REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-131/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Mučnjak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kuželički & Mučnjak, d.o.o. iz Zagreba, Nova Ves 3, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice UZ, odvjetničkog vježbenika, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te presude javno objavljene dana 14. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 isplatiti tužiteljici JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan iznos od 479,85 eura bruto s osnova neobračunatih dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, a sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:

- na iznos od 18,96 eura bruto tekućom od 16.02.2018. pa do isplate,

- na iznos od 5,37 eura bruto tekućom od 16.03.2018. pa do isplate,

- na iznos od 14,33 eura bruto tekućom od 16.04.2018. do isplate,

- na iznos od 38,33 eura bruto tekućom od 16.05.2018. do isplate,

- na iznos od 32,96 eura bruto tekućom od 16.06.2018. do isplate,

- na iznos od 7,35 eura bruto tekućom od 16.07.2018. do isplate,

- na iznos od 31,71 eura bruto tekućom od 16.08.2018. do isplate,

- na iznos od 10,40 eura bruto tekućom od 16.10.2018. do isplate,

- na iznos od 7,00 eura bruto tekućom od 16.11.2018. do isplate,

- na iznos od 7,32 eura bruto tekućom od 16.12.2018. do isplate,

- na iznos od 7,70 eura bruto tekućom od 16.01.2019. do isplate,

- na iznos od 14,79 eura bruto tekućom od 16.02.2019. do isplate,

- na iznos od 32,96 eura bruto tekućom od 16.03.2019. do isplate,

- na iznos od 34,70 eura bruto tekućom od 16.04.2019. do isplate,

- na iznos od 14,83 eura bruto tekućom od 16.05.2019. do isplate,

- na iznos od 31,38 eura bruto tekućom od 16.06.2019. do isplate,

- na iznos od 11,10 eura bruto tekućom od 16.07.2019. do isplate,

- na iznos od 14,79 eura bruto tekućom od 16.08.2019. do isplate,

- na iznos od 32,81 eura bruto tekućom od 16.09.2019.do isplate,

- na iznos od 39,10 eura bruto tekućom od 16.10.2019. do isplate,

- na iznos od 3,28 eura bruto tekućom od 16.11.2019. do isplate,

- na iznos od 21,57 eura bruto tekućom od 16.12.2019. do isplate,

- na iznos od 12,92 eura bruto tekućom od 16.01.2020. do isplate,

- na iznos od 2,94 eura bruto tekućom od 16.02.2020. do isplate,

- na iznos od 31,25 eura bruto tekućom od 16.03.2020. do isplate,

i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 isplatiti tužiteljici JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan iznos od 92,69 eura bruto s osnova manje obračunatog iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad na koji tužiteljica ima pravo, a sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:

- na iznos od 5,53 eura bruto tekućom od 16.04.2018. pa do isplate,

- na iznos od 14,47 eura bruto tekućom od 16.07.2018. pa do isplate,

- na iznos od 13,38 eura bruto tekućom od 16.10.2018. pa do isplate,

- na iznos od 3,22 eura bruto tekućom od 16.11.2018. pa do isplate,

- na iznos od 1,20 eura bruto tekućom od 16.06.2019. pa do isplate,

- na iznos od 20,53 eura bruto tekućom od 16.07.2019. pa do isplate,

- na iznos od 22,62 eura bruto tekućom od 16.11.2019. pa do isplate,

- na iznos od 6,24 eura bruto tekućom od 16.03.2020. pa do isplate,

- na iznos od 4,81 eura bruto tekućom od 16.04.2020. pa do isplate,

- na iznos od 0,58 eura bruto tekućom od 16.07.2020. pa do isplate,

- na iznos od 0,11 eura bruto tekućom od 16.10.2020. pa do isplate,

i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, naknaditi tužiteljici JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 699,08 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je bila zaposlena kod tuženika u utuženom razdoblju, na radnom mjestu medicinske sestre, te je rad bio organiziran u dežurstvima.

U utuženom razdoblju na snazi je bio Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine: 143/13), a u istom je plaća regulirana u članku 47. koji glasi i članak 51. temeljnog KU, a odredbe istih propisuju ( u člancima 51., 57. i 59.a, te TKU u čl.54.) dodatke i uvećanja za osnovnu plaću tužiteljice koji se isplaćuju za svaki efektivno odrađeni sat od osnovne vrijednosti tog sata. Tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća i ona uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila (za svaki sat odrađen noću osnovna vrijednost tog sata uvećava se za 40%, za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima osnovna vrijednost sata uvećava se za 25%, za iznimnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata za 10% ili 12%, itd.).

Tako je tužiteljica u utuženom razdoblju ostvarila pravo na povećanu plaću za rad u otežanim uvjetima, za iznimnu odgovornost, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, na dane državnih blagdana i praznika, a tuženik nije isplaćivao navedene dodatke za vrijeme prekovremenog rada.

Tuženik je tužiteljici u utuženom razdoblju isplaćivao umanjenu plaću i to na način da joj nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve sate koje je tužiteljica odradila, već samo za dio odrađenih sati, iako je tužiteljica svaki sat rada (redovnog i prekovremenog) radila na poslovima medicinske sestre i u svakom trenutku imala odgovornost za život i zdravlje pacijenata.

Nakon provedenog financijskog vještačenja tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev te potražuje isplatu ukupnog iznosa s osnova neisplaćenih dodataka za posebne uvjete rada u iznosu od 7.654,69 kunu te 1.081,19 kuna s osnova manje obračunatog iznosa naknade za godišnji odmor zajedno sa zateznom kamatom koja na svaki mjesečni iznos razlike bruto plaće teče od svakog 16-og u mjesecu u odnosu na potraživanje za prethodni mjesec kao i da joj naknadi parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor zastare, ističe da je naknada plaće za prekovremeni rad tužiteljici obračunata na način kako je to regulirano odredbama KU- a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Sukladno odredbi članka 47. KU- a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatke na plaću, između ostalog čini i dodatak na posebne uvjete rada i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi. Međutim, ne proizlazi da isti dodaci čine osnovnu plaću i da se u nju mogu ubrojiti, nego se na nju dodaju. Prema odredbi članka 57. stavak 2. radniku pripada dodatak kojim se uvećava osnovna plaća s posebnih uvjeta rada. Dodatak se izračunava kao uvećanje osnovne plaće za određeni postotak i nije vezan za redovni mjesečni fond radnih stati ili za broj stvarnih sati koje radnik odradi te se svaki mjesec radniku određuje u istom iznosu. Na temelju odredbe članka 59. KU-a radniku kao doktoru medicine pripada dodatak kojim se uvećava osnovna plaća radnika u iznosu od 12 % zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i propisano je da se izračunava i kao uvećanje osnovne plaće za 12 % i nije vezan za redovni mjesečni fond sati ili za broj stvarnih sati koje radnik odradi te se za svaki mjesec radniku određuje u istom iznosu. Također, prema odredbi članka 51. predmetnoga KU-a, za prekovremeni rad radnik ostvaruje dodatak na plaću u iznosu od 50 %, također od osnovne plaće. I prema Zaključku broj 48. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati plaća obračunava se sukladno članku 51. stavak 2. podstavak 4. KU-a, odnosno uvećava se za 50 % na osnovnu plaću radnika, bez primjene položajnog dodatka.

Iz svega naprijed navedenog razvidno je da dodaci na plaću tužiteljice nisu vezani za broj prekovremenih sati rada, već su vezani uz osnovnu plaću i kao takvi fiksno su ugovoreni kao dodatak na osnovnu plaću. Prekovremeni rad računa se na način da se samo osnovna plaća radnika, bez dodataka, podijeli s mjesečnim brojem sati te se dobije vrijednost sata rada osnovne plaće za taj mjesec i ona se uvećava za 5 % i množi s brojem sati prekovremenog rada radnika, da obračunava plaću sukladno parametrima koji su određeni COP-om, pa slijedom svega predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: isplatne liste i evidenciju radnog vremena tužiteljice, proveo financijsko vještačenje po vještakinji Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., te pročitao ostalu dokumentaciju u spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u spornom razdoblju radila na radnom mjestu medicinska sestra da joj je rad organiziran u 24-satnim dežurstvima, da je ostvarivala prekovremene sate, kako što nije sporno i da tuženik nije isplaćivao dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je tužiteljica odradila, odnosno za vrijeme prekovremenog rada, kao niti dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate u spornom razdoblju.

6. Sporno je između stranaka da li tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada za sve sate koje je tužiteljica odradila u otežanim uvjetima rada, pa tako i u prekovremenim satima.

7. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13) koji je bio zaključen na vrijeme od četiri godine (članak 2. KU-a) propisano je u članku 47. da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću, da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje je propisano da su dodaci na osnovnu plaću: dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Člankom 51. KU-a propisano je da se osnovna plaća uvećava za prekovremeni rad 50 %. Člankom 57. istog KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstveno osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću te taj dodatak iznosi 25 % za medicinsku sestru.

Dodatkom I KU-a 96/15 od 1. listopada 2015. propisano je u članku 59.a da iznimno od članka 59 KU-a zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike liječenja, ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće, a tužiteljica je neprekidno radila na radnom mjestu medicinske sestre.

Temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnom službama ("Narodne novine" broj 141/12) koji se primjenjuje također na tužiteljicu, plaća radnika je u članku 51. definirana na jednak način kao i u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

8. Radi utvrđivanja visine potraživanja, sud je proveo financijsko vještačenje po vještakinji Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o. koja je u svom nalazu i mišljenju od 19.3.2024. temeljem dokumentacije koju je pregledala, a to su obračunske liste plaća i evidencija radnog vremena tužiteljice utvrdila da od 1.6.2020. do 31.1.2023.

- nema potraživanja po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada;

Za razdoblje od 1.1.2018. do 31.1.2023. godine:

potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 479,85 eura;

manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 92,69 eura.

Slijedom navedenog, visina potraživanja tužiteljice sveukupno iznosi 572,54 eura (pojedinačni mjesečni iznosi iskazani u Tabeli 3. stupac 5. Nalaza).

9. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo, te u skladu sa pravilima struke, a stranke ga nisu osporavale.

10. Po stavu suda tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada za sve sate u kojima je tužiteljica radila u otežanim uvjetima rada, pa tako i za sve odrađene prekovremene sate. Tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada bilo za sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo za prekovremene sate. Naime, odredba članka 57. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje ("Narodne novine" broj 143/13) propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, koji u konkretnom slučaju iznosi 25 %. Naime, u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih radnika i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak iz članka 57. navodi se i radno mjesto tužiteljice kao radno mjesto za koje pripada dodatak od 25 % za posebne uvjete, a u iznosu od 25 % za redovne sate rada obračunavao ga je tužiteljici i tuženik u utuženom razdoblju, što je razvidno iz obračunskih isprava tužiteljice za isplatu plaće.

Nadalje, ističe se da tužiteljica sukladno odredbama Kolektivnog ugovora ima istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, odnosno ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz članaka 57., 59. i 60. KU-a iz 2013., te Dodataka I KU 96/15 u članku 59.a zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po osnovama iz članaka 57., 59. i 60. KU-a ("Narodne novine" broj 143/13) te Dodataka I KU 96/15 u članku 59.a, budući da tužiteljica, i kada radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada u smislu odredbe članka 57. citiranog KU-a te u svojstvu radnika definiranog odredbom članka 59.a KU-a.

Temeljem navedenog je sud utvrdio da tužiteljici pripada razlika bruto plaće u ukupnom iznosu od 572,54 eura bruto sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate.

11. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05 i 78/15), koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

Tužiteljici su na pojedine mjesečne iznose zakonske zatezne kamate dosuđene od 15. u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno čl. 92. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14. i 127/17., dalje u tekstu: ZR-a) i čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a).

Međutim, do trenutka isplate nije u potpunosti dospjela na naplatu bruto plaća (doprinosi, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaća) budući porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom neto iznosa plaća što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate (mišljenje Središnjeg ureda Ministarstva financija od 20.07.2007. klasa: 410-01-07-01/632, URBROJ: 513- 07-21-01/07-2), dok su zakonske zatezne kamate dospjele na naplatu neto plaća. Stoga su tužitelju dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa bruto plaće, ali s izuzetkom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog čega je odbijen zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu iz točke I. presude. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

12. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 3. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona.

Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe, sastava podneska od 23.10.2024. te pristupa na ročišta 10.10.2023. i 03.12.2024. sve po 50 bodova (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), pristupa na ročište za objavu presude od 25 bodova ukupno 225 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), ili 400,00 eura, na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a, sveukupno 500,00 eura.

Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 199,08 eura, obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužiteljici u ovoj pravnoj stvari iznosi 699,08 eura.

Tužiteljici nije priznat podnesak od 16.02.2024. kojim tužiteljica dostavlja dokaz o uplati predujma za financijsko vještačenje jer isti nije neophodan za provođenje postupka niti je sud naložio njegovo podnošenje.

13. Tužiteljici je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

14. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 14. siječnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku