Broj: .Pp -1226/2021.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika PB, zbog prekršajnog djela iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ( NN 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23 ), temeljem optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem 511-08-21/05- 5-88-1/ 2021 od dana 26. travnja 2021.godine, nakon provedene usmene, glavne i javne rasprave kod ovoga suda, dana 14. siječnja 2025. godine, u prisutnosti okrivljenika osobno a u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 167. stavka 3. i članka 183. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22 ), istoga dana objavio je i,

p r e s u d i o  j e

I okrivljenik:

ZB, od oca PB i majke P, r. Z, rođen dana **.**.1975.., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju konobar sa završenom srednjom strukovnom školom, zaposlen u Pula Herculanea d.o.o., po narodnosti Č, neoženjen, bez djece, uzdržava se iz plaće u iznosu od oko 900,00 EUR-a mjesečno, bez drugih prihoda, državljanin Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 14. travnja 2021. godine u 09,14 sati u [adresa], općina [adresa], narušavao javni red i mir na način što je iz svog dvorišta preko zida bacio dva komada razbijenog asfalta na boksove u kojima se nalaze lovački psi u vlasništvu ČB, na adresi [adresa] kojom prilikom su komadi asfalta pali unutar boksa, dok je oko 09, 55 sati izašao na terasu na prvom katu svoje obiteljske kuće, gdje je narušavao javni red i mir tako što je vikao i galamio obraćajući se HB koji se zajedno sa policijskim službenicima nalazio u svom dvorištu te ga vrijeđao riječima: " ti ćeš puknut, puknut ćeš ti, oooo, daješ gnjilo meso psima, majmune, ti si munjen, retardiran, idiote, retardiran si, ajte svi u pičku materinu", a na upozorenje policijskih službenika da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira oglušio se i nastavio sa vikom i galamom, nakon čega je otišao u kuću,

II čime je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo člankom 13. istog Zakona,

III

te se temeljem članka 33. stavka 3. Prekršajnog zakona,

o s u đ u j e

na novčanu kaznu u iznosu od 50,00 ( pedeset /00) EUR-a

IV Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako u ostavljenom roku uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčanu kaznu uplatio u cijelosti ( čl.152. st. 3. PZ).

V Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenik je dužan nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka od 30,00 ( trideset/00 ) EUR-a, u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika PB, zbog osnovane sumnje da je počinio prekršajno djelo činjenično opisano u izreci ove presude, pravno kvalificirano člankom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira uz prijedlog da se okrivljenik proglasi krivim i osudi kaznom zatvora u trajanju od 30 dana.

2.U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio da je za okrivljenika i tužitelja izvršena uredna dostava poziva, da se okrivljenik odazvao raspravi dok tužitelj nije pristupio na raspravu, a niti je izostanak opravdao.

3.Sudac utvrđuje da su ostvareni uvjeti za održavanje glavne rasprave te otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet postupka.

3.1. Pozvan da se očituje o odgovornosti za prekršaj i o krivnji, okrivljenik izjavljuje da nije kriv. Obrazlaže da živi u [adresa], na kbr. 84a, dok ČB koji je inače glavni uzrok svih problema koji su za njega proizlazili više godina, uz njegovu parcelu ima dvorište i staru kuću koju već duže vremena iznajmljuje turistima, dok on živi u [adresa], udaljen otprilike 200m od stare kuće. Iako je njegova parcela dosta velika on je uz ogradni zid sagradio boksove za pse, u početku su to bili boksovi omeđeni žicom, no kasnije je dao izgraditi zidani objekt u kojem drži pse, a u tom objektu nalazi se oko 20-ak ili više lovačkih pasa koje ČB drži za lovce, pretežito H koji dolaze u Istru u lov i tada koriste ove pse. S obzirom na činjenicu da su psi smješteni uz njegov objekt, precizira da je njegova kuća udaljena oko 30-ak m, godinama je trpio uznemiravanje zbog laveži pasa, kao i sve druge neugodnosti, pa iako se obraćao nadležnim institucijama kako bi riješili ovaj problem, prvenstveno u cilju zaštite dobrobiti pasa, nije nailazio ni na kakav interes za rješavanje problema. Naprotiv, izjavljuje da je svaki puta policija podnosila prijavu protiv njega, što je bilo protivno postupanju institucija kod rješavanja problema laveža psa, ističe općepoznati slučaj psa Ć, zbog čega se on smatrao diskriminiran kao građanin. Nastojao je više puta i na razne načine skrenuti pozornost na sebe i ovaj dugogodišnji problem, ali je uvidio da u cijelom ovom okruženju postoji povezanost nadležnih institucija s ČB, pa je zbog toga počeo sam poduzimati određene radnje smatrajući da će uspjeti skrenuti pozornost na sebe . Policija je protiv njega podnosila prijave, iako nije nikada utvrđeno tko je bacao kamen u boksove pasa, smatra da su tada bili izuzetno ažurni, bez obzira što nisu imali dokaze protiv njega. Napominje da je ČB i sam utvrdio da ima problem sa psima, pa u posljednjih godinu dana u zidanim boksovima ne drži pse. Napominje da i dalje dolaze lovci i borave u kući koju ČB iznajmljuje, to vidi sa svog prozora kuće,a te osobe dolaze sa psima koje drže u vozilima cijelu noć da bi ujutro otišli u lov. Izjavljuje da je problem oko pasa sada riješen. Konkretne prigode za koji se podnosi optužni prijedlog reagirao je na način kao što je izložio u svojoj obrani zbog istog uzroka, moguće da je vikao na ČB, ali to je učinio u afektu i ljutnji, sada izražava žaljenje ukoliko je to za ČB bilo neprimjereno. Kao dokaz o činjenicama koje je izložio u obrani prilaže sudu fotografije koje je slikao tokom određenog vremenskog razdoblja u kojem su se događale opisane radnje te se iz dokaza može utvrditi da njegova obrana odgovara realnosti činjenica i da je bio doveden u situaciju u kojoj više nije nailazio izlaza, a niti je nailazio na razumijevanje društva za ovaj problem.

3.1.1. U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te je proveo uvid i čitanje Izvješća o prekršaju, pod brojem 511-08-21/05-5-88-1/2021. od 14.04.2021.god., uvid u fotografski snimak iz kojeg proizlazi da se na podu neutvrđenog objekta nalazi kamen, čitanje Obavijesti okrivljeniku iz čl. 109.a PZ, da će se pokrenuti prekršajni postupak, te uvid u potvrdu Uprave za kazneno pravo. Odjela za prekršajne evidencije iz koje ne proizlazi kažnjavanje okrivljenika ( stranica br.4. do br. 8. spisa).

3.1.2. Sudac prihvaća dokaze ( fotografije) okrivljenika koji se ulažu u raspravni spis te postaju njegov sastavni dio.

3.2. Upoznat sa dokazima okrivljenik izjavljuje da nema primjedbe.

4. Na temelju obrane počinitelja i na raspravi izvedenih i ocjenjenih dokaza, ovaj je sudac našao da je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenika, a da okrivljenik u obrani i nije osporavao odlučne činjenične, a niti je imao primjedbu na priložene dokaze pa je ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju, logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti stekao uvjerenje da je svojom radnjom okrivljenik ostvario odlučno biće prekršajnog djela iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

4.1. Sudac nije prihvatio optužbu u pogledu formalnog identiteta, već je na isti događaj, činjenično opisan u optužnom prijedlogu, tom dijelu dao drugačiju pravnu oznaku, smatrajući da ona proizlazi iz samog opisa djela i nije teža za počinitelja.

4.2. Sudac je naime utvrdio kako se kvalifikatorni element optužbe odnosi na činjenicu koja uvjetuje teži oblik prekršajnog djela, jer tužitelj smatra kako je okrivljenik počinio prekršajno djelo " na naročito drzak i nepristojan način" , dok obrana okrivljenika i priloženi dokazi ne upućuju na činjenicu da je okrivljenik svojom radnjom prouzročio težu posljedicu i ostvario elemente prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

4.3. Ujedno, sudac je utvrdio da je činjenično stanje drugačije u odnosu na činjenično stanje kako je ono izloženo u optužnom prijedlogu i da prekršaj nije počinjen u opsegu navedenom u optužnici, jer u postupku nisu utvrđene pojedine radnje koje ulaze u sastav prekršaja, ( „narušavao javni red i mir na naročito drzak i bezobrazan način" " čime je prouzročio buku i uznemirio pse", oko 09,55 sati izašao je na terasu "gdje je ponovno narušavao javni red i mir"), zbog čega je iz činjeničnog opisa prekršaja izostavio neutvrđeni dio koje djelo kvalificiraju i koji uvjetuju teži oblik prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, smatrajući da se izostavljanjem kvalifikatornijeg elementa ne zadire u objektivni identitet optužbe, a niti je optužba za tog okrivljenika prekoračena, pa ga je proglasio krivim samo za nesporno utvrđen činjenični dio koji se odnosi na isti događaj i istovrsno djelo, ali je za okrivljenika blaži od onog iz optužbe.

5. Članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisuje da će se kazniti svatko tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. 5.1. Članak 3. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen.

5.1.2. Iznimku od načelne primjene zakona koji je važio u trenutku počinjenja prekršaja uvodi stavak 2. ovoga članka prema kojemu će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja ( lex mitior) ako se poslije počinjenja djela jednom ili više puta izmijenio zakon te je obvezatna primjena blažeg zakona koji je donesen nakon počinjenja djela.

5.1.3. Budući da je u konkretnom predmetu izmijenjen propis u pogledu prekršajno-pravnih sankcija koji za terećeni prekršaj propisuje novčanu kaznu u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznu zatvora do 30 dana ( NN 114/22, 47/23 ), a taj propis nije blaži za počinitelja, trebalo je primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja prekršaja i za koji je bila propisana novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 25,56 do 102,26 EUR-a ili kazna zatvora do 30 dana.

5.2. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

5.3. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

5.4. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

6.Prigodom odmjeravanja vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (čl. 36. st. 2. PZ). Olakotnom okolnošću uzeo je njegovo dosadašnje nekažnjavanje, kao i činjenicu da je od dana izvršenja prekršaja proteklo duže vremensko razdoblje zbog kojeg proteka vremena intenzitet zahtjeva i interes društva za kažnjavanjem znatno slabi, pa ni sam počinitelj ne osjeća pravu težinu ostvarenog djela, posebno jer se u toku tog proteka vremena i bez gonjenja i kažnjavanja i sam popravio i nije ponovio nikakvo kažnjivo djelo, kao i to da je iznio svoje žaljenje zbog ostvarene protupravnosti . Otegotnih okolnosti nije bilo.

6.1. Katalogiziranjem odlučnih okolnosti a potom njihovim vrednovanjem, sudac je s obzirom na priznanje okrivljenika, na objektivnu težinu počinjenog prekršaja, na osobine ličnosti počinitelja, stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo ostvario, jakost ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra, posebno okolnosti u kojima je počinio prekršaj / tzv. fiktivno javno mjesto/, izrekao novčanu kaznu prema granici koja je bila određena propisom za taj prekršaj, smatrajući da i tako izrečena kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način izrečena novčana kazna dovoljan izraz društvenog prijekora počinitelju zbog ostvarenog neprava i da je njezin odabir za počinitelja pravedan, svrhovit i odvraćajući.

7.Troškovi prekršajnog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, pa je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos i plati.

U Puli, 14. siječnja 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

Dostaviti:

1.okrivljeniku

2.tužitelju