi članka 15. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 85/06., 150/08., 71/10. i 53/20.) pokriće troškova sudjelovanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ugovorni subjekt Zavoda naplaćuje od osiguravatelja, odnosno Zavoda.

20. U skladu s odredbom članka 91. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO) kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima.

21. Člankom 963. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (stavak 1.). Ako je krivnjom osiguranika onemogućen ovaj prijelaz prava na osiguratelja, u potpunosti ili djelomično, osiguratelj se oslobađa u odgovarajućoj mjeri svoje obveze prema osiguraniku (stavak 2.). Prijelaz prava s osiguranika na osiguratelja ne može biti na štetu osiguranika, pa ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguratelja iz bilo kog uzroka niža od štete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovorne osobe isplati ostatak naknade prije isplate osigurateljeve tražbine po osnovi prava koja su prešla na njega (stavak 3.). Iznimno od pravila o prijelazu osiguranikovih prava na osiguratelja, ta prava ne prelaze na osiguratelja ako je štetu prouzročila osoba u srodstvu u pravoj liniji s osiguranikom ili osoba za čije postupke osiguranik odgovara, ili koja živi s njim u istom kućanstvu, ili osoba koja je radnik osiguranika, osim ako su te osobe štetu uzrokovale namjerno (stavak 4.). Ali ako je neka od osoba spomenutih u stavku 4. ovoga članka bila osigurana, osiguratelj može zahtijevati od njezina osiguratelja naknadu iznosa koji je isplatio osiguraniku (stavak 5.).

22. Odredbom članka 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (stavak 1.). Predmnijeva se obična nepažnja (stavak 2.). Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju (stavak 3.). Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom (stavak 4.).

23. Iz odredbe članka 12. stavka 3. ZPP-a proizlazi kako je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

24. Sukladno odredbi članka 250. ZPP-a sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

25. Prema odredbi članka 446. ZPP-a kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud će izdati nalog tuženiku da udovolji tužbenom zahtjevu (platni nalog) (stavak 1.). U tužbi kojom se predlaže izdavanje platnog naloga tužitelj treba posebno navesti razloge zbog kojih predlaže njegovo izdavanje umjesto da predlaže određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ako sud ocijeni da razlozi koje je tužitelj naveo ne opravdavaju njegov pravni interes za podnošenje tužbe za izdavanje platnog naloga, odbacit će tužbu kao nedopuštenu (stavak 2.). Smatrat će se da postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe za izdavanje platnog naloga ako je tuženik osoba u inozemstvu ili ako je tuženik prethodno osporio tražbinu sadržanu u vjerodostojnoj ispravi (stavak 3.). Platni nalog izdat će sud iako tužitelj u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga (stavak 4.).

26. U skladu s odredbom članka 31. Ovršnoga zakona (Narodne novine, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20., dalje: OZ) vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata (stavak 1.). Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze (stavak 2.).

27. Člankom 278. OZ-a propisano je da javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona (stavak 1.). Javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda (stavak 2.).

28. Prema odredbi članka 11. Statuta Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodne novine, broj: 18/09., 18/09., 33/10., 8/11., 8/11., 18/13., 1/14. i 83/15., dalje: Statut) radi djelotvornog, ekonomičnog i svrhovitog obavljanja djelatnosti Zavoda iz članka 9. i 10. ovog Statuta, te dostupnosti ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja svim osiguranim osobama, Zavod obavlja stručne, pravne, financijske, administrativne i druge poslove u sljedećim ustrojstvenim jedinicama: – središnjoj ustrojstvenoj jedinici – regionalnim ustrojstvenim jedinicama (stavak 1.). Regionalne ustrojstvene jedinice Zavoda su regionalni uredi Zavoda (stavak 2.). Ustrojstvene jedinice Zavoda obavljaju poslove iz djelatnosti Zavoda pod nazivom Zavoda i svojim nazivom, pri čemu moraju navesti sjedište Zavoda i svoje sjedište s punom adresom sjedišta (stavak 3.).

29. Sukladno odredbi članka 12. Statuta nazivi regionalnih ustrojstvenih jedinica, regionalnih ureda Zavoda su: Regionalni ured Osijek, sa sjedištem u [adresa], za područje Osječko-baranjske županije, Brodsko-posavske županije, Požeško- slavonske županije, Virovitičko-podravske županije i Vukovarsko-srijemske županije (stavak 2., točka 4.). Radi dostupnosti osiguranim osobama u ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kao i dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja koje provodi Zavod osnivaju se područne službe Zavoda i ispostave regionalnih ureda i područnih službi Zavoda (stavak 3.). Nazivi područnih službi Zavoda su: Područna [adresa], sa sjedištem u [adresa], za područje Vukovarsko-srijemske županije (stavak 5., točka 14.).

30. Prvenstveno, nije osnovan prigovor tuženika kako tužitelj nema pravnu osobnost i da ga može zastupati samo njegov ravnatelj.

31. Naime, tužitelj prema članku 11. Statuta svoju djelatnost obavlja i u regionalnim ustrojstvenim jedinicama, odnosno regionalnim uredima, koji obavljaju poslove i pod nazivom Zavoda i svojim nazivom, a k tome u Regionalnom uredu Osijeku oformljena je i Područna služba Vinkovci sa sjedištem u [adresa] za područje vukovarsko-srijemske županije, sukladno citiranoj odredbi članka 12. Statuta.

32. Ovlast za zastupanje voditelja regionalnih ureda proizlazi i iz Odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o prijenosu određenih ovlasti na voditelje regionalnih ureda i voditelje područnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: 080-08/18-01/65, URBROJ: 338-01-02-18-01 od 30. travnja 2018. (članak VI. točka 1.), kojom je propisano da se u obavljanju pravnih poslova u regresnim postupcima te ostalim imovinskopravnim postupcima ovlašćuju voditelji regionalnih ureda Zavoda, odnosno voditelji područnih službi Zavoda da zastupaju Zavod odnosno potpisuju punomoć stručnom radniku za zastupanje Zavoda u izvanparničnim, parničnim, kaznenim i prekršajnim postupcima te upravnim sporovima pokrenutim pred mjerodavnim sudovima, odnosno ovršnim postupcima pokrenutim pred javnim bilježnicima.

33. Dakle, voditelji regionalnih ureda tužitelja mogu potpisivati punomoći stručnim radnicima za zastupanje tužitelja.

34. Nadalje, nisu osnovani navodi tuženika da odluke koje su donesene po ranijim ravnateljima, nakon njihovoga razrješenja, nemaju nikakav pravni učinak, jer takvo nešto nije nigdje propisano.

35. Tuženik tijekom rasprave iznosi i tvrdnje da je tužitelj trebao umjesto tužbe podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, jer su analitičke kartice tužitelja, odnosno specifikacija troškova zdravstvene zaštite zapravo vjerodostojne isprave.

36. Takve tvrdnje tuženika nisu osnovane, jer prema stajalištu Ustavnoga suda Republike Hrvatske, izraženom u više odluka (odluke Ustavnoga suda Republike Hrvatske broj: U-III-2177/2012 od 11. srpnja 2012., broj: U-III-804/2011 od 11. srpnja 2012., broj: U-III-3787/11 od 11. srpnja 2012., broj: U-III-2571/2014 od 17. lipnja 2015.), kao i stajalištu Vrhovnoga suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama poslovni broj: Rev-1198/2016-2 od 26. rujna 2017. i poslovni broj: Rev-2858/2014-2 od 30. svibnja 2017. u konkretnom slučaju riječ je o regresnom potraživanju Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, na temelju zakonske subrogacije, sukladno citiranoj odredbi članka 91. ZOO-a. Dakle, tužitelj je učinio isplatu za drugoga, pridržavajući si pri tome pravo da (naknadno) u sudskom postupku zatraži od štetnika podmirenje učinjenoga plaćanja. Iz navedenoga proizlazi kako nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje ovršnoga postupka pred javnim bilježnikom (ovrha na temelju vjerodostojne isprave), već isključivo sudskoga (parničnog) postupka. Citiranom odredbom članka 31. OZ-a određeno je da se vjerodostojnom ispravom smatra račun, mjenica, ček s protestom i povratnim računima, kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom te da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik, dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. U konkretnom slučaju, iz tužbe priloženih isprava - specifikacije troškova zdravstvene zaštite za zaključiti je kako iste ne predstavljaju vjerodostojnu ispravu, u smislu navedenih zakonskih odredbi, jer u istima ovdje tuženik nije naznačen kao dužnik pa zbog toga u tim ispravama nema zakonskih elemenata sukladno kojima bi se ista isprava mogla smatrati vjerodostojnom ispravom, a na temelju koje bi tužitelj imao mogućnost pokretanja ovršnoga postupka pred javnim bilježnikom.

37. Nadalje, a vezano za visinu predmetnog potraživanja, sud smatra kako je nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka financijsko-knjigovodstvene struke Bernarde Hunjadi točan, pravilan, logičan, životan i načinjen sukladno pravilima struke.

38. Vještak je u nalazu i mišljenju zaključio kako je ukupna visina plaćenih troškova liječenja (iz osnovnoga i dopunskoga zdravstvenoga osiguranja) od strane tužitelja za osiguranika MU 9.185,69 kn, odnosno 1.219,15 €, da su ukupne kamate koje je tužitelj obračunao do 5. listopada 2020. na troškove liječenja iz osnovnoga i dopunskoga zdravstvenog osiguranja 979,56 kn, odnosno 130,01 € te da je tužitelj platio troškove liječenja za osiguranika MU u ukupnom iznosu 9.185,69 kn, odnosno 1.219,15 €.

39. Također, vještak je u podnesku od 19. ožujka 2024. naveo kako je nalaz i mišljenje načinjen na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se nalazi u spisu i koja je popisana na stranici 2 i 3 nalaza i mišljenja.

40. Na raspravi vještak je izjavio: "Vještačenje je napravljeno isključivo temeljem dokumentacije priložene u spis koja je istaknuta na stranici nalaza dva a to su bili dokumenti osobni račun za pružene usluge SKZZ, zdravstvene usluge pregled realiziranih recepata u ljekarnama te potvrde o plaćanju računa od strane HZZO-a kao i izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu HZZO-a. U spisu je priložen dopis HZZO-a od 12. lipnja 2020. prema tuženiku s pozivnom na plaćanje specificiranih troškova, te opomena HZZO-a od 5. listopada 2020. te 11. siječnja 2021. Iz navedene dokumentacije bilo je moguće u potpunosti utvrditi predmetne nastale troškove za liječenje oštećenika. Spomenuta dokumentacija je vjerodostojna te kao što sam spomenula temeljem nje napravljen je nalaz i mišljenje. Tužitelj je kao što sam ranije spomenula dostavio izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu HZZO- a. Također naloge za isplatu putnih troškova na ime MU kao i dokument pod nazivom stavke po broju dokumenta – partner UU specifikacija troškova od 2020. što predstavlja njihovu knjigovodstvenu dokumentaciju koja je prilikom izrade nalaza i mišljenja prihvaćena kao vjerodostojna dokumentacija sukladno Zakonu o računovodstvu. Iz te dokumentacije bila su razvidna i izvršena plaćanja nastalih troškova za oštećenicu MU. Moja domena nije bila medicinsko vještačenje, već isključivo financijsko-knjigovodstveno.".

41. Stoga prigovori tuženika kojim isti iznosi da su nekritički prihvaćeni navodi tužitelja kako su navodno izvršene usluge i da su plaćene na temelju navodnih potvrda, zatim kako u spisu nema niti jednoga računa ili dokaza o izvršenim liječničkim uslugama, a nema niti analize visine iznosa potraživanja tužitelja, da je oštećenica imala i drugih zdravstvenih tegoba, odnosno prigovori koji se odnose na visinu predmetnoga potraživanja nisu osnovani, dok je vještak odgovorio na sva potrebna pitanja i uzeo u obzir svu relevantnu dokumentaciju koja mu je služila za izradu vještačkoga nalaza i mišljenja.

42. Nadalje, od utjecaja nisu navodi kako tužitelj krivo percipira predmetni događaj, iz razloga što je tuženik bio žrtva, a tužiteljev korisnik MU je tuženiku nanijela teške tjelesne ozljede.

43. Naime, iz presude Općinskoga suda u Vukovaru poslovni broj: K-466/2018- 8 od 24. listopada 2018., koja je potvrđena presudom Županijskoga suda u Osijeku poslovni broj: Kž-356/2018-4 od 6. prosinca 2018., koje činjenice proizlaze iz priloženoga spisa ovoga suda poslovni broj: K-466/18, proizlazi kako je upravo tuženik proglašen krivim za nanošenje teških tjelesnih ozljeda osiguraniku tužitelja MU, nastalih kao posljedica štetnoga događaja od 12. rujna 2018., radi kojih je ista zatražila liječničku pomoć, koja joj je i pružena i zbog koje su nastali predmetni troškovi. Citiranom odredbom članka 12. stavka 3. ZPP-a određeno je da je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenoga djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenoga suda kojim se optuženik proglašava krivim. U smislu navedene odredbe parnični sud je u donošenju odluke vezan osuđujućom pravomoćnom presudom donesenom u kaznenom postupku, u odnosu na biće kaznenoga djela (sadržaj djela koji mu daje značaj upravo toga djela kao kaznenoga), kaznenu odgovornost i počinitelja.

44. Dakle, s obzirom kako iz pravomoćno okončanoga kaznenog postupka proizlazi da je upravo tuženik proglašen krivim za nastale tjelesne ozljede tužiteljeva osiguranika MU, to je prema članku 136. stavku 1. ZOZO-a tužitelj obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila ozljedu osigurane osobe, imajući u vidu i odredbu članka 15. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, članka 963. i članka 1045. ZOO-a.

45. Slijedom iznesenoga, sud je odlučio kao u točki I. izreke presude.

46. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 151., 154., 155. i 164. ZPP-a.

47. Tužitelj je uspio u sporu u cijelosti te se njegovi troškovi sastoje iz troška financijsko-knjigovodstvenoga vještačenja u iznosu od 166,00 €, koliko je valjalo naložiti tuženiku da nadoknadi tužitelju, slijedom čega je sud odlučio kao u izreci presude pod točkom II.

48. Kako je, slijedom iznesenoga, tuženik izgubio parnicu, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka i odlučiti kao u izreci presude pod točkom III.

49. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci presude.

U Vukovaru 14. siječnja 2025.

Sudac

Đuro Druško

Uputa o pravnome lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnome županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2. i 4. – 14. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnoga prava.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženiku, putem punomoćnika

3. Kalendar 30 dana