REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Ovr-19/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Dinova-Diona d.o.o. iz Zagreba, Donje Svetice 127, OIB: 41112127430, protiv ovršenika Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz Zagreba, Radnička cesta 80, OIB: 85828625994, radi ovrhe, dana 14. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja P-728/21 od 13. srpnja 2023., ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja poslovnog broja P-728/21-97 od 5. listopada 2023., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude ovog suda poslovnog broja P-728/21 od 13. srpnja 2023., ispravljene rješenjem poslovnog broja P-728/21-97 od 5. listopada 2023., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).
2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
3. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli poslovnog broja Gž-302/24 od 12. srpnja 2024., a iz navoda ovršenika proizlazi da isti smatra da će mu nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta jer će provedba postupka izravne imati negativan utjecaj na njegovo poslovanje.
4. U podnesku od 8. siječnja 2025. ovrhovoditelj je osporio navode ovršenika.
5. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
6. Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.
7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.
8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.
9. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22,, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
10. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.
11. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
12. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično).
13. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže sadržajno ukazujući na otegotnost pljenidbe i prijenosa na njegovo poslovanje, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.
14. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za poslovanje ovršenika pravne osobe. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).
15. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na poslovanje ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode prijenosa učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.
16. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba postupka izravne naplate otegotna za poslovanje ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.
17. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
18. Obzirom je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odbijen nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ- a, slijedom čega je zahtjev za naknadu troška sastava navedenog prijedloga odbijen (točka II. izreke).
U Zagrebu, 14. siječnja 2025.
Sudac:
Mirna Jakovac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku
