REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-12306/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Udruge boćarski klub „Dubrava Omiš“ i HČ zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine 61/11 i 66/19), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i uza boravišnu/turističku pristojbu (dalje: Državni inspektorat), klasa: UP/I-334-01/23-03/54, urbroj: 443-02-03- 07-23-4 od 3. listopada 2023., nakon provedene glavne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: UDRUGA BOĆARSKI KLUB „DUBRAVA OMIŠ“, OIB: 99911229815, sa sjedištem u [adresa] ([adresa]), [adresa], prekršajno nekažnjavana, kao pravna osoba,
drugookrivljenik: SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H i S, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] ([adresa]),
[adresa] državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba
k r i v i s u
što su u razdoblju od početka srpnja 2023. godine do 13. rujna 2023., u mjestu [adresa], grad Omiš, prvookrivljenik kao pravna osoba – amaterska sportska udruga i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, obavljali ugostiteljsku djelatnost, odnosno pružali ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja pića i napitaka u objektu/prostoru Udruge koji se nalazi u zgradi Osnovne škole „1. listopada 1942.“ površine cca 50 m[2] , a da nisu imali zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, odnosno nisu imali rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta, kojim se potvrđuje da prostor i oprema objekta udovoljavaju uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, čime su ostvarili imovinsku korist u iznosu od 50,00 eura,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba obavljali djelatnost, a da nisu imali zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. podstavku 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a kažnjiv po članku 10. stavku 1. i 2. istoga Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.200,00 (tisuću dvjesto) EURA
DRUGOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 450,00 (četiristo pedeset) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona, od prvookrivljene pravne osobe oduzima se imovinska korist u iznosu od 50,00 (pedeset) eura.
Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti svatko po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika, koji svoj izostanak nisu opravdali. Naime, okrivljenicima je u pozivu na ročište te u obavijesti po čl. 109. a Prekršajnog zakona izričito naglašeno da se, ukoliko se ne odazovu, rasprava pod određenim uvjetima može provesti i donijeti presuda bez njihove nazočnosti. Pored toga, istaknuto im je da svoju obranu mogu iznijeti i pisanim putem pa im je, uručivanjem poziva odnosno obavijesti te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, omogućeno sudjelovanje u postupku. Drugim riječima, pružena im je mogućnost da se očituju o svim činjenicama i dokazima koji ih terete te iznesu sve činjenice i dokaze koji im idu u korist.
2.1. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njihovoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenici su propustili svojom voljom. Iz tog razloga, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njihovo ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i drugih izvedenih dokaza, nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
2.2. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 13. rujna 2023. te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike, iz koje je vidljivo da do sada nisu prekršajno osuđivani.
3.1. Sud je dakle u dokazne svrhe pročitao dio zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, koja sadrži neposredna utvrđenja uredujućeg inspektora uvidom u poslovnu dokumentaciju i javne registre, dok je zanemario dio zapisnika na stranici 4 koja sadrži izjavu odgovorne osobe bez odgovarajućih zakonskih upozorenja. Iz dijela zapisnika koji predstavlja valjan dokaz u smislu Prekršajnog zakona tako proizlazi da je tijekom nadzora u prostoriji površine 50 m[2] , koji koristi udruga te koja je uređena i opremljena kao caffe bar, postavljeno 6 niskih stolova s 22 stolice, opremljena je točionikom i opremom za odlaganje pića i napitaka, rashladnim uređajem za pića, šankom s radnom plohom, aparatom za kavu i opremom za pikado. U rashladnoj vitrini zatečeno je više gaziranih sokova, boca vode, piva i vina. Nadalje se u zapisniku navodi kako je tijekom nadzora utvrđeno da udruga kao pravna osoba nije ishodila rješenje nadležnog tijela da su ispunjeni minimalni uvjeti za obavljanje registrirane djelatnosti, odnosno nije pribavila rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta, kojim se potvrđuje da prostor i oprema objekta udovoljavaju uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, to jest iz naprijed citiranog sadržaja službene isprave pročitane u dokazne svrhe, u kojoj su jasno vidljivi svi elementi pružanja ugostiteljske djelatnosti; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba obavljali navedenu djelatnost, a da nisu imali zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti. Na taj način su ostvarili sva obilježja utuženog prekršaja.
5. Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,
– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,
– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
5.1. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je kako će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 1., 2. i 5. ovoga Zakona pravna osoba koja obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski ili drugi odgovarajući registar, nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti ili obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti; dok je stavkom 2. određeno kako će se za isti prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi, i to novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
6. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije, sud je kao olakotnu okolnost na strani okrivljenika uzeo u obzir kriminalnu količinu, odnosno razmjerno kratko razdoblje i opseg ugostiteljske djelatnosti, što se između ostalog očituje i u visini utvrđene imovinske koristi. Također je u tom pravcu cijenio njihovu dosadašnju neosuđivanost, kako za prekršaje iz područja gospodarstva, tako i općenito za druge prekršaje. Kako kod okrivljenika nisu pronađene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. Prekršajnog zakona, slijedom čega je okrivljenicima izrekao ublaženu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na opisani način će se prema stajalištu suda adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
7. Prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist. Što se pak tiče određivanja njezine visine, ovaj sud prihvaća izračun ovlaštenog tužitelja, koji je utemeljen na mjerodavnim podacima dostavljenima od strane odgovorne osobe. Stoga je od prvookrivljenika oduzeta imovinska korist u iznosu od 50,00 eura; koji je ista obvezna vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.
8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašen krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 14. siječnja 2025.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud RH.
Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis
