REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-1580/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužiteljice HK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB: 84397956623), Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi obiteljske mirovine, 14. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-03/24-01/030304485082, URBROJ: 341-99-05/3-24-2060 od 26. kolovoza 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Karlovcu, KLASA: UP/I 140-03/23-01/03030485082, URBROJ: 341-07-05/3-23-18523 od 28. veljače 2024., odbijen je zahtjev tužiteljice, podnesen 12. rujna 2023., za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog supruga KK, preminulog **.**.2003..

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II 140-03/24-01/030304485082, URBROJ: 341-99-05/3-24-2060 od 26. kolovoza 2024., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, da pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje prema članku 40. stavku 3. točki 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 109/01). Tužiteljica predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da sam riješi stvar nalaganjem tuženiku ili prvostupanjskom tijelu da donese rješenje o pravu tužiteljice na obiteljsku mirovinu

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje, u osnovi, kod navoda osporavanog rješenja i ukazuje da tužiteljica nije iskoristila mogućnost podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu prema tada važećoj odredbi. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Tužiteljica osporava samo primjenu prava, nisu sporne činjenice odlučne za rješavanje ovog spora, a stranke u tužbi odnosno u odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave. Sud je, stoga, vodeći se načelom učinkovitosti (članak 8. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS), presudu donio bez provedbe rasprave (članak 98. točka 4. ZUS-a). Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Nesporno je da je tužiteljica rođena **.**.1958. i da je u na dan smrti svojeg supruga imala manje od 45 godina života. U obrazloženjima osporavanih rješenja navedene su i druge činjenice važne za rješavanje ove upravne stvari, uključujući historijat ranijeg odlučivanja o pravima tužiteljičinog supruga i o prijašnjem zahtjevu tužiteljice. Te su činjenice tužiteljici, stoga, poznate.

7. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 109/01), na koji se pozvala tužiteljica, izmijenjen je i dopunjen prijašnji Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10, 130/10 – služb. proč. tekst, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13 i 133/13). Potonji Zakon prestao je važiti 1. siječnja 2014. godine.

8. O pravu na obiteljsku mirovinu odlučuje se na zahtjev stranke. Povodom predmetnog zahtjeva tužiteljice od 12. rujna 2023. javnopravna tijela mirovinskog osiguranja nisu bila ovlaštena odlučivati primjenom propisa koji više nije na snazi, već isključivo primjenom važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO). Mjerodavne odredbe članka 67. stavaka 1.-4. ZOMO-a glase:

„(1) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je do smrti bračnog druga, po kojemu joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili

2. ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili

3. ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. (2) Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života. (3) Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku 1. točki 3. ovoga članka, navršila 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.

(4) Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod nje nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti.“

9. Nedvojbeno je da tužiteljica ne ispunjava ni jednu od netom citiranih pretpostavki za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu. Prvostupanjsko je tijelo, stoga, pravilno odbilo predmetni zahtjev tužiteljice, što je tuženik osnovano potvrdio.

10. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

11. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 14. siječnja 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- HK, [adresa]

- Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, A. Mihanovića 3